Fragment otkrivenog reljefa
© Aaron SchmittFragment otkrivenog reljefa
Tim sa Sveučilišta u Heidelbergu koji je provodio iskapanja u Iraku došao je do spektakularnog otkrića: U prijestolnoj sobi Sjeverne palače kralja Ašurbanipala u drevnom gradu Ninivi, arheolozi su otkrili velike dijelove monumentalnog reljefa koji prikazuje vladara asirskog carstva iz sedmog stoljeća prije Krista, zajedno s dva važna božanstva i drugim figurama.

Reljef je isklesan na masivnoj kamenoj ploči dugoj 5,5 metara i visokoj tri metra, te teškoj otprilike 12 tona. Nalaz je izvanredan za istraživače ne samo zbog svoje veličine, već i zbog prikazanih scena.

"Među mnogim reljefnim prikazima asirskih palača koje poznajemo, nema prikaza glavnih božanstava", navodi voditelj iskapanja u Sjevernoj palači, prof. dr. Aaron Schmitt iz Instituta za prapovijest, protohistoriju i arheologiju drevnog Bliskog istoka.

3D model reljefa
© Sveučilište u Heidelbergu3D model reljefa: Nalazi su označeni tamnosivom bojom, svijetlosivi dio predstavlja rekonstrukciju na temelju nalaza. Kralj Ašurbanipal prikazan je u sredini.
Drevni grad Niniva, smješten u blizini modernog iračkog grada Mosula, smatra se jednim od najvažnijih gradova sjeverne Mezopotamije, a pod kraljem Sanheribom postao je glavni grad Asirskog carstva krajem osmog stoljeća prije Krista. Od 2022. godine Aaron Schmitt i njegov tim istražuju humak Kuyunjik u središnjem sektoru Sjeverne palače koju je izgradio kralj Ašurbanipal. Iskapanja se provode u sklopu projekta Heidelberg Ninive, započetog 2018. godine pod vodstvom prof. dr. Stefana Maula s Odjela za jezike i kulture Bliskog istoka Sveučilišta u Heidelbergu. Krajem 19. stoljeća britanski istraživači prvi su istražili Sjevernu palaču drevne Ninive i otkrili velike reljefe, koji su sada izloženi u londonskom Britanskom muzeju.

U središtu nedavno otkrivenog reljefa prikazan je kralj Ašurbanipal, posljednji veliki vladar Asirskog carstva. Okružuju ga dva vrhovna božanstva: bogovi Ašur i Ištar, zaštitnica Ninive. Iza njih slijedi riblji genij, koji bogovima i suverenu daruje spasenje i život, kao i prateća figura s podignutim rukama, najvjerojatnije restaurirana kao čovjek-škorpion. "Ove figure sugeriraju da je masivni krilati sunčev disk izvorno bio postavljen iznad reljefa", objašnjava Aaron Schmitt. Tijekom nadolazećih mjeseci, na temelju podataka prikupljenih na licu mjesta, istraživači će detaljno istražiti prikaz kao i kontekst nalaza te objaviti rezultate u znanstvenom časopisu.

Prema riječima prof. Schmitta, reljef se izvorno nalazio u niši nasuprot glavnog ulaza u prijestolnu dvoranu, tj. najvažnije mjesto u palači. Istraživači iz Heidelberga otkrili su fragmente reljefa u zemljanoj jami iza ove niše. Vjerojatno je iskopana u helenističkom razdoblju u trećem ili drugom stoljeću prije Krista. "Činjenica da su ovi fragmenti zakopani sigurno je jedan od razloga zašto ih britanski arheolozi nikada nisu pronašli prije više od stotinu godina", pretpostavlja prof. Schmitt. Kako je dogovoreno s Iračkim državnim odborom za starine i baštinu (SBAH), srednjoročni plan je postaviti reljef na njegovo izvorno mjesto i otvoriti ga za javnost.