znanstvena istraživanja o duhanu
Duhan (Nicotiana tabacum) je biljka koju su milenijima uzgajali autohtoni narodi Kariba i Amerika. Koristili su je kao pesticid, lijek, za spravljanje tinktura, obloga i naravno za pušenje. Do prije sto godina duhan se smatrao lijekom, no nakon Drugog svjetskog rata optužen je za uzrokovanje najgorih terminalnih bolesti na planetu, od kancerogenih oboljenja svih dijelova respiratornog trakta do moždanih udara i kardiovaskularnih oboljenja. Srećom po nas, nade ima, do nas sve češće dolaze informacije o znanstvenim istraživanjima, koji pokazuju koliko je neopravdan naš strah od pušenja duhana i s kolikom upornošću nas psihopati na vlasti žele maknuti od lako dostupne prirodne panaceje.

zamjena za duhan
Chantix uzrokuje samoubojstva i samoubilačke misli pa ipak, Pfizer na njemu zarađuje milijarde dolara godišnje, te ga smatra boljim i "zdravijim" izborom od pušenja duhana.
Osim utjecaja patokracije na društvo, povećane radijacije na našu biosferu i anuliranja važnosti svega što nema materijalnu vrijednost, svjedoci smo kako su duhan i pušenje duhana jedna od tema u kojoj se medijska propaganda, potpomognuta plaćenom znanošću, dovela do čistog savršenstva stvarajući vojsku ljudi ovisnih o kancerogenim i toksičnim tabletama, sprejevima i flasterima za odvikavanje od cigareta, dok se s druge strane povećava broj ovisnika o antidepresivima, antipsihoticima i jeftinim umjetnim lako dobavljivim drogama koje od ljudskog mozga prave švicarski sir.

FDA - krovna američka Agencija za hranu i lijekove je u proteklih 55 godina odobrila preko 599 kemikalija (od kojih su neke kancerogene i otrovne), a koje se stavljaju u tvorničke cigarete, dok je USDA - Ministarstvo poljoprivrede SAD-a omogućilo korištenje na stotine toksičnih insekticida, pesticida i herbicida na poljima duhana. Obim industrijskih cigareta se povećava s umjetnim punilima koji omogućavaju stavljanje sve manje količine sjeckanog duhana, a kojeg trenutačno u prosječnoj cigareti ima tek 35% od ukupne težine tvorničke cigarete. Posebne kupke i dodaci omogućavaju veću težinu duhana i njegovu gorivost (što cigareta brže gori, više ćete i pušiti, točnije više ćete ih kupovati), a nekvalitetne duhanske smjese se "obogaćuju" s raznoraznim aromama i mirisima kako bi se potrošačima činile primamljive. Zadnji hit u "aromatiziranju" duhana je dodavanje ulja Helichrysum italicuma poznatijeg kao "dalmatinsko smilje".

Pravi čisti organski duhan bez aditiva je već godinama prava pravcata rijetkost, te sve više ljudi pribjegava njegovom uzgoju za vlastite potrebe, na žalost u našoj zemlji je takva situacija da se domaći organski duhan bez aditiva ne smije prodavati, a sretnici su oni koji na kioscima mogu kupiti proizvode industrijskog duhana za motanje, bez aditiva.

S druge strane...

alkoholi vožnja
Zbog čega zakonodavci toleriraju slobodnu prodaju i promidžbu alkohola, koji uzrokuje milijunske ljudske žrtve, ponajviše u prometu, dok je duhan na korak od ilegalizacije?
Po izvješću NCADD-a, alkohol i alkoholizam godišnje direktno uzrokuju 2,5 milijuna smrti u 100 zemalja svijeta, i to bez brojke kolateralnih žrtava, recimo u prometnim nesrećama, u tučnjavama ili drugim oblicima nasilja. 320 tisuća mladih ljudi u dobi od 15-29 godina umre svake godine zbog trovanja alkoholom.

Alkohol je pored droga jedan od najvećih uzročnika stvaranja kolateralnih žrtava, a na našim cestama svake godine sve više ljudi strada zbog prebrze i nenormalne vožnje vozača koji su bili alkoholizirani. Pa ipak, alkohol se legalno prodaje u gotovo svim zemljama svijeta, dok je duhan na korak od ilegalizacije.

S obzirom na takvu poražavajuću globalnu situaciju u kojoj se bespoštedno provodi hajka na "nove vještice, nova čudovišta i nove heretike", ne čudi činjenica da postoje istraživanja o kojima vi ama baš ništa niste čuli i to samo zato jer su ta ista istraživanja otkrila da duhan i duhanski dim imaju ljekovita svojstva koja pomažu u održavanju ljudskog zdravlja i zalječivanju brojnih poremećaja i bolesti.

Pušenje duhana pomaže u procesuiranju informacija i borbi sa stresom

U znanstvenim istraživanjima koja su se obavila od 1990. do 1996., a koje su napravili brojni istraživači s različitih sveučilišta otkriveno je kako cigarete s većim udjelom nikotina omogućavaju bolje procesuiranje informacija u mozgu. Nikotin ispravlja negativne učinke skopolamina i štiti od demencije. Pušenje duhana uvijek uzrokuje povećavanje moždane aktivnosti što se lako da pratiti na EEG-u, no u isto vrijeme smanjuje stresne anomalije u moždanim uzorcima, drugim riječima, pomaže da se bolje nosimo sa stresom. Efekt cigaretnog dima omogućava poboljšanje u kognitivnim funkcijama mozga čak 12 sati nakon pušenja. Najviše podataka o ovom fenomenu ćete naći u istraživanju Sveučilišta Reading pod nazivom: "The Effects of Cigarette Smoking on Human Information Processing and the role of Nicotine in These Effects".

Pušenje i nikotin poboljšavaju ljudske performanse i pamćenje

U studiji pod nazivom "Meta-analysis of the acute effects of nicotine and smoking on human performance", koja je objedinila različita istraživanja u zadnjih 15 godina, otkriveno je kako pušenje duhana ima pozitivno djelovanje na fine motoričke funkcije, povećanje kapaciteta memorije, jačanje radne motivacije, te na bolju mogućnost fokusiranja. Voditelj studije profesor Stephen Heishman je napomenuo da nikotin stvara pozitivne kognitivne efekte kod ljudske populacije te da ih trebamo ozbiljno razmotriti.

Danski institut Panum je također otkrio kako pušenje duhana povećava inteligenciju. Na žalost, rad prof. dr. Alberta Gjeddea su objavili tek lokalni listovi Ekstra Bladet i Den Gule Negl.

Gjedde je u intervjuu, nakon objavljivanja studije, izjavio sljedeće:
Oksidacija nastala zbog uobičajenih procesa metabolizma uništava stanice mozga, što znači da nam postaje sve teže i teže razmišljati. Oni koji su prestali pušiti najbolje mogu svjedočiti koliko im je pala intelektualna i kognitivna sposobnost. Počnete li pušiti ili ako ponovno počnete pušiti anuliraju se efekti oksidacije tkiva mozga te dobivamo mozak koji je naglo postao inteligentniji. Ako trebamo objasniti koncept inteligencije, tada je to naša sposobnost da kreativno stvaramo i odabiremo osjetljive izbore, da anticipiramo izazove u budućnosti. Tu nikotin dolazi do punog izražaja.
U dansko-švedskom meta istraživanju koje su vodili istraživači Niels Ipsen i Klaus Kjellerup skupljeni su brojni podaci koji pokazuju koliko pušenje duhana utječe pozitivno na zdravlje mozga i naravno koliko se s njim povećava radni kapacitet najrastrošnijeg organa u ljudskom tijelu. Obuhvatili su 40 godina istraživanja, te su rezultate objavili pod naslovom: "Science is conclusive: Tobacco increases work capacity".

U zaključku njihovog rada stoji:
Nikotin poboljšava rad mozga na način da: povećava fokusiranje, preciznost, motoričke sposobnosti, brzinu rada i pamćenje.

Nikotin u prosjeku ubrzava rad mozga za 10-30%, stoga omogućava bolje i točnije kalkulacije.

Mozak "na duhanu" je izdržljiviji i zdraviji.

Ljudi koji prestanu pušiti, zbog nedostatka nikotina osjetno gube na inteligenciji i kognitivnim sposobnostima, čak i više od 50%.

Ljudi koji ne puše ili koji su prestali pušiti su povodljiviji, smanjuje im se kreativnost, izdržljivost i radna moć.

Komentar: Treba istaknuti da nekim ljudima pušenje ne donosi ove dobrobiti, sve ovisi o genetskoj predispoziciji: Pušenje bi moglo biti u vašim genima


Pušenje štiti od shizofrenije i umanjuje njene efekte

U meta istraživanju pod nazivom "Smoking, Genetics and Schizophrenia: Evidence for Self Medication" otkriveno je kako pacijenti koji boluju od shizofrenije imaju potrebu za duhanom, te da točno znaju kolika im je doza duhana potrebna kako bi se umanjili efekti shizofrenije. Nikotin u cigaretama ne samo da poboljšava kognitivne funkcije mozga već reducira psihopatološka obilježja shizofrenije, a također umanjuje negativne efekte antipsihotičnih lijekova. Nevjerojatno je da pušenje duhana mijenja izražavanje 200 različitih gena u ljudskoj DNK koji normaliziraju djelovanje hipokampusa smanjujući tako efekte shizofrenije.

Pušenje duhana poboljšava motoričke performanse

U seriji istraživanja, koja su se obavila od 1994. do 1998., otkriveno je kako pušenje cigareta omogućava bolju motoriku i mišićno pamćenje te uvelike utječe na poboljšavanje refleksa. I tijekom ovih studija se otkrilo kako ljudski mozak zajedno s perifernim živčanim sustavom bolje djeluje zbog utjecaja cigaretnog dima i nikotina. Studije o ovoj tematici su objavili istraživači Sveučilišta London i Instituta za psihijatriju na čelu s K.P. O'Connorom pod nazivom: "Individual Differences in Psychophysiology of Smoking and Smoking Behaviour","Individual differences in components of slow cortical potentials: implications for models of information processing", te "Individual differences in the effect of smoking on frontal-central distribution of the CNV: Some observations on smokers’ control of attentional behaviour".

Pušači imaju manje problema s pretilošću

Pušači uglavnom imaju manje problema s prekomjernom težinom, jer pušenje duhana utječe na dva načina: prvi je da ubrzava metabolizam što vodi do povećane potrošnje kalorija i topljenja abdominalnog sala, a drugi da regulira rad mozga u signaliziranju osjećaja gladi.

Pušači imaju manje problema sa stvaranjem tromboze

U studiji pod nazivom An Assessment of Smoking in Pregnancy, se pokazalo da pušači imaju uglavnom normalni krvni tlak te da im se zbog učinka duhana ne stvaraju trombovi i druge vrste zastoja u krvnim žilama. Ova studija je naročito pogodila u živac organizatore globalne antiduhanske kampanje jer je istraživanje rađeno na trudnicama i njihovoj djeci. Sve žene koje su pušile za vrijeme trudnoće nisu imale problema s preklampsijom. U istraživanju pod nazivom "Cigarette smoking during pregnancy and risk of preeclampsia: A systematic review" koje je objavio American Journal of Obstetrics and Gynecology, još jednom se pokazalo kako trudnice koje puše jako rijetko imaju preklampsiju, te da zapravo imaju manji rizik od iste.

Crvena krvna zrnca pušača sadrže više glutationa i katalaza i bolje štite pluća od CO2

Istraživanje pod nazivom "Erythrocytes from Cigarette Smokers Contain More Glutathione and Catalase and Protect Endothelial Cells from Hydrogen Peroxide Better than Do Erythrocytes from Nonsmokers" objavljeno 1986. je otkrilo kako pušačka crvena krvna zrnca sadrže više glutationa i katalaza, te da bolje štite žilne endotelije od oksidacije hidrogen peroksida, nego li iste krvne stanice kod nepušača. Unatoč činjenici da su znanstvenici namjeravali pokazati kako pušači brže stare i umiru, otkrili su kako crvena krvna zrnca (RBC-i) zahvaljujući utjecaju duhana postaju bogatija i otpornija te da na takav način štite stanice pluća protiv ugljik dioksida koji se puno bolje metabolira kod pušača nego nepušača. Drugim riječima, zahvaljujući duhanu i njegovom utjecaju na crvena krvna zrnca u naša tijela dospijeva više kisika, a manje otrovnih plinova. No srećom po nas pojavljuju se prva sramežljiva priznanja liječnika da pušači imaju veći broj zdravih crvenih krvnih zrnaca.

Pušenje pomaže u prevenciji Parkinsonove bolesti

Iako su brojni neovisni timovi znanstvenika došli do zaključka da pušenje pomaže u prevenciji i liječenju od Parkinsonove bolesti, o ovom se nevjerojatnom otkriću nimalo ne piše i ne govori po medijima. Parkinsonova bolest je pored Alzheimerove bolesti najčešći oblik neurodegenerativnog poremećaja u modernom ljudskom društvu. Parkinsonova bolest nastaje zbog gubitka moždanih stanica koje proizvode dopamin. S vremenom se ljudsko biće polako pretvara u biljku koja se ne može kretati i govoriti, a pored očiglednih depresija, problema sa spavanjem, prehranom, kožom i disanjem nastaje bolest kojoj se ne može stati na kraj i za nju nema lijeka. Barem se tako mislilo do sada. Pušenje duhana ne samo da štiti od nastanka Parkinsonove bolesti, već u velikoj mjeri anulira efekte same bolesti.

Spomenimo samo nekoliko studija koje su se detaljno bavile ovom temom: "Attenuation of 1-methyl-4-phenyl-1,2,3,6-tetrahydropyridine-induced neurotoxicity by tobacco smoke" objavljena 1990. u žurnalu Neuropharmacology, "Protective effects of chronic nicotine treatment on lesioned nigrostriatal dopamine neurons in the male rat", objavljena 1989. u žurnalu Progress in Brain Research, te "Cigarette smoking and neuroleptic-induced parkinsonism", objavljena 1990. u žurnalu Biological Psychiatry.

U izjavi dr. Laura Fratiglioni sa Sveučilišta Huddinge u Švedskoj stoji:
Pušači imaju 50% manju šansu da će oboljeti od Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. Cigaretni dim za sada ima nepoznata svojstva koja štite pušače od dobivanja neurodegenerativnih bolesti.
Pušenje štiti od nastanka ulceroznog kolitisa

Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva koja najčešće zahvaća debelo crijevo i rektum. Osim što se povezuje sa sindromom propusnih crijeva i nastankom različitih čireva, jedan je od glavnih uzročnika raka na rektumu i debelom crijevu. 1989. godine znanstvenici su objavili studiju u Scandinavian Journal of Gastroenterology pod nazivom "Does smoking tighten the gut?" koja je pokazala kako pušenje štiti od nastanka ulceroznog kolitisa (UC). Također je otkriveno kako prestanak pušenja i povećanje fizičkog i psihičkog stresa zbog prestanka pušenja uvjetuje pojavljivanje UC-a. Dodatno istraživanje na ovu temu je napravljeno iste godine. U žurnalu Hepato-Gastroenterology je objavljena studija pod nazivom "Cigarette smoking and ulcerative colitis. A case control Study" u kojoj se pojasnilo kako nepušači imaju puno veću mogućnost nastanka UC-a, a naročito ljudi koji su prestali s pušenjem.

Za sada je poznato da pušenje ima brojna antiupalna svojstva, naročito zbog učinka nikotina, no razlike u prirodnom i umjetnom tekućem nikotinu koji se koristi u flasterima za odvikavanje od pušenja i elektronskim cigaretama su nemjerljive. Dok je prirodni nikotin u mnogo čemu koristan, umjetni tekući nikotin stvara ovisnost i otrovan je. E-cigarete također sadrže i tetrametilpirazin. Dugotrajno izlaganje tetrametilpirazinu može rezultirati oštećenjem mozga kod ljudi.

Najnoviji lijek protiv raka limfoma se temelji na duhanu

Tim naučnika s Nacionalne akademije znanosti SAD-a je potvrdio tehnologiju s kojom se protiv limfoma može uspješno boriti uz pomoć posebno pripravljenog cjepiva koje u sebi ima stanice duhana u kojima su uzgojena antitijela za borbu protiv tumornih stanica.

Istraživanje o duhanskom cjepivu protiv raka - limfoma, su napravili znanstvenici sa Stanford univerziteta u Kaliforniji. Oni su stanice duhana iskoristili kao jedinstvene tvornice u kojima se stvaraju specifične kemikalije koje uspješno uništavaju stanice malignih vrsta ne-Hodgkinovog limfoma (NHL-a).
Antitijela stvorena u duhanskim stanicama se nakon toga ubrizgavaju u pacijenta koji na ovakav način pojačava imunološki sustav do neslućenih granica. Antitijela iz duhana se fokusiraju striktno na kancerogene stanice, dok u potpunosti ignoriraju zdrave stanice pacijenta.

Dr. Ronald Levy, voditelj Stanfordskog tima je izjavio sljedeće za BBC:
Ovo je poprilično nevjerojatna tehnologija - i čini se ironičnim da mi liječimo rak s duhanom iako se ta biljka smatra jednim od najvećih uzročnika kancerogenih oboljenja.
Sama tehnologija je poprilično jednostavna. Prvo se iz pacijenta izoliraju stanice raka, nakon toga se ekstrahira i gen koji je zadužen za proizvodnju antitijela, taj gen se dodaje u takozvani "duhanski mozaični virus".

Na koncu se mlada biljka duhana inficira s tako spremljenim virusom. Nekoliko sati nakon inficiranja, biljka duhana počinje proizvoditi velike količine antitijela. U nekoliko dana, uzimaju se listovi s biljke, oni se melju u fini prah, te se antitijela izvlače iz praha.

Potrebno je pripremiti dvije biljke duhana kako bi se stvorilo dovoljno antitijela za liječenje jednog pacijenta.

Profesor Charles Arnzen sa Sveučilišta u Arizoni je rekao kako je nevjerojatna brzina pravljenja osobnog cjepiva za pacijente s NHL-om te da je ova metoda za sad najuspješnija u liječenju bolesti koja se smatrala gotovo neizlječivom.

Većina znanstvenika se složila u tome da su rezultati prve faze kliničkog ispitivanja na ljudima iznimno interesantni, no smatraju da je potrebno napraviti dodatna istraživanja kako bi cjepivo bilo u potpunosti sigurno.

Istraživanje pod nazivom "Plant-produced idiotype vaccines for the treatment of non-Hodgkin’s lymphoma: Safety and immunogenicity in a phase I clinical study" je objavljeno u znanstvenom žurnalu PNAS ili Proccedings od the National Academy od Science of the United States of America, sredinom 2008. Na žalost, nakon objave ove studije, uslijedilo je stanovito zatišje, a diljem planete ljudi i dalje umiru od NHL-a.

Cigaretni dim jača štitnjaču i imunološki sustav

2004. godine profesor endokrinologije i metabolizma dr. Paul W. Ladenson s odsjeka za patologiju, onkologiji i radiologiju medicinskog fakulteta John Hopkins je objavio složenu dugogodišnju studiju u kojoj je otkrio nekoliko vrlo interesantnih podataka vezanih uz pušenje duhana, uključujući i sekundarno pušenje cigaretnog dima.

Naime, Ladenson je otkrio kako čak i najmanje sekundarno udisanje cigaretnog dima smanjuje efekte Hashimotove bolesti to jest oblika tireoiditisa. Iako postoji nekoliko oblika tireoiditisa (tihi limfocitni i subakutni) Hashimotov tireoiditis je kronična autoimuna bolest koja označava upalu štitne žlijezde s limfocitnom infiltracijom iste. Ovakav oblik hipertireoze je danas najčešći i najteže se liječi.

Obično je kronični limfocitni tireoiditis osam puta češći kod žena nego kod muškaraca. U SAD-u se svake godine izda preko 70 milijuna recepata s lijekovima za liječenje Hashimotove bolesti, smatra se da je samo u SAD-u od kraja drugog svjetskog rata 20 milijuna ljudi bolovalo od iste dok se danas liječi preko 400 tisuća pacijenata.

Iako je Landeson otkrio i kliničkim studijama potvrdio korisnost duhanskog dima u liječenju poremećaja i teških oboljenja štitne žlijezde, medicina i farmacije su ignorirali njegova istraživanja sve dok nije ustanovio da cigaretni dim sadrži visoke koncentracije alkaloida anatabina koji se pojavljuje i u drugim biljkama poput paprike, zelenih rajčica, krumpira, velebilja i patlidžana. Nakon ekstrahiranja anatabina iz duhana, po prvi put su znanstvenici mogli gledati kako nestaje upalni proces u štitnoj žlijezdi bez nuspojava koje su obično pratile tretmane vezane uz štitnu žlijezdu.

štitna žlijezda
Anatabin je za sada najlakše ekstrahirati upravo iz duhana, dok je ekstrakcija kod nekih biljaka, poput otrovnog velebilja iznimno skupa i komplicirana. Dim organskog duhana je s druge strane toliko pun anatabina da liječi i razne druge upale poput koronarnih arterijskih bolesti (kardio-athero geneze), Alzheimerove bolesti, gastroenterologije, reume, raka, autoimunih bolesti poput lupusa, dijabetesa, astme, reumatoidnog artritisa i brojnih drugih poremećaja i bolesti.

Landesonovo otkriće je najviše pomoglo letačkom osoblju putničkih zrakoplova koji imaju kronične probleme sa štitnjačom zbog konstantne prekomjerne radijacije koju akumuliraju tijekom boravka u višim dijelovima atmosfere za vrijeme transkontinentalnih putovanja. No od 4000 kemikalija koje se nalaze u duhanu mnoge od njih imaju protuupalno djelovanje.

2011. godine Roskampov Institut na čelu s dr. Ladensonom je ustanovio kako anatabin djeluje na većinu gotovo neuništivih upala. Naime, ovaj prirodni spoj uništava upale tako što smanjuje C-reaktivne proteine (CRP) kod miševa s Alzheimerovom bolešću, također inhibira aktivaciju NF-kB-a koji je glavni regulator i okidač upalnih molekula poput cox-2.

Znanstvenici Johna Hopkinsa su u studiji iz 2004. otkrili kako ljudi koju su odustali od pušenja duhana imaju veliku mogućnost razvitaka različitih oboljenja štitnjače, a naročito pacijenti koji imaju Gravesovu bolest. Za sada postoji hipoteza da se takva stanja razvijaju upravo zbog nedostatka anatabina koji su pušači redovito inhalirali u sebe s cigaretnim dimom, no zbog velikog otpora prema cigaretama, vrlo je moguće kako nikada nećemo imati direktnu studiju koja će se pozabaviti ovim problemom.

S druge strane, većina osoba koja prestane pušiti naglo poveća težinu, s obzirom da poremećaji u štitnjači uzrokuju nagle promjene u tjelesnoj težini, ovo bi mogao biti još jedan razlog za ozbiljna istraživanja koja bi pokazala koliko spojevi u duhanskom dimu zaista utječu na ljude i koliko je organski duhan ljekovit, a ne toksičan.

Više o ovoj temi možete pročitati u studiji pod nazivom: "Anatabine Ameliorates Experimental Autoimmune Thyroiditis"

Nikotin je protuupalna molekula

Respektabilni znanstveni žurnal Nature Reviews je objavio studiju pod nazivom: "The vagus nerve and the nicotinic anti-inflammatory pathway" u kojoj se otkriva kako nikotin ima protuupalno djelovanje, te da svoju obrambenu funkciju osigurava kroz rad nervusa vagusa ili lutajućeg živca koji pak kontrolira naš imunološki sustav uz pomoć citokina.

Citokini su stanični proteini koji služe za intermolekularnu komunikaciju samih tjelesnih stanica. Oni se po potrebi spajaju s antitijelima i na takav način stvaraju jači imunološki efekt. Citokini su zapravo polipeptidi ili glikopeptidi, koji prenose najvažnije informacije među stanicama, no pored svega su i medijatori upalnih bolesti. Tijekom spomenute studije znanstvenici su kontrolirali inflamatorne i antiinflamatorne citokine putem mehanizma obrane pojačanoga s nikotinom. Nikotin između ostaloga pospješuje stvaranje protuupalnih citokina naročito u slučaju zaraze s virusom N1H1.

Drugim riječima, ova studija je otkrila kako nikotin stimulira protuupalno djelovanje tijela, na čijem kraju se nalaze imunološke stanice koje proizvode protuupalne citokine, a koji blokiraju upale. Znanstvenici smatraju kako nikotin može imati jako dobar učinak na bolesti poput: artritisa, astme, raka, upalnih procesa crijeva, i naravno već spomenute svinjske gripe. U studiji se navodi kako su pušači zaštićeni od degenerativnih simptoma i bolesti upravo zbog svojstava nikotina koji sprječava takve probleme.

Još jedna interesantna studija koja je pokazala da pušači duhana imaju jači i efikasniji imunološki sustav je izašla u znanstvenom žurnalu Nature tijekom 2002. godine pod nazivom: "Effects of cigarette smoke on the immune system". Dr. Mohan Sopori voditelj studije je zaključio kako bi se pozitivno djelovanje cigaretnog dima i te kako trebalo dalje izučavati, a naročito njegov prirodni sastojak nikotin koji bi mogao koristiti za brojne terapeutske učinke na raznorazne bolesti. Uzmemo li u obzir način na koji se znanstvenici izražavaju, usudila bih se reći da je Sopori okarakterizirao duhan kao svojevrsnu panaceju - univerzalni lijek za sve bolesti, a ne uzročnik svih bolesti kako ga ponerizirani dijelovi znanstvene zajednice žele prikazati.

50% pluća za transplantaciju dolaze od pušača i omogućavaju veću šansu za preživljavanje

Prema podacima američke Agencije za transplantaciju organa, od 1800 pluća koja su se u SAD-u transplantirala tijekom 2011. gotovo polovica je pripadala teškim pušačima, točnije preko 40%.

Independent je objavio podatke iz Velike Britanije u kojima je pokazano kako pušačka pluća u nekim slučajevima dulje traju, točnije daju bolju šansu preživljavanja novim korisnicima.

Kirurg Andre Simon je bio iskren kada je rekao kako pluća pušača uzimaju zbog veće raznolikosti, iako su isprva mislili kako to nije dobra ideja s vremenom se pokazalo da nema razloga za zabrinutost.

U zaključku studije stoji kako je 77,7% pacijenata Velike Britanije s nepušačkim plućima preživjelo prvu godinu, dok je gotovo 90,8% preživjelo isti period s pušačkim plućima.

Pa ipak znanstvenici koji su davali komentare na istu studiju smatraju da su takve brojke puka slučajnost, te da su pacijenti s pušačkim plućima vjerojatno imali bolje šanse na individualnoj bazi.

Andre Simon je na kraju dodao:
Iako je čudno da pušačka pluća ne pokazuju gore rezultate od nepušačkih, te da ne pokazuju veću brojku razvijanja kancerogenih oboljenja, vjerojatno takvo stanje možemo zahvaliti prestanku pušenja i zalječenju tkiva pluća.
Studija o činjenici da su pušačka pluča sigurna za transplantaciju je objavljena u znanstvenom žurnalu The Society of Thoracic Surgeons pod nazviom: "Donor Lungs from Heavy Smokers Appear Safe for Transplantation", "Lungs from Heavy Smokers Can Be Safe for Double Transplant".

Spletke Svjetske zdravstvene organizacije

Najveći protivnik pušenja je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) koja je nastala u okrilju Ujedinjenih nacija. Naravno, to bi trebalo biti sasvim u redu s obzirom da je to krovna svjetska zdravstvena organizacija. No ta ista WHO osim onemogućavanja izučavanja negativnih učinaka radijacije na ljudsku populaciju, ignoriranja na stotine prirodnih preparata i lijekova protiv kancerogenih oboljenja koji se ne mogu patentirati i na kojima se ne može zaraditi, reklamira i profitira brojnim kontroverznim programima kao što je obavezno cijepljenje toksičnim i kancerogenim cjepivima te podupire kemoterapiju i korištenje odbačenih citostatičkih lijekova na populaciji oboljeloj od HIV-a i AIDS-a. Ovo su samo neki od primjera koji nas zabrinjavaju i tjeraju na razmišljanje o tome je li WHO zaista orijentirana na očuvanje našeg zdravlja i je li im istina o lijekovima manje važna od profita i zastupanja brojnih super-moćnih farmaceutskih kompanija i njihovih interesa.

WHO je shodno svome stanovištu o duhanu i pušenju naručila jednu od najsveobuhvatnijih i najskupljih znanstvenih studija koja je trebala pokazati kako pasivno pušenje uzrokuje nastanak raka. No umjesto da su dobili potvrdu za svoja uvjerenja na 77 stranica izvješća (iz internacionalne studije 12 najuglednijih svjetskih istraživačkih centara), koje je trebalo ugledati svjetlost dana početkom 1998. godine, pokazalo se kako nema dokaza da duhanski dim uzrokuje nastanak raka pluća.

Žurnal američkog Nacionalnog instituta za rak je objavio rezultate studije u kojoj je ispitano preko 76 tisuća žena pod nazivom "No Clear Link Between Passive Smoking and Lung Cancer", u kojima je jasno vidljivo da nema poveznice između pasivnog pušenja i nastanka raka. Pa ipak, unatoč činjenicama, velike farmaceutske tvrtke su otvoreno nastavile financirati antipušačku kampanju, uvjetujući stvaranje zakona i medicinskih udžbenika u kojima je duhan krivac za sve što se da smisliti.

The Telegraph je jedan od rijetkih svjetski poznatih medija koji se nije libio otkriti istinu, dok su se ostali mediji u potpunosti oglušili o činjenice te su nastavili širiti laži o duhanu i pušenju istoga.

U 95% slučajeva ETS-a (Environmental tobacco smoke) ili pasivnog pušenja znanstvenici nisu mogli povezati isti niti s jednom bolešću dok su tek u 1,16% slučajeva mogli stvoriti nejasne veze s nastankom bilo kakvog raka (točnije, s kancerogenim oboljenjima koja po medicini nastaju bez utjecaja pušenja duhana). WHO je uspjela zataškati rezultate ovog istraživanja iako je prije toga pokušala na različite načine prikazati rezultate tako da odgovaraju zvaničnoj anti-pušačkoj kampanji, no nakon prozivke stručnjaka koji su otvoreno rekli kako WHO laže i iskrivljuje podatke, studija nikada nije vidjela svjetlost dana, a anti-pušačka kampanja se nastavila još žešće. WHO svakih nekoliko godina reciklira ideje o štetnosti pušenja i opasnostima pasivnog udisanja cigaretnog dima, ali nakon fijaska iz 1998. više nikada nije financirala istraživanja koja pokušavaju potvrditi štetnost pušenja.

Sigurno postoji još studija o pozitivnim učincima pušenja duhana, te djelovanja nikotina na ljudsko tijelo, koje su, nekim čudom, uspjele izbjeći znanstvenu cenzuru i pritisak sponzora, na žalost veliki dio studija koje pišu o ovoj temi se, bez ikakva objašnjenja, miču iz online izdanja znanstvenih žurnala. Tijekom istraživanja za ovaj članak, u periodu od 23 mjeseca, nestalo je četrdesetak linkova s istraživanjima, što je samo pokazalo u kakvom se svijetu nalazimo, te da je istina irelevantna, čak i o tako važnoj stvari kao što je naše zdravlje.