Tokamak
© Hefei Institute of Physical Science, Chinese Academy of Sciences
Izgleda da će veljača 2016. biti zlatnim slovima upisana u povijest nuklearne fuzije. Prvo su prošloga tjedna njemački znanstvenici uspjeli stvoriti vodikovu plazmu u stellaratorskom reaktoru, a sada kineski znanstvenici tvrde kako su izveli najdužu neprekidnu reakciju u tokamaku, pokazavši tako da ni taj stariji dizajn reaktora još nije za odbaciti. Tim znanstvenika u Kini s Instituta za fiziku Hefei uspio je stvoriti vodikovu plazmu na temperaturi od 50 milijuna Kelvina (49.999 milijuna stupnjeva Celzijusa), i održavati je nevjerojatnih 102 sekunde. Ako taj uspjeh bude potvrđen, to će biti najduža konstantna fuzijska reakcija.

Kineski laboratorij je izvršio eksperiment u Eksperimentalnom naprednom superprovodljivom Tokamaku (Experimental Advanced Superconducting Tokamak - EAST), vrsti reaktora za nuklearnu fuziju koji su izumili sovjetski znanstvenici. Tokamak predstavlja najčešći dizajn nuklearnih fuzijskih reaktora, a EAST je jedan od prethodnika ITER-a, velikog fuzijskog reaktora koji se trenutno gradi u Francuskoj, a kojeg financira grupa zemalja (uključujući i Kinu).

EAST je dizajniran kako bi testirao što se točno događa u reaktoru kada se atomi vodika spajaju jedno duže vrijeme. Vodikova plazma mora biti zagrijana do nevjerojatno visokih temperatura i na dovoljno dugo vrijeme kako bi mogli dobivati korisnu energiju iz fuzijskog reaktora. Tim koji radi na EAST-u ranije je uspio održati nuklearnu fuziju 30 sekundi. EAST-ov cilj je doseći 1.000 sekundi, tj. 17 minuta.

Plazma-Tokamak
© Hefei Institute of Physical Science, Chinese Academy of Sciences
Za usporedbu, njemački Wendelstein 7-X (W7X) stellarator uspio je prošloga tjedna zagrijati oblak vodikove plazme do temperature od oko 80 milijuna Kelvina, ali reakcija je trajala samo nekih 0.25 sekundi, jer se radilo isključivo o provjeri. Njemački je tim uvjeren kako su testovi kojima su dokazivali kako cijeli koncept radi napokon uspješno gotovi, te da će uspjeti proizvesti konstantnu fuziju u trajanju od 30 minuta.

Provjera najnovijeg kineskog rada koju su obavili drugi, nezavisni znanstvenici još nije objavljena, tako da ćemo još morati sačekati kako bi saznali jesu li i kako postigli taj uspjeh. Ako sve bude potvrđeno, to bi moglo biti sjajno za fuzijske reaktore, jer bi to značilo da dvije različite tehnologije napreduju punom brzinom prema zajedničkom cilju jeftine, čiste energije.