Niske vrijednosti holesterola povezane sa dubokom depresijom i suicidalnim mislima
Već dugo znamo da nam masna hrana povećava holesterol i time povisuje rizik prerane smrti zbog srčanog ili moždanog udara. To nije baš posve tačno i dogma da je mast tako loša jedan je od uzroka rastućeg broja osoba koje pate od depresije.


Nove analize objavljene u Journal of Psychiatry and Neuroscience nalaze da su niske vrijednosti holesterola potencijalno uzrokovane neadekvatnom količinom masti u prehrani, povezane sa dubokom depresijom i suicidalnim mislima. Nizak holesterol povećava rizik od samoubistva kod depresivnih ljudi za 112 posto.

Jedna teorija kaže da je to zato jer je mozak sastavljen od 60 posto masti, a oko 25 posto tjelesnog holesterola nalazi se u mozgu. Mozak ne može optimalno funkcionisati bez dovoljno masne hrane.


Neke su studije pokazale da vrlo nizak holesterol utječe na sintetiziranje i prijenos neurotransmitera serotonina. Naravno, nećete sada početi naglo jesti hamburgere, pržene krumpiriće ili puno maslac da bi povećali unos masti u organizam. Umjesto toga, potrebno se usredotočiti na prave masti u razumnim količinama koje imaju korist za mentalno zdravlje. Oko 25 do 35 posto dnevnih kalorija trebalo bi biti od masti.


Najbolje masti su omega 3 masne kiseline koje su visoko koncentrirane u mozgu i povezane sa povišenim razinama dobrog HDL holesterola. Nedostatak omega 3 masnih kiselina povezan je sa promjenama raspoloženja i depresijom. Dobri izvori su masna riba kao tuna, losos, haringa, srdela i bakalar, meso i mlijeko travom hranjenih životinja, jaja i sjemenke. Hrana bogata monozasićenim mastima kao avokado, bademi i maslinovo ulje isto se vežu uz povećanje vrijednosti dobrog holesterola HDL i poboljšanje kognitivnih funkcija, prenosi telegram.hr.

Zasićene i trans masti povezuju se s većim rizikom od depresije. Veća konzumacija visokokvalitetnih masti nije ključ do sreće za svakoga. I nizak holesterol i depresija mogu biti uzrokovani drugim čimbenicima i mogu značiti i kakvu prikrivenu bolest, ili nedostatak kakvih drugih hranjivih tvari, uzimanja određenih lijekova ili genetsku rezistenciju na holesterol iz hrane. Svaki slučaj je individualan i možda ga nije moguće promijeniti prehranom.