Prsti Vašingtona u smjeni vlasti u Brazilu
Nakon što je levičarski orijenisana predsednica Brazila Dilma Rusef suspendovana na šest meseci zbog optužbi da je zloupotrebila državni novac za finansiranje sopstvene kampanje, pojavili su se dokazi koji ukazuju da deo odgovornosti za smenu prve žene predsednika u istoriji Brazila snose SAD, piše "Raša tudej".

Ruski servis navodi da je moderna istorija Južne Amerike prožeta brojnim primerima rušenja vlasti i krojenja sudbine od strane Vašingtona, i ukazuje na tri dokaza koji idu u prilog toj tvrdnji.

1. Novi predsednik je američki doušnik

Nakon što je obelodanjeno da će tokom Dilmine suspenzije dužnost predsednika obavljati Mišel Temer, "Vikiliks" se oglasio prilažući dokaze da je v.d. predsednika Brazila u prošlosti bio američki doušnik.


Dva izveštaja iz 2006. godine, jedan od januara a drugi od juna, otkrivaju da je Temer, inače član centrističke partije Demokratski pokret Brazila (PMDB), izveštavao američke diplomate o političkim procesima u Brazilu i planovima svoje partije da osvoji vlast na tadašnjim izborima, koje je kasnije osvojio Luis Injasio Lula da Silva iz Radničke partije, koji je 2010. vlast predao Rusefovoj.


Čak je i američki konzul u Sao Paolu Temera ocenio kao "oportunistu bez prave ideologije". Pored toga, Temer je bio pod istragom zbog zbog navodnog kršenja pravila o korišćenju državnog novca u svrhe političke kampanje, a pretila mu je kazna od osam godina zabrane kandidovanja na predsedničkim izborima. Ovu informaciju otrkio je Glen Grinvald, novinar koji je prvi intervjuisao Edvarda Snoudena.

"Temer planira da ekonomiju Brazila preda u ruke Goldman Saksa i MMF-a, nemojte sumnjati u to", napisao je Grinvald u svom članku za "Intersept".

2. Senator koji je vodio debatu o opozivu Rusefove izuzetno blizak sa SAD

Senator Alosijo Nunjez iz PMDB, koji je vodio debatu o suspenziji i opozivu Dilme Rusef u brazilskom Senatu, otputovao je trodnevnu posetu u Vašington samo dan nakon što je Rusefova suspendovana.

Nunjes se sreo sa članovima Komiteta za međunarodne odnose u sklopu američkog Senata, posetio je lobističku firmu u vlasništvu Madlen Olbrajt, bivše državne sekretarke SAD. Sreo se i sa bivšim američkim ambasadorom u Brazilu Tomasom Šenonom, koji je, prema rečima Marka Vajsbrota, direktora Centra za ekonomska i politička istraživanja, "bio umešan u svrgavanje režima u regionu".
Prsti Vašingtona u smjeni vlasti u Brazilu
© ALEX WONG / GETTY IMAGES
3. Ambasadorka specijalizovana za rušenje vlada

Trenutna ambasadorka SAD u Brazilu je Lilijana Ajalde, koja takođe ima iskustva u rušenju režima, piše "RT". Bre dolaska u Brazil, Ajalde je bila ambasador u Paragvaju, a u toku njenog mandata izvršen je puč, a predsednik Fernando Armindo Lugo Mendes opozvan je nakon optužbi sličnih onima na račun Dilme Rusef.

"Amasadorka ima istu retoriku kao i tokom smene vlasti u Paragvaju, koja se desila takođe za vreme njenog mandata. Priča kako je sve u rukama državnih institucija, a iza leđa lobira za smenu Rusefove", rekao je Karlos Martins, profesor sociologije na univerzitetu u Sao Paolu za televiziju "teleSUR".


Teoriju da Amerika menja režim u Brazilu podržava i predsednik Venecuele Nikolas Maduro, koji je rekao da to nije "raketna nauka", već "toliko očigledna stvar".

- Moćne medijske sile imperijalista žele da satru revolucionarne lidere na kontinentu i dovedu svoje poslušnike - rekao je Maduro, izrazivši strah da će od sudbine Brazila zavisiti budućnost cele Južne Amerike. On je dodao da nema sumnje da je "Venecuela sledeća žrtva Amerikanaca".

Ondosi između Dilme Rusef i SAD krenuli su nizbrdo nakon što je Edvard Snouden otkrio da je američka NSA prisluškivala Rusefovu i 29 članova njenog kabineta. Odnosi između Brazila i SAD su potpuno zahladneli, toliko da je brazilska predsednica otkazala posetu SAD.