farming, big agriculture
Jedna od posledica ili rezultata embarga u Rusiji i slabije rublje jeste bum u poljoprivredi, piše nemački Špigl.

List podseća kako je ruska poljoprivreda bila u padu jer su investitori nakon raspada SSSR izbegavali taj sektor i okretali se ulaganjima u sirovine i energetiku.

Rusija je nakon 1991. godine izgubila oko 35 miliona hektara obradivog zemljišta, što je površina gotovo cele Nemačke.

Sve se promenilo 2014. godine uvođem zapadnih sankcija protiv Rusije i odgovora Moskve na to.

“U poslednjih nekoliko godina, udeo poljoprivrede u ruskoj ekonomiji se povećao, suprotno globalnom trendu. U protekloj godini, Rusija po prvi put ikada ima veću zaradu od izvoza poljoprivrednih proizvoda nego od prodaje oružja”, navodi se u izveštaju.

Proizvodnja žitarica porasla je u poslednjih šest godina, a u 2015. Rusija je svrgla s trona SAD kao najvećeg proizvođača pšenice u svetu izvoznika.

Prema ruskom Ministarstvu poljoprivrede, ovogodišnja žetva će biti najmanje 110 miliona tona. U ovom trenutku, Rusija izvozi 22,5 miliona tona žitarica i očekuje se da se poveća za 4,5 miliona tona u narednih godinu-dve.

Rusija je dobila i ugovore za izvoz 120.000 tona pšenice u Egipat, a uskoro će početi da isporučuje i u Kinu.

Slabija rublja je takođe pomogla rusku poljoprivredu, a zemlja uzgaja i useve koji mogu da postanu konkurentni na svetskom tržištu.

I ruski premijer Dmitrij Medvedev rekao je kako zemlja uzima zamah kao jedna od vodećih svetskih izvoznika poljoprivrednih proizvoda.

“Rusija uspešno vraća svoj status glavnog snabdevača na svetskom tržištu hrane”, rekao je Medvedev.

Ministar poljoprivrede Aleksandr Tkačev smatra kako bi poljoprivreda mogla da postane druga najveća izvozna grana Rusije, nakon sektora energetike.