Tajanstvene 6000 godina stare utvrde u Jordanu otkrivaju iznenađujuće napredno rano društvo
© Matthew Neale Dalton / APAAMEPogled iz zraka jednog od tri naselja s obrambenim zidovima i kamenim kućama u Khirbet Abu al-Huseina, Jordan
Arheolozi su otkrili tri drevna utvrđena naselja, a moguće je da se radi o najranijim sustavima umjetnog navodnjavanja u Jordanskoj pustinji.

Nalazišta datiraju iz vremena oko 6.000 godina prije Krista, a smještena su na vrhu vulkanskog brda na rubu sjeveroistočnog Jordana. Arheolozi su ta mjesta istraživali između 2010. i 2015. godine.

Studiju su vodili arheolozi odjela za orijent Njemačkog arheološkog instituta, a trajna su im naselja bila iznenađujuće otkriće jer su ranije mislili da su tamošnji stanovnici bili stočari koji su tu regiju posjećivali samo u nekim dijelovima godine, obično tijekom kišnog vremena.
Tajanstvene 6000 godina stare utvrde u Jordanu otkrivaju iznenađujuće napredno rano društvo
© B. Muller-Neuhof / Dai-Orientabteilung

Napredni sustav navodnjavanja

‘Rezultati ove studije otvorili su i brojna druga pitanja, primjerice ona o tome kakva je klima bila u 4. stoljeću prije Krista i zbog čega su tadašnji ljudi odabrali nastaniti se baš tamo’, rekao je doktor Bernd Muller-Neuhof za ABC.

Pronađena utvrđena naselja imala su i sofisticirani sustav preusmjeravanja oborina u vrtove, gdje je kiša služila u poljoprivredne svrhe.

‘Pronašli smo dokaze, iako oni još uvijek nisu sasvim jasni, da su tada ljudi imali i bunare te da su koristili tzv. ‘lava cijevi’, prirodne cjevovode oblikovani lavom, koji su se tijekom kišne sezone punili vodom i zadržavali ju’, rekao je Muller-Neuhof.

Sustav kanala i brana predatira mezopotamskom sustavu navodnjavanja i to bi mogao biti najraniji primjer navodnjavanja pomoću kišnice na Bliskom Istoku.
Tajanstvene 6000 godina stare utvrde u Jordanu otkrivaju iznenađujuće napredno rano društvo
© Robert Howard Bewley / APAAMEPogled iz zraka na vrtne terase u krateru vulkana Tulul al-Ghusain
Zašto baš tamo?

Utvrđena naselja otkrivaju i velike društveno-gospodarske aktivnosti, kao što su rudarstvo i poljoprivreda.

‘Glavna ekonomska aktivnost je vjerojatno bila uzgoj koza i ovaca, ne samo za vlastite potrebe, već i za izvoz u druga naselja’, ispričao je Dr Muller-Neuhof.

Doktor je ipak dodao da velik dio rezultata ovog istraživanja još nije sasvim jasan, a iduće što znanstvenici moraju otkriti je zbog čega su se ljudi nastanili baš tamo.

‘To još uvijek ne znamo. Nemamo pojma zbog čega su se ti ljudi tamo nastanili i izgradili velike nastambe i sela jer je to područje prilično udaljeno od svega.’

Otkrića iz unutrašnjosti nastambi, poput malenih kamina, drvenog ugljena i nekog kremenog oruđa također vrlo malo otkrivaju o specifičnostima kulture stanovnika, s obzirom da su i susjedne kulture u to vrijeme koristile slične predmete.

Dokazi o ratovanju na tom području također još nisu pronađeni. Iako postoje velike utvrde, čini se da su stanovnici selo napustili na miran način.

Unatoč brojnim pitanjima koja su još uvijek obavijena velom tajne, ova su otkrića stavila regiju Jordanske pustinje u fokus arheologa zbog ranog tehnološkog napretka.