Američke sankcije uzrokuju značajnu štetu ne samo Rusiji nego i cijelom svijetu, piše njemački Die Presse. Konkretno, Njemačka u kratkom roku može izgubiti stotine milijuna eura, a dugoročno čak i milijarde. Zbog toga razne gospodarske organizacije i skupine poduzetnika u Europi pozivaju zapadne političare na pronalaženje političkog rješenja kako bi se izbjeglo pogoršanje stanja u međunarodnoj trgovini.

"Nove američke sankcije protiv Rusije se uzrokovale domino efekt i njihov utjecaj se proširio daleko izvan Rusije. U europskim kompanijama se upalio alarmom i njihovi vlasnici pozivaju EU da se politički aktivira kako bi zaštitila njihovo poslovanje", piše Die Presse.

"Otrov američkih sankcija počinje trovati cijeli svijet", ističe autor članka, naglašavajući kako se govori o gubicima milijarda dolara.

Svatko tko želi shvatiti kako sankcije mogu destabilizirati cijelu industriju i sektore gospodarstva koji ovise o tome, dovoljno je razmotriti fluktuacije cijena aluminija u travnju. Nakon što su Sjedinjene Države sankcionirale rusku tvrtku RUSAL, cijene aluminija su porasle za 30%, dosegnuvši rekordnu razinu u proteklih šest godina od 2500 dolara po toni.

Europa je zbog toga pretrpjela najviše štete, jer 42% potrebnog aluminija europskim tvrtkama prodaje RUSAL. Istovremeno, prisutan je vrlo utemeljen stran od nedostatka ove sirovine, posebno među proizvođačima limenki za napitke, automobilskoj industriji i postrojenjima za preradu aluminija.

Štoviše, sada su Europljani konačno shvatili da nisu među "nedodirljivima". Nova zabrana poslovanje s ruskim tvrtkama s "crne liste" Washingtona se ne odnosi samo na američke državljane, i s tim se ne bi trebalo šaliti, upozorava njemački list.

Ruski bankar i predsednik VTB banke Andrej Kostin zatražio je od Vladimira Putina 104.000 rubalja sa njegovog ličnog računa kako bi se 1040 stabala zasadilo u Irkutskoj oblasti u Sibiru u ime predsednika Rusije.

On mu je rekao da svako stablo košta 100 rubalja, zbog čega treba toliko da plati.

Izraz lica Vladimira Putina u tom trenutku govori da predsednik ovo nije očekivao.

- Zbog toga vam ja trebam. Naravno, ne protivim se - rekao je Putin, dok su svi prisutni počeli da se smeju.

Kada je Kostin završio svoj govor, ustao je, što je Putin rešio duhovito prokomentariše.

- Jeste li vi to pošli po novac? Zastrašujući ljudi, ovi bankari - našalio se Putin.

Vojni avion ruske vojske Suhoj-30 srušio se u more u Siriji, kod grada Jabla. Poginula su dvojica pilota, izvijestilo je ministarstvo obrane Rusije.

Što je uzrok pada, nije poznato, no prema prvim informacijama nije pogođen projektilom. Možda se radi o naletu ptice, navode ruski mediji.

"Piloti su se borili do zadnjeg trena kako bi održali kontrolu nad zrakoplovom", navode u ministarstvu obrane Rusije.

Transportni vojni avion C-130 srušio se u srijedu u blizini međunarodnog aerodroma Savannah/Hilton Head u američkoj saveznoj dfržavi Georgiji pri čemu je poginulo najmanje pet osoba.

Riječ je o letjelici portorikanske Nacionalne garse, koji je bio na trenažnom letu, ali zasad nema informacija o uzrocima pada.

Na fotografijama s mjesta događaja vidi se da je letjelica teško oštećena i u plamenu, a na mjesto događaja stigle su interventne ekipe.

Svjedoci kažu da se tlo zatreslo kao da je pala bomba.

Na društvenim se mrežama pojavila i snimka trenutka pada aviona na kojoj se, s udaljenosti od kilometar-dva, vidi kako letjelica odjednom kreće prema dolje, a zatim, nosom okrenutim prema tlu, pada iza jednog brežuljka.

Iako Posebna komisija, zadužena za istragu napada 11. rujna, nije pronašla nikakve izravne dokaze o sudjelovanju Irana u tim terorističkim napadima, američki sud je naredio Teheranu da plati milijarde dolara naknade rođacima žrtava.

Američki sud naložio je Iranu da plati više od 6 milijardi dolara obiteljima žrtava terorističkih napada 11. rujna, izvijestila je ABC televizija, pozivajući se na sudske dokumente.

Iako je Posebna komisija zadužena za istragu napada 11. rujna nije pronašla izravne dokaze o sudjelovanju Irana u tim terorističkim napadima, savezni sudac u New Yorku rekao je da su Iran, Središnja banka Irana i Islamski revolucionarni korpus odgovorni za smrt više od 1.000 ljudi tijekom napada 11. rujna.

Presudom se traži naknada u iznosu od 12,5 milijuna dolara po supružniku, 8,5 milijuna dolara po roditelju, 8,5 milijuna dolara po djetetu i 4,25 milijuna dolara po bratskoj ili sestrinskoj vezi.

Kao što TV kanal konstatira, malo je vjerojatno da će Teheran platiti ovu štetu. Ipak, Sjedinjene Države bi mogle potencijalno posegnuti za milijardama dolara vrijednom iranskom imovinom koja je tijekom godina zamrznuta u Sjedinjenim Državama i Europi zbog nametnutih sankcija.

Ambasada Rusije u Velikoj Britaniji objavila je na Tviteru izvode iz pisama u kojima Britanci osuđuju nepravednim optužbama Moskvu u slučaju "Skripalj".

"Stidim se, ogorčen sam zbog optužbi Britanije pre dobijanja bilo kakvih dokaza u vezi sa istragom po predmetu Skripalj", napisao je lokalni stanovnik ruskom predstavništvu.

Mnogi Britanci su u svojim pitanjima Ambasadi naglasili odsustvo bilo kakvih dokaza da je Rusija kriva i osudili "uvredljivu" retoriku Tereze Mej i ministra odbrane Gevina Vilijamsona.

"Izraženo je duboko poštovanje neverovatno teškom trudu predsednika Putina. U mislima sam sa Rusijom", saopšteno je u jednom od pisama.

Neki stanovnici Britanije su ispričali da osećaju sramotu zbog pokušaja vlasti da demonizuju Rusiju.

"Pozdravljam vaše dostojanstvo i iskrenost u ovim ludim vremenima, mogu samo da vam se izvinim u ime naših ludih lidera", napisao je Britanac.

Prema verzijama britanskih vlasti, Skripalj je otrovan supstancom koja je bila napravljena u okviru sovjetskog programa "novičok". London optužuje Moskvu za umešanost u organizaciju atentata koja to kategorički odbija. Ni u SSSR-u, ni u Rusiji hemijsko oružje nije postojalo sa takvim nazivom, dok su za oznaku toksina korišćene cifre. Britanske vlasti nisu navele nikakve dokaze u korist svoje verzije.

Divovski plameni jezici obuhvatili su zgradu u 12-milijunskom brazilskom gradu Sao Paulo i požar je toliko uništio građevinu da se odjednom stropoštala na zemlju.

Gradski vatrogasci poslali su danas na mjesto požara ukupno čak 57 vatrogasnih vozila kako bi pokušali dovesti pod kontrolu užareni pakao koji je zahvatio neboder u četvrti Largo do Paissandu.

Prema prvim i još neslužbenim informacijama, zgrada sa 26 katova je u trenutku nastanka požara bila prazna (nekoć ju je koristila policija) te navodno nema ozlijeđenih. No, lokalni mediji prenose kako je moguće da su zgradu koristili beskućnici. Neki vjeruju da je mnogo beskućnika ostalo zatočeno pod ostacima srušenog nebodera.

Zastrašujući prizori podijeljeni putem Facebooka prikazuju trenutke kolapsa. Susjedna zgrada još uvijek je u plamenu, ali vatrogasci na terenu čine sve da stave požar pod kontrolu.

Izgradnja podvodnog dela prvog kraka gasovoda Turski tok završena je danas u blizini turske obale Crnog mora, saopštila je ruska kompanija Gasprom.

Od početka izgradnje gasovoda prošle godine položeni su cevovodi u dužini od 1.161 kilometra, saopšteno je iz te kompanije, koja planira da izgradnju gasovoda završi u 2019. godini, prenosi agencija Rojters.

Prosečna brzina izgradnje podvodnog dela gasovoda, na čemu je radio specijalni brod za polaganje cevi u dubokom moru "Pionirski duh", iznosila je 4,3 kilometra po danu, poručuju iz Gasproma, a prenosi ruska agencija Tass.

Maksimalna efikasnost od 5,6 km po danu dostignuta je dva puta tokom februara meseca.

Druga linija gasovoda biće položena u trećem kvartalu 2018. godine, navodi se u saopštenju Gasproma.

Prva linija gasovoda Turski tok će snabdevati gasom samo Tursku, dok će druga služiti za dopremanje ruskog gasa do južne i jugoistočne Evrope.

Svaki krak gasovoda će imati kapacitet od po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje, a ukupna vrednost projekta procenjena je na 11,4 milijarde evra.

Rusija je u subotu, 28. travnja, porinula u more plutajuću nuklearnu elektranu "Akademik Lomonosov" koja bi energijom trebala opskrbljivati ruska naselja i vojne baze na Arktiku i pretpostavlja se da će takva plutajuća nuklearna elektrana biti od velike pomoći cijelom ruskom sjeveru i Dalekom istoku.
Brod "Akademik Lomonosov" isplovio je iz brodogradilišta u St. Peterburgu, prijeći će preko Baltik i Norveško more do ruske luke Murmansk, gdje će dva reaktora ove ploveće elektrane trebala dobiti nuklearno gorivo, rekao je Pavel Ipatov iz Rosenergoatoma. Jedinstveni projekt u svijetu, čija je konstrukcija trajala više od deset godina, nakon čitavog niza problema je konačno spreman za rad. U ljeto 2019. će brod iz Murmanska krenuti u Arktičko more i opskrbljivati strujom i toplinom ruski sjever, a vršit će i desalinizaciju morske vode. Elektrana može pokrivati potrebe za energijom gotovo 200 000 ljudi. Prva odredišna luka mu je Pevek u Sibiru, što sugerira da neće prvo služiti isključivo ruskim bazama, ali o tome malo kasnije.

Kritike Greenpeacea i zapadnih medija

Odmah po objavi vijesti su zapadni, ali i hrvatski mediji koji ih citiraju, naveli "kako je plutajuća nuklearna elektrana "Akademik Lomonosov" kontroverzan projekt, kritiziraju ga navodni "aktivisti za zaštitu okoliša", koji nemaju uvid u projektnu dokumentaciju, a "Greenpeace" je nedavno upozorio da postoji mogućnost "Černobila na ledu".

U četvrtak na veče, 26. travnja, troje američkih senatora, dvojica republikanaca (Thom Tillis i James Lankford) i jedana demokratska senatorica (Jeanne Shaheen), predložili su zakon o zabrani prodaje Turskoj višenamjenskih zrakoplova 5. generacije F-35. On se temelji na njihovom stavu, kako Turska skreće s partnerstva sa Sjedinjenim Državama i približava se Rusiji, kao i na turskom uhićenju izvjesnog američkog pastora, osumnjičenog za suradnju s disidentom Fethullahom Gulenom, priopćio je turski medij Daily Sabah.

"Strateške odluke Turske, na žalost, sve ju više i više udaljavaju od linije (partnerstva sa SAD-om, op. GN.) i dovode u proturječje s interesima Sjedinjenih Država", kaže u svojoj objavi na Twitteru jedan od sukreatora prijedloga tog zakona, republikanac James Lankford.

Podsjećamo: krajem ožujka je turski ministar obrane Nurettin Canikli izjavio kako "ruski proturaketni sustav S-400 neće utjecati na kupnju američkih lovaca F-35, i da s isporukom S-400 nema nikakvih problema". S tom bismo se konstatacijom turskog ministra mogli složiti ukoliko znamo da je prodaja suvremenog naoružanja jedan od prioriteta politike Trumpove administracije. Jer SAD te zrakoplove Turskoj ne namjerava pokloniti u okviru vojne pomoći, kako to čini s pojedinim slabim, a po američke interese strateški važnim državama i kada se u pravilu radi o zastarjelim tipovima naoružanja.

Osim toga, 9. travnja, na gospodarskom forumu u Ankari, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je izjavio, kako Turska neće odustati od kupnje ruskih sustava S-400 "Triumf", i naglasio, kako Ankara samostalno donosi odluke koje se tiču njezine sigurnosti. Zanimljivo, takav stav tj. pravo svake zemlje na odabir i kupovinu oružja koje i od koga želi službeno podupire i NATO savez i američki državni i vojni vrh. Međutim, posve je jasno kako njih taj turski potez zabrinjava, što se u posljednje vrijeme sve češće naglašava kroz riječi o nekompatibilnosti S-400 sa zapadnim tipovima takvog naoružanja, što može ometati operativnu sposobnost Turske unutar NATO saveza. A ta zabrinutost, osim po pitanju ugleda (jer je Turska ponajvažnija članica NATO saveza) puno je veća zbog političkih razloga koji se ogledaju u navodnom skretanju Ankare prema Istoku, iako je poznato kako se ona nikada neće odreći svog savezništva sa Zapadom i članstva u NATO-u.