Glavni inspektor UN-ove Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Tero Varjoranta iznenada je podnio ostavku, objavila je ta agencija u petak ne navodeći razloge ostavke.

Odlazak Varjorante dolazi u osjetljivom trenutku, tri dana nakon što su Sjedinjene Države objavile da istupaju iz sporazuma svjetskih sila s Iranom oko nuklearnog programa te zemlje, što je potaknulo pitanja hoće li ga Teheran i dalje poštivati.

Finac je bio zamjenik ravnatelja IAEA i od listopada 2013. je vodio odjel koji utvrđuje poštivanje sporazuma o sprječavanju širenja nuklearnog naoružanja. Vršitelj njegove dosadašnje dužnosti bit će čelnik odjela za Iran, priopćila je IAEA.

"Gospodin Tero Varjoranta ostavku je podnio od 11. svibnja 2018.", rekao je glasnogovornik IAEA. "Glavni ravnatelj je za vršitelja dužnosti zamjenika glavnog ravnatelja i čelnika odjela za nadzor imenovao Massima Apara, vršitelja dužnosti voditelja odjela za verifikacije u Iranu".

Sporazum koji su 2015. potpisali Iran i svjetske sile je, u zamjenu za ukidanje sankcija Teheranu, uspostavio stroga ograničenja za iranske nuklearne aktivnosti kako bi se osiguralo da se ne usmjere u razvoj nuklearnog oružja.

IAEA, koja nadzire ta ograničenja, je u srijedu, dan nakon Trumpove objave, rekla da Iran još uvijek poštuje svoje obveze iz sporazuma.

Ta agencija je također branila sporazum tvrdeći da on predstavlja postignuće za nadzor nuklearne tehnologije.

"Agencija će aktivnosti nadzora nastaviti visoko profesionalno", rekao je glasnogovornik.

Na pitanje zašto je Varjoranta dao ostavku glasnogovornik je rekao da "agencija ne može komentirati osobne stvari koje su povjerljive".

Glavni ravnatelj IAEA Yukiya Amano planira odrediti njegovu trajnu zamjenu što je prije moguće, dodao je.

Američko Ministarstvo financija je priopćilo kako će povući dozvole zrakoplovnim divovima Boeing i Airbus za prodaju putničkih zrakoplova Iranu. Odluka je donesena nakon što je Washington najavio povlačenje iz nuklearnog sporazuma kojeg su Iran i "Grupa 5+1" potpisali 2015.

"Licence za Boeing i Airbus će biti ukinute", izjavio je američki ministar financija Steven Mnuchin.

"Prema izvornom sporazumu su postojali izuzeci za komercijalne zrakoplove, dijelove i usluge i dozvole će biti ukinute", dodao je.

Izjava američkog ministra Mnuchina je uslijedila nakon što je američki predsjednik Donald Trump priopćio da SAD izlaze iz nuklearnog sporazuma, službenog imena Zajednički globalni akcijski plan (JCPOA). Trump je također rekao kako je obnovio sankcije Iranu i uveo "maksimalne" ekonomske zabrane za Islamsku Republiku.

The Washington Post prenosi kako će Boeing i Airbus izgubiti ugovore vrijedne oko 39 milijardi dolara kojima su trebali obnoviti zastarjelu flotu iranskih komercijalnih zrakoplova. Ove su dvije kompanije prve upozorene da obustave posao s Teheranom

"Licence za Boeing i Airbus bit će ukinute", izjavio je u utorak novinarima američki ministar financija Steven Mnuchin.

Prodaja zrakoplova bila je među najtraženijim ugovorima u obnovljenoj ekonomskoj suradnji s Iranom.

U prosincu 2016. je Airbus potpisao ugovor o opskrbi nacionalnog prijevoznika Iran Air sa 100 aviona vrijednih oko 19 milijardi dolara. Dosad je isporučio tri zrakoplova, što su prvi novi zrakoplovi koji je Iran kupio u protekle 23 godine.

Boeing je kasnije također sklopio ugovor s kompanijom Iranom Air i dogovoreno je da će isporučiti 80 zrakoplova uz cijenu od oko 17 milijardi dolara. Boeing je obećao da će isporuke započeti 2017. i trebale su trajati do 2025. godine.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin vidio je kako njegovo obezbjeđenje gura veterana koji je išao paralelno sa njim, okrenuo se i prišao mu sam.

Na snimku se vidi kako šef države u pratnji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Izraela Benjamina Netanijahua se kreće ka Aleksandrovskom sadu, gdje je položio cvijeće na Spomenik Neznanom junaku.

U tom trenutku obezbjeđenje je počelo da gura veterana Velikog otadžbinskog rata koji je pokušao da priđe predsjedniku, prenosi Sputnik.

Putin ga je primijetio, odveo u stranu, stisnuo mu ruku i pozvao ga da zajedno krenu ka Spomeniku.

Nemački levičari su zatražile da se Rusiji ukaže "dužno poštovanje" za njemu ulogu u borbi protiv nacizma, piše list "Noj osnabruka cajtung".

U razgovoru sa novinarima predsednik partije levih u Bundestagu Jan Korte izjavio je da je Nemačka, uzimajući u obzir "krvavi napad bez presedana nacista na SSSR", obavezna da sarađuje sa Rusijom.

On je podsetio da nijedna država nije imala toliko štete u ratu kao SSSR.

"Za vreme Drugog svetskog rata poginulo je 27 miliona sovjetskih građana. Nema nijedne porodica koja nije imala žrtava. Milioni ruskih vojnika je umrlo od gladi u nemačkom plenu", izjavio je on.

Sve ove opštepoznate činjenice govore o posebnoj odgovornosti Nemačke prema Rusiji, smatra političar.

"Malo ko još zna da su Berlin oslobodili Rusi, a ne Amerikanci. Prekretnica je bio Staljingrad na istoku, prvi veliki poraz nacističkog Vermahta. Iskrcavanja u Normandiji se desilo godinu i po dana kasnije."

On je naglasio da su sovjetski ljudi "u uniformi i bez nje", pružili najveći otpor nacističkom režimu.

Ruski predsednik Vladimir Putin čestitao je Dan pobede ruskim građanima i vojnicima, poručivši da Rusija neće dozvoliti prekrajanje istorije.

"Naš vojnik je zaštitio čast svoje zemlje. Naš narod se borio na život i smrt, a nijedna zemlja nije izdržala takvu najezdu. Ni sa čim se ne može izmeriti hrabrost naših vojnika", naglasio je Putin.

"Međutim, podvig sovjetskog naroda koji je spasao svet od ropstva i Holokausta sada pokušavaju da precrtaju, da istoriju pretvore u laž, ali nećemo to dozvoliti", poručio je Putin obraćajući se okupljenima na Paradi u Moskvi povodom 73. godišnjice pobede nad fašizmom.

"Dan pobede je sveti praznik za čitavu zemlju, praznik opštenacionalnog ponosa", rekao je ruski predsednik, podsetivši da je to dan kada je slomljen nacizam i kada su uništeni njegovi planovi za svetsku dominaciju.

"Dugo čekana vest o tome obišla je čitav svet i svi su shvatili da je upravo Sovjetski Savez odigrao presudnu ulogu."

"U junu 1941. rat je ušao u svaki dom", podsetio je Putin, rekavši da je rat uvek izazov životu.

"Sećamo se pouka istorije i one nam ne daju da žmurimo. Razumemo svu opasnost savremenih pretnji, mir je veoma krhak", istakao je Putin i dodao da je Rusija otvorena za dijalog o svim pretnjama savremenoj bezbednosti radi stabilnosti u svetu.

Bruxelles će moći krasti privatne podatke Europljana pomoću "državnih trojanaca", najnovija je vijest koja se, kao i sve ostale, prikriva raznim eufemizmima, potrebom za većom sigurnosti i čime sve ne. Konkretno, nova opća pravila o zaštiti podataka koja će stupiti na snagu u EU omogućit će državnim tijelima i službama da "izvuku" podatke s računala europskih građana, uključujući korištenje "državnih trojanaca", izvještava Deutsche Wirtschafts Nachrichten. Njemački list u novom zakonu vidi "diktaturu birokracije" Europske unije koja je "kamuflirana u demokraciju".

Opća pravila o zaštiti podataka će u Europskoj uniji stupiti na snagu 25. svibnja. "Ovi apsurdni propisi su uzrokovali zgražanje u svih onih koji su ih pročitali", piše autor članka Ronald Barazon.

"Međutim, unatoč općem nezadovoljstvu, stanovnici EU se pokušavaju se prilagoditi kontradiktornim propisima. Očito je da su političari u Bruxellesu i Strasbourgu među stanovnicima EU uspjeli temeljito promijeniti razumijevanje vladavine prava ", piše njemački novinar.

Nakon usvajanja Lisabonskog ugovora 2009. godine se pravna situacija u Europi temeljito pogoršala. Europski parlament i Vijeće Europske unije, koje uključuje predstavnike nacionalnih vlada, sada mogu blokirati jedni druge, a moć Europske komisije se dramatično povećala.

Nakon 2009. godine se ovaj trend intenzivira, što još više dovodi u pitanje same temelje demokracije i izaziva ljutnju građana. Europski parlament bez otpora prihvaća temeljna načela i delegira povjerenstva za formuliranje odluka koje se kasnije uglavnom mijenjaju. Stvorena je situacija da je u Europskoj uniji jedini pravi zakonodavac Europska komisija, dok se Europski parlament praktički ne miješa u njezin rad.

Europska komisija koristi ovu situaciju i jedno po jedno stvara promatračka tijela s neograničenim ovlastima. Djeluje kao zakonodavno tijelo, a za nepoštivanje svojih propisa nameće novčane kazne.

Ruski vojni helikopter Ka-52 srušio se tijekom rutinskog leta na istoku Sirije, a oba njegova pilota su poginula, priopćeno je iz ruskog ministarstva obrane.

"Ruski jurišni helikopter Ka-52 se srušio na istoku Sirije i oba su pilota poginula u toj nesreći", priopćilo je ministarstvo.

Tijela pilota pronašao je tim spasioca. Prevezena su u matičnu bazu, piše RT.

Prema prvim podacima, pad helikoptera prouzročio je kvar na motoru, priopćeno je iz ruske vojske.

Sutra u podne, 7. svibnja, održat će se inauguracija ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je na predsjedničkim izborima u ožujku uvjerljivo osvojio svoj četvrti mandat. Očekuje se da će se ovaj put svečanost razlikovati od prethodnih, prenose ruske agencije.

Procjenjujući važnost simbolike u visokoj politici, mnogi stručnjaci pomno prate sve promjene u protokolu i promjenama među pozvanima. Točan popis svih "svjedoka" Putinove prisege će biti moguće saznati na sam dan inauguracije.

Međutim, neke poznate osobe su već izrazile namjeru da 7. svibnja posjete Kremlj. Tako se očekuje nazočnost bivšeg premijera Italije i čelnika stranke "Forza Italia" Silvija Berlusconija, a među europskim gostima se s velikom vjerojatnošću očekuje dolazak bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera.

Zanimljivo je da više od ruskih državnih medija o tome tko će biti prisutan na ceremoniji raspravljaju mediji u inozemstvu. Tako se nedavno pojavila vijest kako je Putin službenu pozivnicu za sudjelovanje u inauguraciji poslao predsjedniku srpskog entiteta u BiH Miloradu Dodiku, a predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću ne. Naravno, radilo se o lažnoj vijesti koju je objavio jedan od beogradskih dnevnih listova, a prenijele su je sve agencije u regiji, uz različite popratne naslove. Kasnije je i sam Dodik priznao "kako je za navodni Putinov poziv čuo iz medija i da neće ići u Moskvu jer slavi tradicionalnu obiteljsku krsnu slavu".

Kasnije je službeno potvrđeno da predsjednik Srbije sutra putuje u radni posjet Turskoj, gdje će se susresti s predsjednikom Erdoganom, što znači da nijedan od dvojice neće biti nazočan na Putinovoj inauguraciji.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz neće doći na inauguraciju, a njegov ured je izostanak opravdao nedostatkom vremena.

"Mislim da od nijednog svjetskog lidera ne treba očekivati da dođe na inauguraciju. To bi se moglo protumačiti kako ih je strah od Moskve, dok ih se zapravo većina boji Amerikanaca i njihove osvete ako bi došli na Putinovu inauguraciju. Ovo je trenutno unutarnja ruska stvar. Očekujem da će nakon 7. svibnja Moskvu posjetiti Aleksandar Lukašenko, Nursultan Nazarbajev, a nakon njih moldavski predsjednik Dodon i vođa Azerbejdžana Alijev. To će biti ozbiljni sastanci, ali ne i na inauguraciji, već ubrzo nakon toga", izjavio je ruski politolog i ravnatelj Institut za političke studije Sergej Markov.

Policajac u Miamiju snimljen je kako osumnjičenika svezanog lisicama udara nogom u glavu.

Radi se o policajcu Mariju Figueroi, koji je suspendovan s dužnosti. Šef policije u Miamiju Jorge Coline izjavio je kako snimak prikazuje jasno kršenje pravila.

Figueroa se nalazi na plaćenom odsustvu dok čeka istragu državnog tužilaštva.

Od eksplozije u rudniku uglja istočno od grada Kvete na jugozapadu Pakistan poginulo je najmanje 16 radnika, veliki broj je povrijeđen, dok se više od deset vodi kao nestalo, izjavili su danas zvaničnici.

Prema riječima lokalnog zvaničnika Ataulaha Kana, uzrok eksplozije u rudniku je gas metan.

Rudnik se nalazi na oko 60 kilometara istočno od grada Kvete, Balučistan.

-Izvučeno je 11 tijela - rekao je Kan, ističući da je više od deset ljudi još blokirano u rudniku.