Kao da nije dovoljno što je Saudijska Arabija napala siromašni susjedni Jemen i gurnula ga u humanitarnu katastrofu, prošle su godine Saudijci oteli svojim siromašnim arapskim susjedima 18 milijuna barela sirove nafte.

Jemen je naveo da su Saudijska Arabija i njezini saveznici tijekom prošle godine, iskorištavajući prednosti oružanog sukoba, opljačkali nekoliko milijuna barela njegove nafte.

"Koalicija na čelu s Rijadom prošle godine je opljačkala više od 18 milijuna barela jemenske izvozne nafte, a novac je predan Nacionalnoj banci Saudijske Arabije", izvijestio je u subotu na konferenciji za novinare u Sani jemenski ministar nafte Ahmad Daris.

Zatim je Daris pozvao Ujedinjene narode i nadležne agencije da se zakonskim mehanizmima izbore za oslobađanje jemenskih tankera koje je također oteo Rijad.

Jemenski ministar je, međutim, upozorio da će se vojne odmazde nastaviti, ako režim obitelji Al-Saud i njegovi regionalni saveznici ne okončaju pomorsku blokadu siromašne arapske zemlje, kao i masovnu pljačku njihovih naftnih resursa.

"Oslobodite naše tankere. Nastavak zadržavanja jemenskih tankera dovest će do vojne eskalacije. Nećemo dopustiti zloupotrebu bogatstva naših ljudi", upozorio je Ahmad Daris u izjavama koje je objavila lokalna mreža Al-Masirah.

Njegovi komentari dolaze nakon što su jemenske snage, potpomognute pokretom Ansarullah, 14. rujna pokrenule napade dronovima na vitalne objekte saudijske naftne kompanije Saudi Aramco, zbog čega se doslovno urušilo tržište nafte.

Niz dokumenata dobivenih u kolovozu 2018. godine otkrivaju da je Saudijska Arabija izgradila naftnu luku u provinciji Al-Mahra u jugoistočnom Jemenu, kako bi otimala i izvozila naftne derivate siromašnog susjeda.

Nakon gotovo pet godina rata kojeg je Saudijska Arabija pokrenula protiv Jemena, ubijeno je desetine tisuća nedužnih ljudi, a ranjeni, raseljeni ili nestali se broje u milijunima. Jemen je zemlja koja se suočava s najgorom humanitarnom situacijom na svijetu, dok "bogata" Saudijska Arabija ne vidi nikakav problem u tome da pljačka narod Jemena, kojeg je dovela na rub opstanka.

Do sada smo iz Hong Konga uglavnom izvještavali o nasilnim prosvjedima, tko stoji iza njih i reakcijama lokalne autonomne vlasti, a manje smo pozornosti posvetili onome što "prodemokratski" prosvjednici ostavljaju iza sebe u svojoj "borbi za demokraciju".

Sudeći po prizorima, pitanje je koliko dugo će građani Hong Konga trpjeti ulične borbe, prazne police u trgovinama, blokirani putnički prijevoz i saobraćaj općenito i život kao pod policijskim satom u kojem se navečer zatvaraju u svoje domove, jer su restorani, kina i mjesta okupljanja zatvorena ili devastirana.

Većina stanica podzemne željeznice u Hong Kongu je tijekom i ovog vikenda zatvorena, dok se grad spremao za još prosvjed. Pobunjenici su u petak obećali da će izaći na ulice, a oporbeni zastupnici su pokušavali ukinuti zabranu maskiranja lica.

Demokratski zakonodavci su otišli pred Visoki sud tražeći hitnu odredbu protiv zabrane, tvrdeći da su snage za izvanredne situacije zaobišle zakonodavnu vlast i prekršile gradski ustav, piše AFP. Međutim, viši sudac odbacio je njihov zahtjev.

Nakon što su radikalne skupine iskazale svoj bijes zbog najave hongkonške vlade da se poziva na zakon za hitne slučajeve da zabrani maske, većina glavnih trgovačkih centara i trgovina je u subotu ostala zatvorena. Mnoge trgovine, restorani i sve stanice metroa bile su zatvorene tijekom cijelog dana.

Operator podzemne željeznice je rekao da će se otvoriti 45 stanica, ali 48 je ostalo zatvoreno, od kojih su mnoge u srcu glavnih turističkih četvrti grada, kao i četvrti koje su najteže pogođene protestima i vandalizmom.

Internetski forumi koje uglavnom organiziraju lideri prosvjednog pokreta ohrabrivali su prosvjednike da u nedjelju organiziraju veliki skup u parku Victoria. No, zbog većine zatvorenih stanica u tom dijelu grada je nejasno hoće li moći prikupiti dovoljno prosvjednika da ugroze red i mir u centru grada.

Zahvaljujući povećanju poreza na zračni promet, sljedeće godine će za Nijemce letovi zrakoplovom biti skuplji. Globalni "Klimatski Geheime Staatspolizei" na čelu s "obersturmführericom" Gretom Thunberg je ostvario svoju prvu pobjedu.

Njemačka savezna vlada je jučer, 4. listopada 2019. godine, najavila da će avionske karte poskupjeti zbog novog zrakoplovnog poreza. Od 1. travnja 2020. će polijetanje letova iz njemačkih zračnih luka biti nekoliko eura skuplje, a onda će porez progresivno rasti. To je u stvari uvođenje klimatskog poreza na putovanje zrakoplovima.

Konkretno, zrakoplovna pristojba za letove u unutrašnjosti i zemlje EU trebala bi porasti za oko 3 eura, na tada 10,43 eura po karti za zrakoplov koji polazi iz njemačke zračne luke. Za udaljenosti do 6000 kilometara predviđeno je povećanje od 9 eura, ukupno na 32,57 eura. Za duža putovanja će taj iznos poskupjeti na 58,63 eura, što bi bilo oko 17 eura više nego prije, kako prenosi DPA.

Sveukupno, ovo povećanje poreza bi njemačkom proračunu u prvoj godini donijelo oko 300 milijuna eura, a od 2021. bi to trebalo biti više od pola milijarde eura.

Međutim, pod određenim okolnostima, takvo povećanje poreza moglo bi dovesti da onih koji žele putovati na dugim relacijama, na primjer u Ameriku, istočnu Aziju ili Australiju, da se okrenu uslugama zračnih luka u blizini njemačke granice u inozemstvu. Koliko je takvih zračnih luka u susjednim zemljama i koliko bi se putnika odlučilo na takvo rješenje, to je pitanje o kojem nitko nije vodio računa i nema ni približnih izračuna moguće štete.

Ipak, barem prema pisanju medija, Nijemci bi trebali biti zadovoljni , jer se u početku razmatralo smanjenje broja letova i zrakoplovnog prijevoza općenito.

Tako su domaći letovi mogli bili skuplji za 15 eura, međunarodni letovi do 6000 kilometara za oko 45 eura, a letovi na dugim relacijama više od 80 eura. No, na kraju se odustalo od ove ideje. Barem za sada.

Norveška je ambasadoricom u Međunarodnom fondu za djecu pri Ujedinjenim narodima (UNICEF) imenovala 15-godišnju Penelope Leu.

Tinejdžerica, istaknuta aktivistica koja se bori protiv klimatskih promjena, najmlađi je ambasador u UNICEF-u, odnosno drugi najmlađi ambasador u toj svjetskoj organizaciji u historiji, prenosi Anadolija.

Bavi se klimatskim pitanjima i zaštitom životne sredine od osme godine, a s 11 je izabrana u Upravni odbor organizacije Eco-Agents.

Posebno se istakla u klimatskim protestima u Norveškoj u posljednjih šest mjeseci, tokom kojih se često pojavljivala u televizijskim emisijama.

'Borba za šansu za život'

Lea je novinarima kratko rekla da je vrlo sretna što je imenovana na ovu, kako je rekla, vrlo odgovornu poziciju u UNICEF-u:

"Bit će sigurno vrlo zanimljivo raditi s UNICEF-om, koji se bori za prava djece. Klimatske promjene utječu na sve nas, posebno na djecu. Zato nam je važno da se držimo zajedno. Borit ću se da pružim sebi, svojim prijateljima, ljudima i sljedećoj generaciji šansu za život."

UNICEF je međunarodni fond za djecu, osnovan 11. decembra 1946, a brine se o kvalitetu životnog standarda djece i omladine.

Predsednik iračkog parlamenta Mohamed al Halbusi podržao je zahteve demonstranata koji na ulicama iračkih gradova protestuju danima i poručio da će pravosuđe raditi na borbi protiv korupcije.

Kako prenosi AP, Halbusi je rekao da je korupcija opasna isto koliko je opasan terorizam i dodao da su četvorodnevni protesti važna lekcija za iračke zvaničnike.

Aleksandra Ocasio Cortez držala je svoj govor u vjećnici u Coroni, u New Yorku, kada je jedna aktivistkinja počela pričati. Dok su svi očekivali pitanje za zastupnicu nitko od prisutnih nije bio spreman za ono što je uslijedilo.

Mi nećemo biti ovdje dugo vremena zbog klimatske krize. Ostalo nam je samo nekoliko mjeseci. Volim što podržavate zeleni ugovor, ali to neće riješiti problem dovoljno brzo.

Kontroverzni referendum na kojemu je izglasan Brexit 2016. godine potaknuo je psihotičnu epizodu kod jednog Britanca.

Čudnu priču ispričao je njegov liječnik ovoga tjedna za časopis BMJ Case Reports, prenose britanski portali.

Kako se navodi u tom stručnom časopisu, muškarca u četrdesetim godinama dopremila je hitna pomoć u bolnicu tri tjedna nakon referenduma o Brexitu održanog 24. lipnja 2016. Hitna pomoć je pozvana jer je muškarac bio jako uznemiren i počeo je bacati stvari.

Kada je stigao u bolnicu bio je usred akutnog psihotičnog stanja, uznemiren i zbunjen. Kasnije je pokušao "kopati rukama po podu kako bi iskopao rupu i pobjegao s tog mjesta". Također je imao paranoidne deluzije i slušne halucinacije.

Po riječima pacijenta i njegove supruge, sve je počelo nakon izglasavanja Brexita. On nije mogao spavati i brinuo se zbog posljedica glasovanja. Njegovo mentalno stanje se pogoršavalo unatoč antidepresivima i tabletama za spavanje. Također je počeo strahovati da ga televizor na poslu nagleda.

Muškarac je primljen na psihijatriju gdje je dobio anitpsihotike i počeo se oporavljati. Za nekoliko dana se u potpunosti oporavio, a otpušten je iz bolnice dva tjedna kasnije.

Izglasavanje Brexita vjerojatno nije jedini razlog njegova sloma, ali je sigurno bilo izvor velikog stresa koji je potaknuo psihotičnu epizodu, rekli su njegovi liječnici.

Iako bi ovo mogao biti prvi prijavljeni slučaj psihoze povezane s Brexitom, to nije prvi put da je politika naštetila mentalnom zdravlju ljudi. U Sjedinjenim Državama bio je barem jedan sličan slučaj kod žene koja nije bolovala od psihotičnih poremećaja, a kojoj se razvila psihoza nakon inauguracije Donalda Trumpa 2017.

Zvanična predstavnica MIP-a Rusije Marija Zaharova saopštila je da je Moskva šokirana informacionom rusofobskom aktivnošću i intenzivnim lažima o navodnom prisustvu ruskih specijalaca u Norveškoj.

"Šokirani smo čudnom informativnom aktivnošću rusofobičnog dela, ne znam, možda lobija unutar Norveške, možda lobija izvan Norveške, ali smo videli očigledan rezultat u medijima ove države", rekla je ona.

Po njenim rečima, u norveškim medijima su se pojavile intenzivne antiruske dezinformacije koje se tiču navodnog "prisustva ruskih specijalaca i aktivne špijunske delatnosti specijalnih službi Rusije u Norveškoj".

Zaharova je to nazvala apoteozom besprincipijalnosti i odstupanja od profesionalnih normi novinarstva.

"Bile su sakupljene sve moguće činjenice koje je trebalo po zamisli njihovih autora da izazovu sumnje u norveškom društvu u neprijateljske namere Rusije prema toj državi", saopštila je predstavnica MIP-a.

Ona je dodala da neće navesti te laži i "sve to treba da ostane na savesti onih koji su ih napravili".

"Možemo konstatovati da se u Norveškoj u poslednje vreme vrši sistemski rad na tome da se Rusija predstavi kao neprijatelj. To je agresivna, informaciona antiruska politika", izjavila je Zahaerova.

Ona je pozvala kolege u MIP-u Norveške da to zabeleže.

Podsetimo, norveški portal "Aldrimer" je saopštio da su ruski vojnici navodno izveli izviđačku misiju u arhipelagu Špicbergen (Svalbard), uključujući delimično i na kopnu Norveške.

Američki Federalni istražni biro (FBI) objavio je na Fejsbuku reklame na ruskom i engleskom jeziku sa predlogom da se pomaže američkim obaveštajnim službama.

Na društvenoj mreži objavljena su tri oglasa. U tekstu na engleskom jeziku predlaže se da se birou dojavljuju informacije, a na slikama priloženim uz oglas napisane su fraze na ruskom "Zar nije vreme da povučete svoj potez?", "Vreme je da se upoznamo" i "Za vašu budućnost, za budućnost vaše porodice" sa nekoliko pravopisnih grešaka.

Link u oglasu vodi na stranicu programa kontraobaveštajne službe regionalnog odeljenja FBI, na kojoj su date informacije na dva jezika.

U opisu stoji da je glavni zadatak zaštite američkog naroda identifikovanje "neprijateljskih stranih obaveštajnih službi" i neutralizovanje njihovih aktivnosti.

Osim toga, napominje se da Biro najvažnije obaveštajne podatke dobija od javnosti, pa zato moli sve koji imaju korisne informacije da posete kancelariju FBI.

Tisuće nizozemskih poljoprivrednika okupilo se u nizozemskoj prijestolnici kako bi prosvjedovalo protiv teških ograničenja prema okolišu koje im je nametnula vlada, a koja prijete njihovim egzistencionalnim poslovima.

Demonstracije su potaknute nakon što je koalicijska vlada predložila da "nizozemska stočarstvo ispuni obaveze i smanji emisije dušika" - izvještava Dutch News NL.

Zemljoradnici su putovali u Haag svojim traktorima, uzrokujući prometne gužve koje su bile duge skoro 1000 kilometara i velike prometne gužve oko grada i u njemu.