Arktički talas zahvatio je severni deo SAD, sa opasno niskim temperaturama u Montani i Severnoj Dakoti i obilnim snegom u drugim delovima zemlje. Sneg i led su izazvali haos na putevima i na stotine saobraćajnih nezgoda. Zbog poledice je život izgubilo najmanje šest osoba, javio je AP.
Najgora nesreća bio je lančani sudar kod Baltimora gde su poginule dve osobe, a povređeno njih 15, rekao je šef lokalne vatrogasne službe Roman Klark.

Lančani sudar kod Baltimora

Eksplozija arktičkog zraka u idućih pet do sedam dana mogla bi stići do sjeverne polutke. Značit će to dolazak najledenijeg zraka u posljednje tri godine, piše Washington Post.

Prvi val iznimno niskih temperatura već će ovog vikenda pogoditi Pacifik, Stjenjak i srednji zapad SAD-a. Termometri bi mogli pokazivati znatno odstupanje od prosječnih temperatura za ovo doba godine. Meteorolog Ryan Maue predvidio je hladni vjetar koji donosi i do minus 30 stupnjeva!

Temperature slične onima iz siječnja 2014.

‘Gornja razina atmosfere vrlo je slična onoj iz siječnja 2014., koji je bio iznimno hladan’, napisao je Maue na svom Twitter profilu.

Računala jednoglasno procjenjuju da će se takav val hladnoće dogoditi, iako se procjene ponešto razlikuju u točnim temperaturama te u tome koliko će arktički zrak dospjeti na jug i istok. Ovaj val hladnoće vjerojatno ipak neće biti onako intenzivan kao u siječnju 2014. jer se događa u ranijoj fazi zime, kada je u Sjevernoj Americi puno manje snijega. Naime, snježni pokrivač djeluje baš kao zamrzivač - on pomaže hladnom zraku da ostane hladan i kad izađe iz Arktika.

Prvi val hladnog zraka očekuje se u nedjelju u planinama, a do utorka bi mogao stići do Chicaga. Na sjever SAD-a stići će već u srijedu ili četvrtak idući tjedan, piše Washington Post.

Sjeverozapad Sjedinjenih Američkih Država idućih će dana zahvatiti val iznimno hladnog zraka koji će temperature spustiti i niže od uobičajenih zimskih.

Snijeg je prekrio pustinjski pijesak u središnjoj i sjeverozapadnoj regiji u Saudijskoj Arabiji nakon što je temperatura pala ispod nule.

U centralnom dijelu Saudijske Arabije i gradu Shakra kao i u sjeverozapadnom gradu Tabuk, pustinju je prekrio tanki sloj snijega.

Avganistanski zvaničnici saopštili su da je 20 osoba, uglavnom dece, stradalo zbog hladnoće i niskih temperatura u udaljenoj severnoj provinciji na granici Avganistana i Turkmenistana.

Šef policije izjavio je da su žrtve stradale u provinciji Džavzdžan, gde je palo pola metra snega.

U tom području nema struje niti zdravstvenih ustanova, a put su blokirali talibani.

Vlasti čekaju da se razvedri pre nego što vazdušnim putem pošalju pomoć.

Talas hladnoće zahvatio je poslednjih dana Kazahstan gde je temperatura i do 30 stepeni ispod sezonskog proseka, saopštile su danas tamošnje vlasti.

U glavnom gradu Astani tokom vikenda je zabeležena temperatura od minus 34 stepena Celjzijusa, dok je prosek za ovo doba godine oko minus pet.

Oko 20 medjunarodnih i lokalnih letova otkazano je zbog snega, navela je nacionalna kompanija Er Astana.

Snijeg i niske temperature uveliko su zahvatile Tursku, a temperature u istočnoj Anadoliji su se tokom noći spustile i do -14 stepeni Celzijusa, javlja Anadolu Agency (AA).

Jezero Ordek u Sarikamisu u Karsu je zaleđeno, a pod utjecajem visokog hladnog pritiska iz Sibira snijeg je sa sobom donio i hladno vrijeme.
U Sarikamisu u Karsu u večernjim i jutarnjim satima izmjerena je temperatura od -14 stepeni, a sa krovova zgrada u ovom mjestu formirane su i ledenice. Zaleđeno je jezero Ordek koje se nalazi oko 10 kilometara od centra grada.

Prava zima uz za doba godine ekstremno niske temperature zraka zahvatila je cijeli sjeveroistok Europe, a dio hladnog zraka stigao je i u središnji dio kontinenta.

Ekstremno niske temperature zraka

U europskom dijelu Rusije te u Skandinaviji temperature zraka snizile su se i za 10-ak stupnjeva ispod prosječnih koje valja očekivati u ovom dijelu godine. Najniža temperatura zraka u Europi jutros je izmjerena u Folldalu u središnjem dijelu Norveške (694 m.n.v.), a iznosila je -34°C! Ekstremno hladno je i u dijelovima Švedske, u Nikkaluokti na sjeveru države jutros se temperatura snizila na -27°C.

Septembarske temperature u delovima Evrope i na Bliskom istoku neverovatne su za ovo doba godine, upozoravaju meteorolozi.

Delovi Španije prže se na neverovatnim vrućinima - na jugu Španije, u andaluzijskom mestu Sankular la Major izmerena je maksimalna temperatura od 46,4 stepena Celzijusa.

Nakon službene verifikacije, to će biti nova najviša temperatura ikad izmerena u septembru na području Evrope.

Do sada je temperaturni rekord za Evropu u devetom mesecu iznosio 45,7 stepeni, a izmeren je 1946. godine u San Severu (Italija).

Na aerodromu na Ibici izmerena je temperatura od 38,4 stepena Celzijusova, što je novi apsolutni temperaturni rekord, u bilo kojem mesecu, za to popularno turističko ostrvo.

U Sevilji je pre par dana izmereno 44,8 stepeni, u Kordobi 44,9 stepeni, dok se Madrid u ponedeljak "pržio" na 39,6 stepeni Celzijusovih, što su neverovatno visoke temperature za septembar.

U Portugalu je nedavno postavljen novi nacionalni temperaturni rekord.

Iako iz zraka izgledaju predivno, ova plava jezera mogu imati poguban utjecaj na otapanje ledenog pokrova i time nas gurnuti još jedan korak bliže katastrofi.

Izgleda kako vijesti vezane uz klimatske promjene i posljedice istih već godinama ne mogu biti dobre, pa tako neće biti niti ova. Nakon teškog uništenja koraljnih grebenadiljem svijeta i desetog za redom najtoplijeg zabilježenog mjeseca od kada postoji mjerenje, znanstvenike sada posebno zabrinjava pojava tisuća malenih kristalno plavih jezera na površini ledene ploče Istočne Antarktike, koja bi u svakoj drugoj priči bila prekrasna, ali za naše su prilike jedno veliko upozorenje opasnosti koja nam možda slijedi.

Znanstvenici su nakon analiza tisuća satelitskih fotografija ustanovili kako problem postoji jer se radi o istoj pojavi koja je zadesila Grenland prije par godina, a koja je uzrokovala gubitak trilijun tona leda. Radi se o tome da svaki od 8 000 takvih jezera na Antarktici vrlo vjerojatno nestaje ispuštanjem pod ledene ploče ili prelijevanjem preko njih i utjecanjem u ocean. U oba slučaja dolazi do miješanja tako ohlađene vode s oceanom i stvaranja snažnih virova ili primjetnog ispiranja leda s površine, što uzrokuje pucanje i posljedično otapanje ledenih ploča, a znamo kako to nije dobro. Najbolja je opcija da se ta jezerca s vremenom ponovno zalede, ali situacija na terenu kazuje kako to za sada nije bio previše čest slučaj.

Posebno zabrinjava činjenica kako su znanstvenici donedavno smatrali kako je Istočna Antarktika relativno stabilna i kako posljedice klimatskih promjena nisu imale previše utjecaja na to područje, ali ove nedavne pojave pokazuju kako više niti jedno područje na našoj planeti nije imuno. Za sada još uvijek nema razloga za paniku jer se čini kako jezera nemaju toliko jak utjecaj na otapanje leda, ali ako se trendovi porasta temperature nastave, u narednih bi se par godina i to moglo promijeniti. Naravno, na gore po nas i našu planetu...