Zbog sve češćih erupcija vulkani predstavljaju mnogo veću pretnju po čovečanstvo nego što se ranije mislilo, upozoravaju naučnici iz Velike Britanije.
Analizirajući vulkansku aktivnost u prethodnih 100.000 godina, istraživači sa Univerziteta u Bristolu napravili su hronologiju supererupcija, koje mogu proizvesti oko 1.000 gigatona lave.
Vulkan Jelouston u Vajomingu u SAD označen je kao supervulkan čija bi erupcija mogla u potpunosti da promeni postojeću klimu na Zemlji. U studiji naučnika iz Bristola navodi se da se
katastrofalne erupcije događaju na svakih 17.000 godina.
"U prethodnoj analizi iz 2004. godine pisalo je da se ovakve erupcije događaju na svakih 45 ili više hiljada godina. Sada se to umnogome promenilo", kaže Džonatan Rudžer, jedan od istraživača.
Poslednje dve supererupcije bile su pre 30.000 i pre 20.000 godina.
"Imali smo sreće što se nijedna erupcija od tada nije dogodila. Ali važno je da to i cenimo. Priroda nije uvek precizna, zato moramo da budemo obazrivi jer pretnja uvek postoji", nastavlja.
Još 2014. godine naučnici iz SAD upozorili su da vulkan u Jeloustonu "ključa", a da bi u slučaju njegove erupcije gradovi u krugu od 300 milja bili potpuno prekriveni pepelom do kolena.
Komentar: Posljednjih nekoliko mjeseci roj neuobičajenih potresa oko vulkana na Islandu