Superbakterije otkrivene kod ljudi, životinja i u hrani širom Europske unije predstavljaju "alarmantnu" opasnost za javnost i zdravlje životinja nakon što su razvile otpornost na najčešće korištene antibiotike,
upozorili su u srijedu stručnjaci.

U izvješću o otpornosti mikroba koje su sačinili Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navodi se da godišnje oko 25.000 ljudi umre od tih bakterija u Europskoj uniji.

"Otpornost mikroba zabrinjavajuća je prijetnja koja dovodi u opasnost zdravlje ljudi i životinja", kaže Vytenis Andriukaitis, povjerenik EU-a za zdravlje i sigurnost hrane.

"Značajne smo napore uložili u njihovo zaustavljanje no to nije dovoljno. Moramo biti brži, snažniji i djelovati na nekoliko frontova".

Otpornost na lijekove potaknuta je pogrešnim i prekomjernim korištenjem antibiotika što potiče bakterije da se mijenjaju kako bi preživjele i stvorile nove načine da se bore protiv lijekova.

Izvješće je istaknulo da je otpornost salmonele - koja može izazvati vrlo teške infekcije konzumacijom zaražene hrane, na mnogo antibiotika vrlo visoka širom EU.

Mike Catchpole, vodeći znanstvenik u ECDC-u, kaže kako je posebno zabrinut što neki česti sojevi salmonele kod čovjeka pokazuju vrlo visoku rezistenciju na brojne antibiotike.

Razumno korištenje

"Razumno korištenje antibiotika kod čovjeka i u veterinarskoj medicini vrlo je važno", kaže on. "Svi imamo odgovornost da osiguramo da antibiotici djeluju".

Otpornost na antibiotike karbapeneme - koji su često posljednja linija obrane za pacijente zaražene superbakterijama otpornima na druge vrste antibiotika otkrivena je prvi puta kod životinja i u hrani iako vrlo rijetko. Prema izvješću rijetki slučajevi otpornosti otkriveni su i kod bakterije E. coli kod svinja i u svinjetini.

Otpornost na kolistin, još jedan antibiotik iz reda 'posljednje obrane', otkrivena je u vrlo malo slučajeva kod infekcije salmonelom i E. coli kod svinja i stoke.

Marta Hugas, voditeljica jedinice EFSA za biološku opasnost i kontaminaciju, kazala je kako se uočavaju zemljopisne varijacije pa je na sjeveru i zapadu Europe niža razina rezistencije bakterija dok je na jugu i istoku Europe veća vjerojatno zbog pogrešne i prekomjerne upotrebe antibiotika.

"U zemljama u kojima su poduzete mjere za smanjivanje potrošnje antibiotika, korištenje drugih lijekova i temeljitije promišljanje korištenja antimikrobnih lijekova vidi se manje slučajeva rezistencije i silazni trend", kazala je.