Drevna lobanja svjedoči o migraciji čovjeka iz Afrike
NJUJORK - Oko 55 000 godina stara lobanja, pronađena na Bliskom istoku, svjedoči o vremenu kada su naši preci krenuli iz afričke koljevke, potkrepljujući teorije o suživotu ljudi i neandertalaca, javili su danas naučnici.

Otkrivena u pećini Manot, u zapadnoj Galileji, na sjeveru Izraela, lobanja ima sve karakteristike lobanje modernog čovjeka.

Pomenuta jama se nalazi samo nekoliko kilometara od dva druga nalazišta, pećina Kebara i Amud, u kojima su pronađeni ostaci Neandertalaca stari između 50 000 i 65 000 godina, što znači da su ove dvije vrste ljudi bile savremenici, pa čak i komšije.

"Postojala je pretpostavka da su moderni čovjek i neandertalac živjeli na istom prostoru u isto vrijeme, ali dosad nismo imali fizički dokaz da to i potvrdimo." rekao je za AFP Brus Latimer, paleontolog Univerziteta Kejs Vestern Rizerv u Ohaju.

"Sada ga imamo, u ovom novootkrivenom fosilu." dodao je on.

Neandertalci su misteriozna grana ljudskog stabla koja je naseljavala Evropu, Bliski istok i Centralnu Aziju.

Njihov nestanak, prije oko 30 000 godina, predstavlja enigmu za naučnike. Vjeruje se da je u njihovom izumiranju važnu ulogu imao novopridošlica iz Afrike, Homo sapiens, koji ih je jednostavno potisnuo i tako što se s njima pario.

Nekada prezrena, teorija o parenju dobila je na značaju 2010. godine zahvaljujući DNK analizama kostiju neandertalaca koje su pokazale da moderni čovjek duguje oko dva do četiri odsto svog genetskog nasljeđa ovim praistorijskim rođacima.

Najnovije istraživanje ukazuje da je veoma moguće da su Homo sapiens i Homo neanderthalis dijelili isti životni prostor, navodi Latimer.

"Moderni ljudi i neandertalci su istovremeno živjeli u južnom Levantu, te je sasvim moguće da su se međusobno parili.", ističe se u studiji objavljenoj u časopisu Nature.

Fosil lobanje, kako navode naučnici, mogao je da pripada nekom od Homo sapiensa koji su prvi kolonizirali prostore na Bliskom istoku, a koji su došli u jednom od migracionih talasa iz Afrike, prije oko 60 000 godina.

Zaobljeni oblik lobanje jasno govori da je riječ o lobanji modernog čovjeka, s jednom razlikom, a to je koščana izraslina na zadnjem dijelu glave koju mi danas više nemamo.

Homo sapiens je najvjerovatnije napustio Afriku u potrazi za vlažnijim predjelima. Nakon što je zašao na Bliski istok, podijelio se u dvije grupe, od kojih je jedna krenula zapadno, ka Evropi, a druga istočno, ka južnoj Aziji, da bi na kraju kolonizovao čitavu planetu.

"Prema najnovijim dokazima, moderni ljudi su došli u Evropu prije 45 000 godina.", navodi se u studiji.