Vlasti Armenije su se već suočile s pokušajem izbijanja oružanog sukoba u zemlji. U ljeto 2016. su prije izbora, koji su se održali u proljeće sljedeće godine, veterani rata u Nagorno Karabahu u glavnom gradu Armenije, Erevanu, upali u zgradu policijske postaje i zarobili nekoliko policijskih službenika. Napadači su tražili oslobađanje Jiraira Sefiliana, jednog od oporbenih političara i osnivača "Novog armenskog fronta javnog spasa". U napadu je jedan policajac ubijen, a dva su ranjena. Naoružani militanti su tražili da Armenci izađu na ulice i podrže njihove zahtjeve za oslobađanjem oporbenih političara, za koje su tvrdili da su nepravedno u zatvoru. Zahtjev se, prije svega, odnosio na Jirara Sefiliana, kojeg su vlasti optužile za organiziranje građanskih nemira, a u lipnju 2016. je zatvoren pod optužbom za nezakonito posjedovanje oružja. Sefilian je oštro kritizirao armenskog predsjednika Serža Sargsjana.
Trenutak nije odabran slučajno, jer su Armenci u to vrijeme, nakon nedavno završenog rata i stradanja bili još uvijek puni emocija. Pobuna u Erevanu je tempirana da pogađa državnost Armenije, ali Nagorno-Karabaha, kojeg pristaše Sefiliana navodno žele obraniti. Takva situacija nije koristila ni Armeniji, još manje Rusiji, a vjerojatno može koristiti Azerbejdžanu, koji dugi niz godina pokušava u sukob uključiti i Tursku.
Oružana pobuna je trajala od 17 do 31. srpnja 2016., ali narod Armenije nije izašao na ulice i na kraju su se naoružani militanti, koji su zauzeli policijsku postaju u Erevanu, predali, ali su za sobom ostavili tri mrtva policajca i 26 ranjenih. Budući da su kao veterani rata protiv Azerbejdžana uživali ugled među Armencima, vlasti Armenije su koristili minimum sile i na kraju se svih pet napadača predalo, a 26 prosvjednika, koji su ipak izašli na ulice i približili se zoni zauzete postaje, uhićeni su.
© dubai-portal.com.mkNapadači na policijsku postaju u Erveanu u ljeto 2016.
Sada je oporba Armenije proglasila početak "Obojene revolucije" u zemlji. Vođa oporbenih prosvjednika u Armeniji sam tvrdi kako vidi sve znakove "Obojene revolucije" koji je započeo u zemlji.
"U zemlji je počela revolucionarna situacija. U gradovima Gjumri, Ijevan, Vanadzor, Kapan i Metsamor prosvjednici blokiraju ulice i međudržavne ceste. Ljudi ne idu na posao i započeli su masovni napadi", rekao je zastupnik Nikol Pašinijan
Prosvjedi su počeli jer je armenski parlament izabrao novog premijera zemlje, a vladajuća koalicija je imenovala Serža Sargsjana, bivšeg predsjednika zemlje, čija je stranka dobila 55% glasova na prošlom izborima.
Oporba se ujedinila kako bi to spriječila, iako ukupno ima manje zastupničkim mjesta u parlamentu od Sargsjanove vladajuće Republikanske stranke, koja od ukupno 105 u parlamentu Armenije ima 58 zastupničkih mjesta.
Oporbene skupine, ali ne samo, budući da su podržane od prozapadnih nevladinih udruga, od koje dvije vode strankinje, jedna britanska, a druga američka državljanka, blokirale su središte armenskog glavnog grada i prosvjeduju po ulicama.
© yenicag.ru
Podsjetimo da je u Armeniji, nakon reforme 2015. godine, uspostavljen parlamentarni sustav vlasti. Značajan dio ovlasti prebačen je s predsjedničkog ureda na parlament i premijera.
Oporba smatra kako je "neprihvatljivo" da premijer bude Serž Sargsjan, što bi mu bio treći vladajući mandat. Dva puta kao predsjednik i sada kao premijer.
Među, njihovi slogani su i "borba protiv režima i zahtjevi za oslobađanje političkih zatvorenika".
Glavni cilj im je "provođenje radikalnih reformi i obnavljanje suvereniteta Armenije". No, upravo drugi zahtjev nema nikakvog smisla, jer bi rušenjem vladajuće Republikanske stranke, uz sve loše što joj se može pripisati, zemlja prvo izgubila suverenitet i postala "druga Ukrajina", sa svim posljedicama tog "političkog kursa".
Važno je napomenuti da su parlamentarni izbori u zemlji održani 2017. Vladajuća koalicija na čelu s republikanskom strankom je dobila više od 55% glasova. U parlament je ušao i Tsarukianov savez s 27%, te savez "Izlazak" s manje od 8% glasova. Armenski nacionalistički ARF je dobio oko 7%, dok ostale stranke nisu prešle izborni prag.
Nikol Pašinijan, čelnik političke alijanse "Izlazak", najavio je početak obojene revolucije u Armeniji i promjena vlasti u zemlji, a time i promjena vanjske politike Armenije je očigledna namjera prosvjednika koja sudjeluju u "Obojenoj revoluciji", uvjeren je vojni stručnjak i novinar Haik Nahapetijan.
Prosvjednici u Armeniji koriste iste metode koje su se vidjele u svim "Obojenim revolucijama", a upute, koje je objavljivao CANVAS, na raznim jezicima mogu naći na internetu ili se na licu mjesta dijele u obliku brošura.
Prema Nahapetijanu, "obojeni misionari" traže podršku u objektivnom i subjektivnom nezadovoljstvu ljudi. Prema riječima stručnjaka, očigledno je da se u Armeniji koriste te metode.
Vojni analitičar i novinar je rekao da se u Erevanu vide slike iz Kijeva, na kojima mlada djevojka ljubi policajca, kao i druge, koje se uz navedene slogane i zahtjeve šire se društvenim mrežama.
"Tu su i leci, upute o ponašanju tijekom akcija i pravila zaštite od mogućih represivnih reakcija policije. Ovi leci imaju isti tekst na različitim jezicima, na jezicima triju zemalja u kojima se koriste metode "Obojenih revolucija", rekao je Haik Nahapetijan, što su stare upute koje CANVAS i nevladine udruge iz Soroseve mreže "Otvorenog društva" dijele više od 15 godina, takoreći od "Buldožer revolucije" provedene u Beogradu 5. listopada 2000. Kasnije je odlučeno da je ime "buldožer" neprikladno i sljedeće su se revolucije zvale revolucije "jasmina", "ruža", "tulipana", "cedra", "narančasta", čak i "kišobrana" koja se pokušala provesti u Hong Kongu i slično.
Obojenoj revoluciji u Armeniji su se pridružile i ženske nevladine udruge "Ženski centar" kojeg vodi Lara Aharonilan i "Centar za podršku ženama" koju vodi nevladina udruga Mare Matosijan.
Međutim, prema riječima stručnjaka, gospođa Lara Aharonilan će odmah otići u svoju domovinu Kanadu, a Maro Matosijan, ili prema amerikaniziranoj verziji njenog imena Maro Matosyan, će učiniti isto, jer je državljanka Sjedinjenih Država.
"Ostat ćemo ovdje, štititi granice zemlje i osigurati sigurnost Armenije", kazao je vođa pobune Nikol Pašinijan, koji je, podsjetimo, sa svojom strankom dobio nešto manje od 8% glasova na izborima.
Vojni stručnjak upozorava da će u slučaju ozbiljne pobune to odmah upotrijebiti Azerbajdžan i da bi vođa prosvjeda Nikol Pašinijan trebao razmisliti o tome.
"Oni koji smatraju da vode pravedne prosvjedne akcije moraju razmisliti o tome. Ako Nikol Pashinijan sebe smatra za vođu pokreta, onda griješi. Svime se upravlja od strane onih koji pišu ove scenarije, a ti "pisci" nisu u Armeniji i Pashinijan djeluje prema njihovim uputama", kazao je Haik Nahapetijan.
On smatra da su strane sile razradile plan smjene vlasti u Armeniji zbog vrlo jasnog i očitog razloga. Armenija je saveznik Rusije, koja je postala glavna meta zapadnih zemalja.
"Naravno, izvlačenje Armenije iz ruske zone utjecaja je vrlo poželjno rješenje za Zapad", smatra Haik Nahapetijan, stoga je Nikol Pašinijan i najavio pokretanje "Obojene revolucije" u Armeniji.
U tome ima svesrdnu podršku medija poput Radija Slobodna Europa, koji emitira i ima internetsku stranicu na armenskom pismu i jeziku, te prozapadnih nevladinih udruga koje su trebale biti protjerane iz zemlje, ali se nepotrebno odugovlačilo s donošenjem konačne odluke, jer su vlasti zemlje ipak htjele ostati u dobrim odnosima s Europskom unijom i Washingtonom.
Komentari čitatelja
na naše novosti