michael behe
© Discovery Institute
Michael Behe je američki znanstvenik i biokemičar. Profesor je biokemije na Sveučilištu Lehigh u Pennsylvaniji, kao i zagovornik inteligentnog dizajna. Također je viši suradnik u Centru za znanost i kulturu Instituta Discovery.

Behe je kontroverzno osporio evolucijsku teoriju Charlesa Darwina koja podupire zapadnu misaonu ideologiju u pogledu materijalnog života i svemira.

U svojoj knjizi Darwin's Black Box [Darvinova crna kutija, op. prev.] iz 1996. godine Behe je predložio ideju nesvodive složenosti koja naglašava ulogu inteligentnog dizajnera u nastanku složenih bioloških sustava. Prema toj teoriji, određeni biološki sustavi su previše složeni da bi se razvili iz jednostavnijih i manje složenih prethodnika.
„Darwin’s Black Box“ – „Darwinova crna kutija.“
"Darvinova crna kutija", knjiga koja revolucionarno pobija Darvinovu teoriju evolucije.
Beheova teorija potkopava temelj ateizma i sekularizma jer zagovara ulogu inteligentnog, svjesnog dizajnera u stvaranju ljudskih bića. Zato je Michael Behe napadnut i vrijeđan od strane njegovih brojnih protivnika i materijalističkih znanstvenika koji poriču postojanje Boga.

Michael Behe je optužen za širenje prijetvornih laži i onoga što se u znanstvenim krugovima širom svijeta opisuje kao pseudo-znanost. Beheova teorija je označena argumentom iz neznanja, a Sveučilište u Lehighu jasno se distanciralo od njegovih stajališta u vezi s raspravom evolucija - stvaranje.

Evo cijelog intervjua s Michaelom Beheom u kojem opisuje zašto se zapadno društvo boji propagiranja teorije "inteligentnog dizajna".
Kourosh Ziabari: Besprijekorno, znanstvenici predlažu teorije, hipoteze i pretpostavke kao instinktivni dio njihove intelektualne misije i ti znanstveni prijedlozi se konvencionalno razmatraju u akademskim krugovima; oni se prihvaćaju ili odbacuju ili podvrgavaju izmjenama koje se javno predstavljaju; tradicionalno, naučili smo da nijedna znanstvena teorija ne dobiva politički tretman ako se ne ispostavi da je politički učinkovita. Dugo osporavana teorija o intelektualnom dizajnu jedna je od najkontroverznijih znanstvenih pojmova koji su čak izazvali sudsku optužnicu, a mnoga sveučilišta diljem svijeta, uključujući Sveučilište Lehigh, jasno su se distancirala od te teorije izdavanjem izjava i održavanjem predavanja. Za što služe te mahnite reakcije na jednu znanstvenu teoriju?

Michael Behe: Znanstvene hipoteze obično su nekontroverzne ukoliko nemaju političke, moralne ili ontološke [ontologija (grč.), filoz. disciplina, učenje o bitku i o njegovim općim, fundamentalnim i konstitutivnim određenjima, op. prev.] implikacije. Inteligentni dizajn je primjer teorije s ontološkim implikacijama - kao npr. koje sve stvari postoje? Međutim, to nije prvi primjer. Primjerice, u 17. stoljeću Isaac Newton je predložio svoju teoriju gravitacije. U to je vrijeme to bilo kontroverzno jer je Newton predlagao da tijela mogu djelovati bez fizičkog dodira. To je išlo protiv mišljenja tog vremena i činilo se da kaže da je svemir sadržavao više toga nego što se pretpostavljalo. Drugi primjer je teorija Velikog praska. Prije stotinu godina većina znanstvenika je mislila da je svemir vječan i u biti nepromjenjiv. Zatim su astronomi uočili da se čini da galaksije ubrzavaju jedna od druge i od Zemlje. To je bio početak teorije Velikog praska. Mnogi su znanstvenici mrzili tu teoriju jer su mislili da ukazuju na početak, koji je možda bio stvaranje svemira. Mislim da je teorija inteligentnog dizajna kontroverzna iz istih razloga - poput teorije Velikog praska kao da ukazuje na nešto izvan našeg svemira kao objašnjenje.

KZ: Boji li se zapravo moderno, zapadno društvo čije su dominantne ideološke vrijednosti utemeljene na sekularizmu, odvajanju crkve od države i nevjerovanju u "talentiranog izvršitelja" kojeg monoteističke religije nazivaju "Bog", rastućeg povjerenja u inteligentnog dizajnera koji ne može biti opisan u okvirima opipljive znanosti? Zašto doista zabranjuju podučavanje teorije evolucije u školama i na sveučilištima ako postoji navodna sloboda govora i neograničena rasprava u zapadnim društvima?

MB: Postoji nekoliko razloga zašto postoji tako snažna reakcija znanstvene zajednice protiv inteligentnog dizajna. Prvo, barem u Sjedinjenim Državama, postoji povijest sukoba između znanosti i nekih vjerskih skupina (onih koji vjeruju u ideju mlade Zemlje), tako da neki ljudi automatski vide ideju inteligentnog dizajna u svjetlu tih sukoba. Drugi razlog je da mnogi znanstvenici vole misliti da mogu objasniti sve značajke svemira, isti ti zamjeraju ljudima koji tvrde da znanost vjerojatno to ne može učiniti. I na kraju, mnogi su znanstvenici, posebno u elitnim institucijama, ateisti i jednostavno ne žele da postoji Bog ili bilo što izvan prirode. Oni se snažno odupiru svemu što bi sugeriralo da su možda u krivu.

KZ: Slučaj Kitzmiller v. Dover Area School District iz 2005. godine u kojem ste svjedočili kao vještak, bila je jedna od najspornijih optužnica u kojima je učenje inteligentnog dizajna i kreacionizma bilo javno označeno kao neustavno. Vjerujete li da je konačna presuda suca Jonesa bila nepristrano objektivna i bez predrasuda? Što se događa sa slobodnim društvom koje kolektivno izbacuje članove školskog odbora umjesto predlaganja alternativnog prijedloga svojim učenicima?

MB: Ne, ne mislim da je presuda suca Jonesa bila objektivna i nepristrana. Zapravo, ne mislim da je sudac razumio bilo koji od akademskih argumenata koji su predstavljeni u njegovoj sudnici, bilo da su to znanost, filozofija ili teologija, i koje su predstavili tužitelji ili optuženi. Ako pregledate sudske spise, vidjet ćete da kada se u presudi suca raspravlja o prirodi znanosti, mišljenje suca u osnovi je prepisano iz dokumenta koji su mu dali odvjetnici tužitelja. Nema dokaza da je on sam shvatio što je kopirao. Ali kada su vodeća znanstvena društva snažno raspoređena s jedne strane protiv školskog odbora lokalne zajednice s druge strane, sudac se priklonio onima koji imaju kulturnu moć u našem društvu.

Žalim zbog odluke suca, ali ipak smatram da su izbori u školskom odboru, u kojima je stari odbor izgubio a novi odbor instaliran, razuman primjer demokratskog djelovanja. Veliki problem za mnoge lokalne stanovnike nije bio ono što se podučavalo u razredu biologije u lokalnoj srednjoj školi, prije je to bio trošak samog suđenja, koji je bio više od milijun dolara. Stanovnici koji nisu imali djece u školi ili koji su malo znali o problemima, i dalje bi imali povećane poreze kako bi platili pravne troškove suđenja. To je mnoge od njih razljutilo pa su glasali protiv starog školskog odbora.

KZ: Prema nedavnom istraživanju Gallupa, objavljenom početkom veljače 2009., samo 39% Amerikanaca kažu da "vjeruju u teoriju evolucije", a sličan trend očito se pojavio i u Velikoj Britaniji, dok je istraživanje The Rescuing Darwin pokazalo da samo 25% Britanaca vjeruju da je teorija evolucije Charlesa Darwina "definitivno istinita". Koji je glavni razlog za tako veliki jaz između glavne struje i popularnih trendova u tim društvima?

MB: Mislim da je glavni razlog za nejednakost razlika u filozofijama elitnih elemenata društva nasuprot običnih ljudi. Velik dio elite u našem društvu (kao što su akademici, mediji, industrija zabave i tako dalje) je sekularizirana, a ideja poput Darwinove teorije srodna je njihovom pogledu na svijet. Međutim, većina običnih ljudi su religiozni i njihova stajališta nisu ograničena potrebom da se sve u svijetu objasni slučajnošću i prirodnim zakonom. Dakle, kad gledaju dokaze za Darwinovu teoriju, većina ih nije uvjerena njima.

KZ: Zašto neki ljudi tvrde da religiozni svjetonazor stvaranja, a ne nužno i škola kreacionizma, proturječi mogućoj znanstvenoj valjanosti evolucije i stoga znanost i religija ne dolaze u sukladnost? Je li to samo zbog "metaforičkih" šest dana stvaranja iz Biblije (što se na isti način spominje i u muslimanskom Kur'anu) i starog argumenta o stvaranju života za koji kreacionistici vjeruju da je bio prije 10.000 godina? Kakvo je točno stajalište kreacionističkih znanstvenika o izumiranju Tyrannosaurus rexa za kojeg konvencionalni znanstvenici vjeruju da je izumro na kraju razdoblja krede, prije nekih 65 milijuna godina?

MB: Osnovni sukob je uloga slučajnosti u evolucijskoj teoriji. Mnogi znanstvenici odbacuju religiozna gledišta stvaranja, uključujući ona koja se slažu da je Zemlja vrlo stara, jer Darwinova teorija zahtijeva da se život pojavi i razvije isključivo slučajnim promjenama plus prirodna selekcija. Ako Bog na bilo koji način usmjerava razvoj života, onda se život ne razvija "slučajno" - on se razvija dizajnom ili smjernicama. Mnogim se znanstvenicima ne sviđaju takve mogućnosti iz razloga koje sam dao u odgovoru na drugo pitanje.

I to ne samo zato što neki ljudi misle da je život počeo prije samo 10.000 godina. Mnogi se znanstvenici snažno protive svakoj teoriji u kojoj inteligencija ima bilo kakvu ulogu. Službene znanstvene organizacije suprostavljaju se ograničenim tvrdnjama inteligentnog dizajna kao i onima koji zagovaraju ideju mlade Zemlje.

KZ: Protivnici inteligentnog dizajna ga označavaju kao "argument iz neznanja" i pribjegavanje kreacionističkom argumentu "Božja praznina" koji tvrdi da složeni biološki sustavi nisu mogli doći do postojanja kao rezultat čestih postupnih evolucija. Ako uzmemo u obzir lingvističku instancu, znanost opet ne objašnjava sposobnost genijalnog poliglota da govori nekoliko jezika kao rezultat toga što ima Aspergerov sindrom i to jednostavno pokazuje da je materijalna znanost i dalje neučinkovita da bi odgovorila na broj nejasnoća. Što mislite o tome?

MB: Slažem se da znanost može vrlo malo reći o djelovanju ljudskog uma. To samo po sebi nije iznenađujuće, jer postoje mnoga pitanja na koja znanost ne može odgovoriti, čak ni u onome što bi se većina ljudi složila da je njezina vlastita domena. Veliki sukob nastaje zato što mnogi znanstvenici ne priznaju da postoji nešto što je izvan domene znanosti. Oni će, protiv svih dokaza, pretpostaviti da je um samo složeni zbir materije i ne ukazuje na nešto veće. Takvo gledište je apsurdno za većinu neznanstvenika, ali budući da mnogi znanstvenici sebe vide kao pametnije i bolje od većine čovječanstva, zanemaruju stavove drugih ljudi. Naravno, to dovodi do kontradikcija, tako da znanstvenik mora misliti da je njegov vlastiti um samo raspored materije, izgrađen za opstanak. No, većina znanstvenika su loši filozofi i često ne vide proturječja.
Kourosh Ziabari je nezavisni, samostalni novinar iz Irana.