Red admiral butterfly
Leptir crveni admiral
Koliko javnost može vjerovati pouzdanim tvrdnjama znanstvenika? Osobito o moralno ili politički ili filozofski nabijenim temama? Nažalost, ne mnogo, kako nas "New York Times Magazine" još jednom podsjeća u nedavnom članku "Kako ljepota dovodi do toga da znanstvenici preispituju evoluciju". U podnaslovu se pita: "Ekstravagantna divota životinjskog carstva ne može se objasniti samo prirodnom selekcijom - pa kako je ona onda nastala?"

Krila leptira

Odlično pitanje. Ali pričekajte malo - zar nam nisu svima rekli da je već pokazano da je Darvinova prirodna selekcija objašnjenje za otprilike većinu stvari? Zaboravite na lijepo cvijeće ili slatke štence. Napisane su cijele znanstvene knjige u kojima se tvrdi da Darvinova teorija objašnjava um, zakon, književnost, glazbu i drugo. Ipak, ako teorija može objasniti mnogo složenije teme koje uključuju čak i apstraktno razmišljanje, zašto ona ima probleme s jednostavnijim temama koje to ne uključuju? Ako objašnjava, recimo, Magna Cartu, zašto se onda muči s bojama krila leptira?

Još uvijek je zagonetka

Autor piše da neki znanstvenici smatraju da nije prirodna selekcija ta koja objašnjava ljepotu. Nego da to radi seksualna selekcija. Ali u toj tekućini postoji velika ružna muha. Postojanje samoga seksa zbunjuje darviniste već 150 godina! To je još uvijek zagonetka.

Što ta teorija može objasniti? Ako ne može objasniti čak ni uzorke boja, koliko je ona preuveličana? Poprilično, ispada. Da bismo jasnije vidjeli problem, najprije razmislimo o studijama ljudske prehrane. Već desetljećima javnosti je rečeno da izbjegava hranu s mnogo kolesterola. Nedavno je, međutim, vladino povjerenstvo promijenilo mišljenje, rekavši da nema dokaza da je on štetan.

Evo problema za velike tvrdnje o evoluciji. Znanost ne može reći je li kolesterol loš za moderne ljude, koji se može detaljno proučavati. Ipak, ako je to previše teško, kako onda znanost može tvrditi da zna što je utjecalo na biljke i životinje u dalekoj prošlosti? One koje se ne može proučavati u stvarnom vremenu poput ljudi? One koje su se milijunima godina susretale s bezbrojnim utjecajima okoline?

Na to je lako odgovoriti: Znanost ne može i ne zna.

Sve je to blef

Evo jednostavnog testa da li znanstvenici pretjeruju na veliku. Nazovimo ga: "Princip komparativne teškoće" (PKT): ako je lakši zadatak previše težak za ostvariti, onda je zasigurno isti slučaj s težim zadatkom. Ako skakač ne može preskočiti šipku od 10 stopa, lako je znati da neće preskočiti 20 stopa. Ako nutricionisti ne mogu lako odrediti kako jedan prehrambeni faktor utječe na ljudsko zdravlje, evolucijski biolozi ne mogu reći što je utjecalo na preživljavanje životinja koje su odavno uginule. Ako Darvinova teorija ne može objasniti uzorke boja životinja, onda ona zasigurno ne može objasniti zakon. Svaka tvrdnja da znanstvenici znaju da Darvin objašnjava nešto više od uzoraka boja je blef.

Razotkrivanje darvinizma

PKT razotkriva darvinovsku hvalisavost na mnogo dubljoj razini. Ja sam biokemičar. Biokemija je proučavanje molekularnih i staničnih temelja života. Još u Darvinovim danima, stanica se smatrala jednostavnim želeom nazvanim protoplazma. Ipak, moderni biokemičari su na svoje iznenađenje otkrili da je stanica puna sofisticiranih strojeva - stvarnih strojeva napravljenih od molekula. Poput strojeva našeg svakodnevnog svijeta (npr. kosilice), stanični strojevi se sastoje od mnogih dijelova koji moraju međusobno surađivati kako bi obavili svoje zadatke.

Ipak, kao što smo fizičar David Snoke i ja pokazali, Darvinov mehanizam nasumičnih mutacija i prirodne selekcije muči se pri objašnjavanju čak i najjednostavnijih molekularnih primjera suradnje (nazvan "disulfidna veza"). Slijedi analogija. Pretpostavimo da je kosilica spremljena u šupi koja je zatvorena kukom i zasunom za vrata. Darvinova teorija se teško muči da objasni čak i zasun, koji ima samo dva jednostavna dijela koja surađuju. A mi bismo trebali misliti da objašnjava kosilicu? PKT nam omogućuje da lako shvatimo da je to smiješno.

"Ekstravagantna divota životinjskog carstva ne može se objasniti samo prirodnom selekcijom - pa kako je ona onda nastala?" Odlično pitanje. Jedna stvar koju zasigurno znamo je da Darwin ima malo veze s tim.
Michael J. Behe je profesor bioloških znanosti na Sveučilištu Lehigh u Pennsylvaniji. Njegova nova knjiga, "Darwin Devolves: The New Science about DNA That Challenges Evolution" (HarperOne, veljača 2019.) dostupna je za prednarudžbu na darwindevolves.com.