Poljski ministar vanjskih poslova Jacek Chaputovich
© AFP Adem ALTANPoljski ministar vanjskih poslova Jacek Chaputovich
Nakon propalog državnog udara u Venezueli je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Bolton u nemoćnom bijesu rekao kako Rusi nemaju što tražiti u Zapadnoj hemisferi, jer je to američko područje i da Moskva griješi što se miješa u poslove Venezuele.

"To je naša hemisfera i Rusija se ne treba miješati. To je pogreška s njihove strane. Ovo neće voditi poboljšanju odnosa", istaknuo je John Bolton, dok Pentagon na ruskim granicama istovremeno raspoređuje sve moguće oružje.

Ali čak i ako izuzmemo stalne glasine o prijetnji ruske agresije na baltičke zemlje i Poljsku ili Ukrajinu, koje se svakodnevno ponavljaju od 2014. godine, ne smijemo zaboraviti posebno važan alat za intervencije u blizini ruskih granica koji formalno djeluje u okviru EU, iako se dokazao kao instrument pritiska Washingtona i NATO pakta na Rusiju i takozvani "ruski svijet". Riječ je o takozvanom Istočnom partnerstvu, skupini zemalja koje sudjeluju u ovom programu Europske unije, a navodno se suočavaju sa zajedničkim problemom "ruske propagande i dezinformacijama".

To je navedeno u izvješću Poljskog instituta za međunarodne poslove. Autori dokumenta su uvjereni da bi u borbi protiv utjecaja Rusije EU trebala ojačati suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva i povećati sredstva za lokalne medije i nevladine udruge i organizacije. Ruski politički analitičari vjeruju da se promicanjem rusofobne retorike Varšava pokušava predstaviti kao "predstraža u sukobu između Europe i Ruske Federacije".

U Poljskom institutu za međunarodne odnose (PISM), analitičkom centru poljske vlade, govore o izgledima za razvoj odnosa EU sa zemljama koje sudjeluju u programu Istočnog partnerstva nakon 2020. godine. Prema poljskim istraživačima, zajednički problem za sve te države je navodna "revizionistička politika" Rusije.

"Kršenje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine u 2014. s nezakonitim pripajanjem Krima, kao i invazija Donbasa, što je izazvalo rat, pokazali su spremnost ruskih vlasti da za postizanje političkih ciljeva koriste vojnu silu, kao i činjenicu da Rusija zemlje Istočnog partnerstva smatra svojom zonom utjecaja", kaže se u izvješću poljskih istraživača.

Ruske vlasti su u više navrata izjavljivale da Moskva nije strana sukoba u Ukrajini i tamo ne namjerava koristiti vojnu silu. Kao što je objasnio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, Rusija je za mirno rješenje ukrajinske krize. Ruski ministar je također istaknuo da Zapad prema Ruskoj Federaciji provodi politiku na temelju nepotvrđenih glasina.

Ipak, prema poljskim analitičarima, EU bi trebala ojačati suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva u borbi protiv ruske propagande, te povećati ulaganja u regiju.

"Države Istočnog partnerstva gaje zajedničku nadu da će prioriteti Europske unije biti razvoj suradnje u području sigurnosne politike, borba protiv ruske propagande, kao i intenziviranje ulaganja EU u ovu regiju", ističe se u izvješću.

Istočno partnerstvo

Europski projekt Istočno partnerstvo ove godine obilježava 10 godina. Pokrenut je na inicijativu poljske vlade za razvoj integracijskih odnosa između EU i zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza. Program uključuje Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju, Armeniju, Bjelorusiju i Azerbejdžan.

Prema Varšavi, Europljani su pogrešno obaviješteni o situaciji u tim zemljama. Bruxelles se uopće ne nosi s "lažnim izvješćima" koje navodno širi Moskva.

"Institucije EU bi također trebale aktivnije informirati publiku unutar svojih granica o regiji Istočnog partnerstva, jer Rusija o tome širi dezinformacije, ali i zato što postoje mnogi stereotipi o zemljama Istočnog partnerstva", napominje Poljski institut za međunarodne poslove.

Ovo nije prvi pokušaj Varšave da se bori protiv "ruskih dezinformacija" na razini Europske unije. Tako je prošle godine Anna Fotyga, članica Europskog parlamenta iz Poljske, predložila da se razvije pravni okvir za suzbijanje "informacijskog rata" i "agresivnih akcija" Rusije.

Osim toga, poljski ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz nedavno je izjavio kako je Moskva navodno prijetila srednjoj Europi. Istodobno je Varšava kazala kako želi da program Istočnog partnerstva postane "privlačan oblik suradnje s bliskim susjedima".

"Poljska je u Europi najaktivnija u pokušaju da zemlje postsovjetskog prostora usmjeri prema Bruxellesu, koristeći rusofobne izjave", rekao je profesor na Odsjeku za komparativne političke znanosti na Ruskom sveučilištu prijateljstva naroda, Jurij Počta.

"Za Poljsku je važno da se pokaže kao predstraža u sukobu između "civilizirane Europe" i Rusije, kao i da koristiti susjedne zemlje za to. S retoričke točke gledišta, nisu izmislili ništa originalno i djeluju u okvirima tradicionalne europske diplomacije", kazao je ruski znanstvenik.

Direktor Instituta za suvremeni državni razvoj Dmitrij Solonikov je, pak, napomenuo da u mnogim zemljama Istočnog partnerstva vlada prilično pozitivno mišljenje o Rusiji. U ovom slučaju se to koristi kao razlog za traženje dodatnih sredstava za "informacijski rat".

"Poljaci se smatraju glavnim borcima protiv "ruskog utjecaja". Ali da bi se vodio informacijski sukob potreban vam je novac. Tako se mora stalno dokazivati da je Ruska Federacija opasan neprijatelj koji se priprema za napad", rekao je Dmitrij Solonikov u intervju za RT.

Ranije je Sergej Lavrov izjavio kako su neke zemlje EU i Istočno partnerstvo spremni koristiti taj format u antiruske svrhe. Međutim, ovi napori su uzaludni, dodao je Lavrov.

"Kontraproduktivno je i neperspektivno pokušati ugraditi antiruski osigurač u bilo kakvim kontaktima sa zemljama članicama Zajednice nezavisnih država", uvjeren je ruski ministar, spominjući format u kojem su sve postsovjetske republike koje se nisu pridružile zapadnom bloku.

Već testirana taktika

U izvješću poljskih istraživača se također navodi da bi Bruxelles trebao promijeniti način plasiranja informacija. Stoga se predlaže aktivnije korištenje društvenih mreža, financiranje i pokretanje projekata za mlade, kao što su ljetne škole, poligoni i festivali, ulaganje više sredstava u stvaranje reklama, te održavanje brifinga za tiskovne agencije na kojima će se objašnjavati politika EU.

"Europska unija treba zahtijevati da zemlje koje traže njezinu financijsku pomoć provode kampanje za promicanje predloženih reformi. Europska unija može izdvojiti više sredstava za PR kampanje na temelju uspješnog iskustva u takvom radu u Ukrajini, te na televizijskom i radijskom oglašavanju, a kao u slučaju Bjelorusije i Azerbajdžana u internetskim medijima", pišu analitičari.

Osim toga, pozivaju Bruxelles da poveća sredstva za medije i neprofitne organizacije i nevladine udruge u zemljama Istočnog partnerstva kako bi se podigla svijest građana o aktivnostima Europske unije.

Kao što je navedeno u izvješću, "dio stanovništva u Ukrajini i dalje vjeruje da je teška socijalna i ekonomska situacija u zemlji rezultat produbljivanja suradnje s Europskom unijom, a ne da je rezultat ruske agresije".

Rad Europske unije također nedovoljno obuhvaća tradicionalne i internetske medije Gruzije, što potvrđuju lokalni aktivisti citirani u dokumentu. Ipak, 60% stanovnika Gruzije je svjesno financijske potpore Europe u zemlji, dok učinak "ruske propagande" minimiziraju gruzijske nevladine organizacije, ističu poljski analitičari.

U svakom slučaju, Europska unija je već poboljšala imidž u očima Gruzijaca. Tako je u ožujku Europska komisija planirala izdvojiti 2,2 milijuna eura za povećanje "svijesti" stanovništva o tome "što EU namjerava postići u Gruziji i zajedno s tom zemljom".

Prema autorima poljskog izvješća, Bjelorusija, zajedno s Moldavijom, Armenijom i Azerbejdžanom, također "pati" zbog ruske propagande i dezinformacija.

Zbog toga je ranije najavljeno da EU namjerava potrošiti 2 milijuna eura na obuku bjeloruskih novinara. Za njih će se provoditi obuka o pitanjima vezanim za Europsku uniju, te organizirati sastanke s europskim kolegama.

"Poljski analitičari predlažu korištenje dobro testirane tehnologije i taktike. Mediji i nevladine organizacije se kao poluga pritiska već dugo koriste od strane Sjedinjenih Država", istaknuo je Jurij Počta.

"Poljaci ponavljaju teze starijeg prijatelja od prije 15 godina. Mediji i nevladine organizacije koriste se kao platforma za promicanje svojih stavova, a onda, u pravo vrijeme, kao alat mobilizacije za provedbu revolucija", objasnio je stručnjak.

Podsjetimo da je u Erevanu Praški građanski centar organizirao takozvani "CampCamp", seminar za mlade ljude u okviru kojeg je održano nekoliko predavanja kako promicati protestne osjećaje među masama.

Važno je napomenuti da ovaj centar prima sredstva iz Sjedinjenih Američkih Država, i to prema zakonu od 2. kolovoza 2017. o suzbijanju američkih protivnika putem sankcija (CAATSA). U 254. članku ovog dokumenta navedeno je financiranje za "suprotstavljanje ruskog utjecaja" u iznosu od 250 000 dolara za 2018. i 2019. godinu.

Neostvarivi projekt

Poljski institut napominje da zemlje Istočnog partnerstva koje su povezane s "ujedinjenom Europom" još nisu predstavile održivi plan za budućnost i očekuju da će to za njih biti učinjeno u Bruxellesu.

EU zastava

"Zemlje Istočnog partnerstva koje su potpisale sporazum o pridruživanju, Gruzija, Moldavija i Ukrajina, dobile su signal za izglede za pridruživanje Europskoj uniji, ali nisu pružile ostvarivu, zajedničku i dugoročnu viziju za budućnost Istočnog partnerstva, očekujući da će je razviti Europska unija", kaže se u izvješću.

"Sve predložene ideje pokazale su se neostvarivima ili teško prihvatljivima za Europsku uniju", dodali su istraživači.

Dmitrij Solonikov je istaknuo da Istočno partnerstvo nije bilo tako uspješno kao što se pretpostavljalo u Bruxellesu. Već 10 godina nije uspjelo integrirati zemlje u europske institucije i približiti ih ulasku u Europsku uniju. U međuvremenu su neki sudionici projekta iskoristili program za vlastitu financijsku dobit.

"U Istočnom partnerstvu nema dramatičnih promjena. Međutim, kroz projekt se podržavaju određene političke snage, kao što su, primjerice, one u Armeniji. Također, niz država iskorištava pruženu priliku za dobivanje novca iz Europske unije, kamuflirajući svoje inicijative pod ideologijom programa", zaključio je Jurij Počta.

Ovo što predlaže Poljska u okviru Istočnog partnerstva je samo mali dio usklađenih aktivnosti Europske unije, NATO pakta i Sjedinjenih Država na samim granicama Rusije i zemljama koje imaju tradicionalno dobre veze s Moskvom. Trenutno među njima nisu vlade u Tbilisiju i Kijevu, ali se ipak ne može govoriti o duboko ukorijenjenom povijesnom neprijateljstvu cijelog ukrajinskog i gruzijskog naroda usmjerenog protiv naroda Ruske Federacije, što potvrđuju neke od aktivnosti skupina i određenih slojeva stanovništva u Gruziji i Ukrajini koji žele bolje veze s velikim susjedom i zemljom s kojom su zajedno živjeli u Sovjetskom Savezu.

U tom kontekstu je izjava Johna Boltona "kako je Venezuela dio američke Zapadne hemisfere i da Rusija tamo nema što tražiti" još apsurdnija.