novi model radioaktivnih stijena
© Science Direct
Na osnovu poređenja starosti i radioaktivnosti stena sa različitih delova naše planete, nastala je hipoteza o kontinentima koji su bili sastavni deo Zemlje prvih nekoliko milijardi godina. Ovi kontinenti su podržali nastajuću civilizaciju i potom nestali bez traga.

Napori da se prouči Zemlja iz doba kada su se na njoj pojavljivali prvi tragovi života zahtevali su da se detaljnije istraži nekoliko udaljenih lokacija, na kojima se i dalje nalaze stene iz tog doba.

Objašnjenje za ovo je da je zemljina kora formirana polako, i da je površina Zemlje isprva bila prekrivena tankom korom okeana, koja se reciklira svakih nekoliko stotina miliona godina.

Ako bismo uspeli da se vratimo u prve godine života planete Zemlje zatekli bismo samo nekoliko delova kontinentalnih ploča, kao što je Džek Hils, na području sadašnje zapadne Australije, na nečemu što je nekada bio vodeni svet.

Ovoj ideji se suprotstavio dr Derek Hasterok sa Univerziteta Adelajd, koji je suprotstavljene argumente dostavio u okviru Precrambrian research-a i Lithos-a. On smatra da je zemljina kora bila mnogo deblja mnogo ranije, nego što to ostali modeli nalažu i da su kontinenti postojali pre 4 milijarde godina i da su pre nego što su nestali ostavili tragove.

Njegova istraživanja zasnivaju se na međusobnoj povezanosti starosti stena i njihove radioaktivnosti. Iako su ovi parametri i ranije bili predmet proučavanja, 76 000 uzoraka stena nisu zanemarljiv istraživački poduhvat.

-"Kamenje koje je prilično radioaktivno oslobađa toplotu. U prvim danima planete Zemlje bilo je mnogo radioaktivnih izotopa pa je i temperatura bila 4 puta viša. Najradioaktivnije kamenje se istopilo", objasnio je dr Hasterok za IFL Science.

"Na mestima gde je kontinent bio visoko radioaktivan, stene su bile slabije pa su ih tektonski procesi lakše razdvajali. Na taj način su nestali čitavi proto-kontinenti bez ikakvog traga", dodao je Hasterok i zaključio da bi zemljina kora zbog toga morala biti mnogo deblja nego što se pretpostavlja. Trenutno, dr Hasterok pokušava da otkrije da li je nekada postojalo područje gde su stene očuvane, ili je obim i debljina kontinenata, kakvi postoje danas, nastala pre 2-4 milijarde godina.

Hasterok je do ovih zaključaka došao istražujući radioaktivnost delova Antarktika koje do sada niko nije direktno proučavao. Toplota iz radioaktivnih "džepova" topi glečere, što doprinosi brzini kojom se već kreću.