Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 20. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk. Ovo je ujedno i prvo poglavlje 3. dijela: "Zemaljski učinci približavanja Nemesisa i njegovog jata kometa".

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
Sada kada znamo više o električnoj prirodi Sunca, te smo primili na znanje njegovu smanjenu aktivnost, vrijeme je da pogledamo kako neke od ideja o kojima smo raspravljali mogu biti povezana s, ili čak uzrokovati, neobične prirodne pojave koje se odvijaju ovdje na Zemlji.

Prvo moramo istražiti još jednu ključnu vezu u modelu električnog svemira: kako je sama Zemlja analogna kondenzatoru. Mi znamo da Zemlju napaja Sunca preko solarnog vjetra, koji se ubacuje u i oko Zemlje i njezine ionosfere, i napaja ih elektricitetom. To je razlog zašto, unatoč brojnim izbojima koji se događaju između Zemljine površine i njene ionosfere (u obliku munje, na primjer), električno polje između Zemlje i ionosfere ne nestaje: njega redovito puni Sunce.

Zajedno, na gornje i donje dijelove zemljine atmosfere može se misliti kao na njen izolirani mjehurić, njen
Vertikalno atmosfersko električno polje
© Sott.netSlika 67: Vertikalno atmosfersko električno polje
dvosloj (DL). Ionosfera se proteže s visine od oko 50 km na više od 500 km.1 Ova regija je visoko ionizirana u odnosu na donje slojeve atmosfere zbog svoje izravne interakcije sa solarnim zračenja. Solarne čestice ioniziraju molekule ionosfere, koje su uglavnom plinovite u prirodi. U stvari, zbog tih iona se gornji dio atmosfere zove ionosfera. Električni naboj ionosfere je pozitivna.2 Budući da je Zemljin električni naboj negativan,3 vertikalno električno polje postoji u atmosferi između ionosfere i Zemljine površine. Kao što je prikazano na slici 67, atmosfersko električno polje je, u prosjeku, jednako 100 volti po metru,4 iako je jače na ekvatoru i smanjuje se sa zemljopisnom širinom.

Zašto nas, možda se pitate, ako takvo vertikalno električno polje postoji u atmosferi, ne udari struja? Zrak oko naših glava, nakon svega, ima električni potencijal koji je oko 180 volti veći od onog oko naših nogu. Jedan od razloga je da unatoč snažnoj razlici u električnom potencijalu, gustoća struje u zraku je vrlo mala, oko 10-12 ampera po kvadratnom meter.5 Dakle, protok struje koji proizlazi iz ovog električnog polja je, većinu vremena, gotovo neprimjetan.

Slika 68 prikazuje utjecaj solarne aktivnosti na Zemljino atmosfersko E-polje i njeno E-polje jezgra - površina.
Zemljina električna polja i potencijali prema solarnoj aktivnosti
© Sott.netSlika 68: Zemljina električna polja i potencijali prema solarnoj aktivnosti.
Na desnoj strani slike 68, solarna aktivnost je slaba; stoga Zemlja prima manje (pozitivno nabijenih) solarnih vjetrova (mala žuta strelica). Kao posljedica toga, električni potencijal ionosfere manje je pozitivan i teži privlačenju manje slobodnih elektrona iz unutrašnjosti Zemlje na njezinu površinu, zbog čega je Zemljina površina manje negativno nabijena. Kao rezultat toga, E-polje između Zemljine ionosfere i površine (atmosfersko E-polje) se smanjuje (mala narančasta strelica na desnoj strani slike).

S manje slobodnih elektrona koji su privučeni iz unutrašnjosti Zemlje do njene površine, električno polje između Zemljine površine i njene jezgre također je smanjeno (mala crvena dvostruka strelica na desnoj strani slike)6.

Imajmo na umu ideju da slaba Sunčeva aktivnost smanjuje atmosfersko E-polje i i E-polje površina - jezgra, jer će biti važan objašnjavajući čimbenik u mnogim neobičnim prirodnim fenomenima koje ćemo razmatrati u narednim poglavljima.

Reference:

1Chavalier, G., The Earth's electrical surface potential, p.60
2Bennett, A. J. & Harrison, R. G., 'Variability in surface atmospheric electric field measurements', Journal of Physics:Conference Series, 2008, p.142
3G. A. Erman bio je prvi znanstvenik koji je spomenuo negativni cjelokupni električni naboj Zemlje u svom istraživačkom radu pod nazivom 'Kritische Beitrage zur atmospharischen Electromie', objavljen 1803., Annln. Phys. 15.
4Bennet, A.J., 'Variability in surface atmospheric electric field measurements', 2008, J. Phys., Conf. Ser. 142 012 046
5Chavalier, G., The Earth's electrical surface potential, p.4
6Zapamtite da je relativna razlika potencijala dovoljna da bi električno polje postojalo. Prema tome, dvije regije, između kojih se pojavljuje E-polje ne moraju pokazivati suprotne polaritete. U slučaju Zemlje, električni potencijal površine i jezgre može u oba slučaja biti negativan, ali njihova relativna razlika čini mogućim postojanje E-polja.