morales

Evo Morales
Svrgnuti bolivijski predsjednik Evo Morales je u opširnom intervjuu za The Intercept govorio o vojnom udaru i svom svrgavanju, ulozi Sjedinjenih Američkih Država i tome kako je Vašington od njega tražio da prekine odnose s Teheranom.

Morales je prvo govorio o detaljima vojnog udara, poput napada grupa povezanih s pobunjeničkim kandidatima na glasačka mjesta, kao i životnjih prijetnji njemu samom. On je rekao da je glavni razlog svega što se dogodilo to što Amerika nije željela da vidi jednog domaćeg predsjednika koji bi Boliviju pretvorio u nezavisnu i naprednu zemlju.

Američka uloga u državnom udaru

Morales je naglasio da Sjedinjene Američke Države nisu bile zadovoljne time što nemaju mjesta u litijumskoj industriji u Boliviji i rekao:

"Naš glavni grijeh bio je to što je bilo moguće da će SAD ostati praznih ruku u slučaju naših ugovora s multinacionalnim ili evropskim kompanijama."

Amerika i pobunjenici s njenom podrškom su lažima i propagandom protiv vlade i demokratije u Boliviji pokrenuli državni udar. Nakon izbora, organizacije pod uticajem američke vlade počele su širiti glasine da su rezultati izbora na kojima je Morales pobijedio, nepouzdani i da se na izborima "varalo".

Na pitanje u vezi uloge SAD-a u vojnom udaru, Morales je rekao:

"Kada sam 2006. i 2007.god. postao predsjednik, brat koji je i sam bio žrtva diktature i sada se nalazi u progonstvu rekao mi je da se pazim američke ambasade. Ja sam pitao zašto. On je rekao da, gdje god postoji američka ambasada, postoji i puč, osim u samoj Americi. Jer tamo nema američke ambasade.

Zašto smo 2008. izbacili američkog ambasadora? Jer je pravio spletke, planirao vojni udar. Ne znam koliko smo vojnih udara porazili tokom 13 godina mog mandata, ali smo ovoga puta izgubili."

Prekinuti odnose s Kubom, Venecuelom i Iranom

Bivši predsjednik Bolivije je u vezi s pritiscima koji su stvarani na njega otkrio zanimljive detalje.

"Mi smo željeli imati diplomatske odnose i uzajamno poštovanje sa svima. Kada je tadašnji američki ambasador po prvi put došao da me vidi, rekao mi je da možemo imati odnose s bilo kojoj državom, osim s Kubom, Venecuelom i Iranom. Ja sam mu rekao da smo mi nezavisna zemlja i da sami odlučujemo o tome s kim da imamo veze.

Mi nismo američka kolonija. Mi smo nezavisan narod. To nas je razdvojilo. Oni se više ne bore u našoj zemlji protiv posjedovanja narkotika, a mi bez Amerike imamo bolje stanje u vezi s borbom protiv krijumčarenja droge."

On je kazao da se njegova zemlja na polju ekonomije i kulture uspjela odvojiti od Amerika, ali joj je trebalo da se osamostali i s aspekta nauke i tehnologije, te je počela uvoziti tehnologiju iz Evrope, Azije i Latinske Amerike.

Litijumski puč

Morales je pojasnio da su Sjedinjene Američke Države bile nezadovoljne time što njihove fabrike nisu mogle učestvovati u eksploataciji litijuma u Boliviji, te da Vašington nije mogao prihvatiti da jedan domaći lider uz koordinaciju s Evropom i Kinom, bez učešća SAD, određuje cijene na svjetskom tržištu litijuma.

"Ja sam shvatio da je to bio litijumski puč. Vojni udar protiv Eva i naših ekonomskih strategija" - zaključio je on.

Također, tokom preizborne trke, američki, brazilski i čileanski diplomati vodili su propagandu protiv njega, na što su upozoreni američki predstavnici u Boliviji. Čestitke SAD vojsci zbog puča i podrška privremenoj vladi, koju prema anketama podržava samo 4 posto stanovništva Bolivije jasni su pokazatelji uloge Amerike u državnom udaru, pojašnjava svrgnuti predsjednik.

Američka politika se ne mijenja

Na pitanje o tome da li smatra da je politika različitih američkih predstavnika drugačija, Morales tvrdi da nije, te da su samo možda načini i metodi kojima se koriste različiti.

"Ja sam slušao različite govore američkih predsjednika. Svi govore o miru, ali niko ne govori o društvenoj pravdi. Svi govore o miru, ali ne govore o suverenitetu i nezavisnosti. Govore o miru, ali ne garantuju čast i identitet naroda. Koliko ja znam, američka demokratija vara ljude da glasaju, ali u praksi, ne vlada ni narod ni vlada, nego velike multinacionalne korporacije vladaju, što za vrijeme demokratske, što republikanske vlade" - zaključio je Morales.