trump netanyahu
Dan nakon što su dvije američke bespilotne letelice ispalile rakete koje su ubile iranskog generala Qassema Soleimanija, predsjednik Trump održao je konferenciju za novinare na kojoj je objasnio svoju akciju rekavši: "Sinoć smo poduzeli mjere da zaustavimo rat. Ne poduzimamo mjere da započnemo rat. "


Na koji rat je Trump mislio?

Uoči američkih predsjedničkih izbora 2016. godine, Trumpova politika "America First" uplašila je Izraelce jer je podsjećala na izolacionizam i moguće odvajanje od Bliskog istoka. Kao što svi (ili barem svi u Izraelu) 'znaju', ako bi SAD napustile Bliski Istok, Izrael bi uskoro 'nadvladale muslimanske horde' i ostalo bi mu malo mogućnosti, osim da iskoristi svoju 'Samsonovu opciju' i povuku što više svojih arapskih 'neprijatelja' sa sobom na dno.


Ti su strahovi donekle bili ublaženi Trumpovom odlukom da se povuče iz iranskog nuklearnog sporazuma, pojača sankcije Teheranu i preseli američku ambasadu u Izraelu u Jeruzalem. Naravno, ove su usluge Izraelu u velikoj mjeri kupljene unaprijed donacijom Trumpovoj kampanji u iznosu od 25 milijuna dolara (najveći donator bilo koje kampanje u 2016.) židovskog kazino moćnika Sheldona Adelsona. Nakon Trumpove pobjede na izborima, Adelson je za njegovu inauguraciju dao još pet milijuna dolara, što je najveća pojedinačna inauguracijska predsjednička donacija ikad napravljena. Prema američkom političaru Newtu Gingrichu, Adelsonova "centralna vrijednost" je Izrael, a s obzirom na to da je 2013. Adelson rekao da bi SAD "trebale baciti nuklearnu bombu na Iran", sklon sam povjerovati Gingrichu.

Ali izraelski patološki strahovi od napuštanja od strane gojima duboko su usađeni i nemoguće ih je odagnati, a bez sumnje su ponovno probuđeni intervjuom u studenom 2018. koji je Trump dao Washington Postu, Na pitanje Trumpu o tome trebaju li uvesti sankcije Saudijskoj Arabiji zbog ubojstva novinara Jamala Khashoggija, odgovorio je [moje naglašavanje]:


Komentar: Hebrejska riječ gojim je riječ koju židovski narod koristi za označavanje ne-Židova.

"Samo mislim da je vrlo, vrlo važno održavati taj odnos [s Rijadom]. Vrlo je važno da Saudijska Arabija bude saveznica, ako ćemo ostati u tom dijelu svijeta. Sada, hoćemo li ostati u tom dijelu svijeta? Jedan od razloga za naš ostanak je Izrael. Nafta postaje sve manje i manje razlogom, jer sada proizvodimo više nafte nego što smo to ikada proizvodili. Pa, znate, odjednom se dođe do točke u kojoj ne morate tamo ostati."
Invazija i razaranje Iraka iz 2003. godine i uklanjanje Sadama Huseina bili su zavjera kojom su američki/izraelski neokoni htjeli da se, jednom zauvijek, uništi (između ostalog) baathizam, ideologija koja je željela ujediniti nekoliko zemalja Bliskog Istoka pod [nominalno] sekularnim, socijalističkim panarabizmom (ozbiljna prijetnja Izraelu). Dok je kaos koji je širila američka invazija i okupacija postigao taj cilj, on je također Iranu otvorio put povećanja utjecaja među iračkim šiitskim muslimanima - koji čine 65% stanovništva te zemlje - i koji su bili pod kontrolom Sadama, sunitskog muslimana (Iran čini 90% šiita). U posljednjih 10 godina, ovaj rastući iranski utjecaj doveo je do sve žešćih poziva Izraela da se "učini nešto" u vezi Irana.

U prošloj godini vidjeli smo opetovane izraelske zračne napade po onome što su preko Levanta označene kao "iranske vojne mete", uključujući nekoliko izraelskih zračnih napada na Siriju, Irak i Libanon, višestruke koordinirane napade na naftne tankere u Perzijskom zaljevu - koji, iako se u početku za njih krivio Iran, nisu izazvali rat, jer su se regionalne istrage "pokazale neuvjerljivim" - i što je vjerojatno bila izraelska operacija pod lažnom zastavom ciljajući glavne saudijske rafinerije nafte (za što je također mlako optuživan Iran).

Primarni razlog porasta zabrinutosti Izraela zbog Irana je značajan napredak koji je Iran postigao u formiranju političkih i vojnih saveza unutar Iraka (izravan rezultat uništavanja zemlje od strane SAD-a, a što je potaknuo Izrael.) i preko šireg područja, te činjenice da je danas jedina zemlja u regiji s ljudskim i vojnim resursima (i namjerom) da predstavlja prijetnju želji židovske države za regionalnom hegemonijom.

Nedavno objavljene diplomatske poruke iz razdoblja 2014-15 detaljno govore o stupnju utjecaja Irana unutar iračke vlade, pokazujući kako su iranski obavještajci kooptirali veći dio kabineta iračke vlade, infiltrirali se u njegovo vojno rukovodstvo i čak pristupili u mrežu izvora koju je nekad vodio CIA. U 4-5 godina od tada, iranski utjecaj samo je porastao i, s izraelske perspektive, dostigao je točku "crvene linije" gdje bi se Irak mogao iskoristiti kao polazište za napade na Izrael.

S obzirom na to i Trumpovo razmišljanje o tome da postoji "sve manje razloga" da SAD ostanu na Bliskom Istoku u kombinaciji s nadolazećim glasanjem iračkog parlamenta kako bi se službeno tražio odlazak američkih snaga iz zemlje, vjerojatno je da je ubojstvo Soleimanija ispregovarana (od strane Trumpa) alternativa relativno predstojećem, masovnom izraelskom napadu na iransku imovinu u Iraku, a vjerojatno i na sam Iran. Takav napad izazvao bi pravi rat između Izraela i Irana, koji bi neizbježno uvukao i SAD. To je, predlažem, ono što je Trump mislio kada je rekao da smo "sinoć poduzeli mjere da zaustavimo rat."

U tom scenariju, javne izjave dužnosnika Trumpove administracije da je ubijanje Soleimanija bilo potrebno za zaustavljanje "značajnih udara protiv Amerikanaca" u regiji, mogu se shvatiti kao nužna laž za prikrivanje istine: da je umjesto zaštite vlastitih izravnih interesa, američka vlada djelovala da spriječi Izrael od činjenja nečeg opasno iracionalnog što bi ugrozilo živote milijuna na Bliskom Istoku i šire.

Ono što su američki dužnosnici privatno rekli svojim iranskim kolegama ubrzo nakon atentata odgovara ovom scenariju. Kontraadmiral Ali Fadavi, zamjenik zapovjednika Iranske revolucionarne garde, rekao je iranskoj državnoj televiziji da su "Amerikanci pribjegli diplomatskim mjerama" već sljedećeg jutra. Fadavi je rekao da je Washington od Teherana tražio da odgovori "srazmjerno". Oni su "čak rekli da, ako se želite osvetiti, osvetite se proporcionalno onome što smo učinili", zbog čega cijela situacija izgleda kao neka prljava geopolitička igra. Večeras su na američku 'zelenu zonu' u Bagdadu ispaljene rakete. Možda je to proporcionalan odgovor Teherana.

Ali opet, moguće je da puki geopolitički pragmatizam nije jedina stvar koja motivira pojedine članove Trumpove administracije...

pompeo israel iran

Pompeo kaže da je Bog možda poslao Trumpa da spasi Izrael od Irana
Ostanite u toku...