Sredozemno more je bilo toplije za vrijeme Rimskog carstva, najtoplijeg razdoblja u zadnjih 2000 godina

Sredozemno more bilo je 2 stupnja Celzijeva toplije od prosjeka za trajanja Rimskog Carstva. Period od početka naše ere pa do 500. godine bio je najtopliji razdoblje u posljednjih 2000 godina.

to studije nazvanoj "Persistent warm Mediterranean surface waters during the Roman period" objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature Scientific Reports. Španjolski i talijanski znanstvenici koji potpisuju ovu studiju izmjerili su količinu magnezija kod ostataka ameba pronađenih u naslagama morskog dna u Sicilijanskom kanalu što je, kako kažu, prilično pouzdan indikator temperature morske vode.

Pad zlatnog razdoblja

Tvrde i kako je sasvim moguće da je zatopljenje u Sredozemlju imalo veze s promjenom s Rimske Republike u Carstvo, koje je osnovao Oktavijan August 27. g. pr. Kr. U studiji nastoje prikazati ključne informacije o interakciji klimatskih promjena te evoluciji ljudskog društva koje se na njih nastojalo adaptirati. Postoji, međutim, jedna bitna razlika između zatopljenja koje se počelo odvijati prije dvije tisuće godina i ovoga što imamo danas. Tada je zatopljenje bilo posljedica intenzivne sunčeve aktivnosti, a danas su krivac za zatopljenje staklenički plinovi.


Sredozemlje se uzima kao epicentar zatopljenja, ovdje se ono najviše osjeti. Razlog je što se u prostoru Sredozemnog mora sudaraju suha zona sjeverne Afrike te vlažni tjekovi zraka sa sjeverozapada. Zato je ovaj prostor toliko osjetljiv na klimatske promjene što vidimo i danas.

I tako je ova grupa znanstvenika pronašla istražujući ostatke sićušnih bića u sedimentu na dubini od 500 metara, da je Sredozemlje karakterizirao hladniji period od 500. god. pr. Kr. pa do 200 god. pr. Kr. Bilo je to razdoblje s puno kiša, klimom u kojoj su grčke i rimske civilizacije mogle uzgajati usjeve.

No, to je razdoblje trajalo do 100 god. pr. Kr. čime je koincidiralo sa stvaranjem Rimskog Carstva. Zatopljenje od početka naše ere pa do 500. godine poklapa se i sa zaključcima o zatopljenju temeljenima na istraživanju Atlantskog oceana.


Bilo je to razdoblje novog blagostanja, često ćete pronaći naziv rimski klimatski optimum, kada se Carstvo širilo i živjelo u blagostanju zahvaljujući stabilnim višim temperaturama. To najprosperitetnije razdoblje Rimskog Carstva koincidira s najtoplijim periodom na Sredozemlju u posljednjih 2000 godina.

No, nakon toga dolazi do hlađenja s tek manjim oscilacijama u temperaturi. Klima se mijenja od vlažne prema suhoj pa je to možda označilo početak pada zlatnog razdoblja Rimskog Carstva nakon 500. godine. Studija, kažu znanstvenici koji je potpisuju, dokazuje korelaciju između razina prosperiteta Rimskog Carstva u promatranim periodima te klimatskim ciklusima. To se može primijeniti i na današnje vrijeme.

Pepeo ohladio zemlju Razumijevanje klimatskih promjena iz tog perioda može nam pomoći da se bolje pripremimo za ono što bi nam mogle donijeti klimatske promjene koje se događaju danas, poručuju znanstvenici iz Italije i Španjolske koji su napravili ovaj znanstveni rad. U medijskim napisima o ovoj studiji spominje se i jedna objavljena ovog lipnja u kojoj se tvrdi da je snažna vulkanska erupcija na Aljasci prije dvije tisuće godina vjerojatno izazvala globalni klimatski šok na drugoj strani Zemlje koji je doprinio padu Rimske Republike, razdoblja koje je smijenilo Carstvo.

Riječ je o erupciji vulkana Mount Okmok 47 god. pr. Kr. gdje su čestice pepela koji je izbacio bile toliko guste da su uspjele ohladiti Zemlju. Bilo je to razdoblje iznimno velikih padavina i hladnoća na Sredozemlju što je pridonijelo okončanju Rimske Republike.