skitija
Skiti su bili drevni nomadski narodi i plemena iranskog porekla koja su u 8. i 7. veku pre nove ere migrirala iz središnje Azije na područje čiji je centar bila današnja Ukrajina i gde su osnovali tzv. Skitsko kraljevstvo.

Skitija se protezala sve od Dunava na zapadu, pa do granica Kine na istoku, a vladavina ovog naroda održala se negde do drugog veka pre nove ere. Do kraja antike, Samati, narod njihovog porekla dominirao je zapadom Skitije, piše Euronews Serbia.

Veliki deo vrednih informacija o Skitima dolazi upravo od grčkog istoričara Herodota. Herodot je u svojoj istoriji napisao da "niko ko ih napadne ne može pobeći i niko ih ne može uhvatiti ako ne žele da budu nađeni".

Živeli su kao pravi nomadi koji su imali tendenciju da ne ostavljaju mnogo iza sebe, a ono što danas znamo o njima je uglavnom kroz iskopavanja humki i primere kamene umetnosti.

skiti
© WikipediaSkitski ratnici s vrča od elektruma iz kurgana Kul-Oba iz Kerča u Ukrajini
Činjenica da su živeli kao nomadi bila je strašna i za Herodota.

"Jer kad ljudi nemaju utvrđene gradove ili tvrđave, već su svi nosioci kuća i strelci na konju, koji ne žive od obrade zemlje već od uzgoja stoke i nošenja svojih kuća na točkovima, kako oni ne bi bili nepobedivi i nepristupačni" (Istorije, četvrta knjiga)

Čak su i razvili moćnu vrstu strela koje su bile napravljene od različitih slojeva drveća i pruća.

Zapamćeni su pak, kao najraniji narod koji je ovladao ratnim veštinama na konju. Travnate stepe na jugu njihovog kraljevstva bile su idealne za uzgoj konja i podizanje jahačkih veština na zavidan nivo. Konji su bili stilski opremljeni, a materijal od kojeg su izrađivali sedla, uzde i bičeve bio je funkcionalan, izdržljiv i lagan. Sedlarski konji su takođe sahranjivani u veoma složenim kostimima.

Do ranog srednjeg veka bili su u velikoj meri asimilovani sa ranim Slovenima.
skiti
© WikipediaZlatni češalj s prikazom skitskih ratnika, Ermitaž u Sankt-Peterburgu
Zanimljivosti o Skitima

- Skiti su bili izuzetno dobri u livenju metala. Radili su sa zlatom, bronzom i gvožđem koristeći kombinaciju tehnika poput livenja, kovanja i mešanja sa drugim metalima.

- Igali su i važnu ulogu na Putu svile, ogromnoj trgovinskoj mreži koja je povezivala Grčku, Persiju, Indiju i Kinu, gde su bili prepoznatljivi po skitskoj umetnosti i inovativnom načinu obrade metala.

- Međutim, način na koji su poštovali preminule otkrio je mnogo toga o ovom narodu. U planinskom regionu u blizini granica Rusije, Kazahstana, Kine i Mongolije, pronađene su izuzetno očuvane skitske grobnice koje su najbolje pokazale koliko su napora ulagali da sačuvaju izgled mrtvih, koristeći jedan oblik mumifikacije.

- Uklonili bi moždanu materiju kroz rupe izrezane na glavi, isekli tela i uklonili što je moguće više mekog tkiva pre nego što bi sve to zamenili suvom travom i zašili kožu.

- Osim toga, opremali su tela osnovnim potrepštinama za "onaj svet". Kopali su duboke rupe, a na dnu zidali drvene konstrukcije.

- Inače, sva zamrznuta tela Skita koja su do sada pronađena na različitim lokacijama bila su tetovirana. Tetovali su ruke, noge i gornji deo trupa, a slike su predstavljale fantastične životinje u borbi, ptice i jednostavne tačke koje podsećaju na modernu akupunkturu.

- Otkriveno je i da su neke žene imale svetlu kosu i plave oči, a muškarci su bili snažno građeni i imali crvenu ili tamniju kosu.