Komet Bernardinelli-Bernstein potvrđen kao najveći ikad viđen, dvostruko veći od Hale-Bopp kometa

Dnevno
Ned, 13 Vel 2022 13:45 UTC

© Dark Energy Survey/DOE/FNAL/DECam/CTIO/NOIRLab/NSF/AURA/P. Bernardinelli & G. Bernstein (UPenn)/DESI Legacy Imaging Surveys

Bernardinelli-Bernsteinov komet širok 137 km juri prema unutrašnjosti Sunčevog sustava. Slika koju je napravio Dark Energy Survey prikazuje komet Bernardinelli-Bernstein u listopadu 2017.

Komet "C/2014 UN₂₇₁", poznatiji kao "Bernardinelli-Bernstein", otkriven 20. listopada 2014., službeno je određen kao dosad najveći otkriveni komet.

Novim rekordom s prvog je mjesta tako zbačen komet "Hale-Bopp" koji je otkriven 1995., a golim je okom bio vidljiv tijekom sljedeće godine. Dok Hale-Bopp ima promjer oko 74 km, Bernardinelli-Bernstein ima promjer nevjerojatnih 137 km.

Komet je dobio ime po fizičarima koji su ga otkrili. To su Gary Benrstein, kozmolog sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, te Pedro Bernardinelli, postdoktorand sa Sveučilišta u Washingtonu.

Komet potječe s ruba Sunčeva sustava, tj. iz Oortova oblaka, sfernog oblaka koji čine kometi i slična tijela okružujući Sunce na udaljenosti do četvrtine udaljenosti najbližih zvijezda.

Njegova je orbita udaljena od Sunca cijelu svjetlosnu godinu pa mu vrijeme ophoda traje oko 5,5 milijuna godina.

Komet trenutno juri prema unutrašnjosti Sunčeva sustava. Zemlji će se najviše približiti 2031., ali nema mjesta za zabrinutost. Neće nas "ni okrznuti". Maksimalno blizu bit će u blizini orbite Saturna.

Komentar: Taj izračun se temelji na njegovoj trenutnoj putanji, ali s obzirom na prirodu električnog svemira (teorija za koju se čini da prolazi kroz značajan pomak) trebali bismo biti oprezni s ovakvim izjavama i biti svjesni da svemirske stijene mogu biti podložne promjenama.

A, ako je uglavnom kamen i ima jak električni naboj, mogao bi izazvati reakciju Sunca. Već je zabilježeno da je ovaj komet razvio koronu neobično daleko od Sunca: Asteroid Ryugu je iznenađujuće bez repa, otkriva japanska svemirska letjelica

Komentar: U knjizi Pierrea Lescaudrona Earth Changes and the Human Cosmic Connection, on objašnjava što čini asteroid, a što čini komet:

Temeljna razlika između asteroida i kometa nije njihov kemijski sastav, tj. prljavi, pahuljasti ledeni kometi u odnosu na kamenite asteroide. Umjesto toga, kao što su teoretičari plazme dugo iznijeli, ono što razlikuje 'komete' od 'asteroida' je njihova električna aktivnost.

Kada razlika električnog potencijala između asteroida i okolne plazme nije previsoka, asteroid pokazuje tamni način pražnjenja ¹ ili ga uopće nema. Ali kada je razlika potencijala dovoljno visoka, asteroid prelazi u način rada užarenog pražnjenja. ² U ovom trenutku asteroid je komet. Iz ove perspektive, komet je jednostavno svijetleći asteroid, a asteroid je komet koji ne svijetli. Tako isto tijelo može, sukcesivno, biti komet, zatim asteroid, pa komet, itd., ovisno o varijacijama u ambijentalnom električnom polju kojem je izloženo. ³

2) Između asteroida i okolnog prostora događa se intenzivna cirkulacija iona i elektrona. Energija koju osigurava ovaj intenzivan prijenos 'uzbuđuje' elektrone koji generiraju fotone, stoga i sjaj asteroida. Vidi: Meichsner, J. Nonthermal Plasma Chemistry and Physics, str.117

Ili pročitajte prevedeno poglavlje Kometi ili asteroidi?, a također možete pogledati i ostale članke koji su prevedeni iz gore spomenute knjige Pierrea Lescaudrona:Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza.