Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 18. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.


Zemaljske promjene, knjiga
Kako prikazuje slika 52., te uobičajeno tvrdi službena znanost, kometi su "komadi leda i stijena", to jest "prljave ledene kugle". Međutim, ovo uvjerenje je nespojivo sa stvarnim podacima. Na primjer, 2011. godine komet Lovejoy je zaronio u Sunčevu atmosferu i izašao na drugoj strani nakon sat vremena putovanja kroz Sunčevu koronu. Njegova veličina i sjaj su izgledali netaknutima.1 Evo nekih (prilično tipičnih) komentara promatrača ovog događaja:
Ovog jutra, armada svemirskih letjelica je svjedočila nečemu što su mnogi stručnjaci smatrali nemogućim. Komet Lovejoy je proletio kroz vruću atmosferu Sunca i izašao netaknut. "Ovo je apsolutno zapanjujuće", kaže Karl Battams s Mornaričkog istraživačkog laboratorija u Washingtonu. "Nisam mislio da je ledena jezgra kometa bila dovoljno velika da preživi skoro jednosatni prolazak kroz više od milijun °C Sunčeve korone, no komet Lovejoy je i dalje s nama".12
No, ako je temperatura Sunčeve korone veća od milijun °C,3 te ako je komet Lovejoy samo komad leda za kojeg je procijenjeno da je širine samo nekoliko stotina metara,4 kako je onda moguće da nije ispario?

Klasifikacija kometa
© NarwhallSlika 52.: Klasifikacija kometa, asteroida, meteora i meteorita - prema službenoj znanosti.
Komet Lovejoy Sonne
© NASA/SDOSlika 53.: Izlazak kometa Lovejoy s druge strane Sunca, 15. prosinca 2011.
Na istu temu, svemirska sonda Stardust je 2004. godine proletjela na oko 300 km udaljenosti od kometa Wild 2 i detaljno ga fotografirala.5 Prema službenoj literaturi, ove slike kometa su trebale otkriti masu "prljavog leda". Evo što je direktor programa Stardust rekao kada su slike stigle do njih:
"Mislili smo da će komet Wild 2 biti poput prljave, crne, paperjaste ledene kugle", rekao je glavni istraživač programa Stardust, dr. Donald Brownlee sa Sveučilišta Washington, Seattle. "Umjesto toga, ostali smo zbunjeni gledajući u raznoliku površinu kometa na prvim fotografijama sa Stardusta, uključujući vrhove, jame i kratere, za koje mora postojati kohezivna površina koja ih podupire."6
Komet Wild 2
© JPL/NASASlika 54.: Komet Wild 2 izgleda poput asteroida. Nema leda, no površina je stjenovita i obilježena kraterima.
Dakle, kometi ipak nisu prljave ledene kugle. Prema iznad predstavljenim podacima, oni su sjajeći komadi stijena. S druge strane, asteroidi se ne doimaju kao nesjajeći komadi stijena kako to predstavlja službena znanost. Na primjer, asteroid P/2013 P5 je nedavno zbunio cijelu znanstvenu zajednicu kada je počeo pokazivati milijun kilometara dug sjajeći rep. Kako bi racionalizirala ovu čudnovatost, službena znanost je tvrdila da se asteroid vrti toliko brzo da sa sebe odbacuje tone prašine, no naposljetku su priznali da razlika između 'kometa' i 'asteroida' možda nije tako jasna kako se smatralo.7
Asteroid P/2013 P5
© NASA, ESA, D.Jewitt/UCLASlika 55.: 'Aktivni' asteroid P/2013 P5
Temeljna razlika između asteroida i kometa nije njihov kemijski sastav (prljavi, paperjasti, ledeni kometi naspram stjenovitih asteroida). Radije, kako to već dugo ističu plazma teoretičari, ono što razlikuje 'komete' od 'asteroida' je njihova električna aktivnost.

Kada razlika u električnom potencijalu između asteroida i okolne plazme nije prevelika, asteroid pokazuje tamni način izboja (pražnjenja)8 ili nikakav izboj. No kada je razlika u potencijalu dovoljno velika, asteroid se prebaci u sjajni način izboja.9 U tom trenutku asteroid je komet. Iz te perspektive, komet je sjajeći asteroid, a asteroid je nesjajeći komet. Stoga, isto tijelo može uzastopno biti komet, pa asteroid, opet komet, itd., ovisno o varijacijama u okolnom električnom polju kojem je izloženo.10

Sjetite se da komet također može pokazati i treći način izboja, to jest 'izboj putem električnog luka', što je vjerojatno ono što se dogodilo kada je komet Shoemaker-Levy došao blizu Jupitera u srpnju 1994.:
Astronomi su očekivali da će susret biti događaj od sitnog značaja. "Nećete ništa vidjeti. Udar kometa će vjerojatno biti ništa više od hrpe kamenčića koji padaju u ocean udaljen 800 milijuna km od Zemlje". Tada se dogodio okršaj. Kako je izvijestio Sky & Telescope: "Kada je fragment 'A' udario u divovski planet, izbacio je vatrenu kuglu toliko neočekivano sjajnu da je izgledalo kao da će oboriti svjetsku astronomsku zajednicu s nogu. . ."

Svemirski teleskop Hubble (Hubble Space Telescope - HST; op. prev.) je opazio zapaljenje fragmenta 'G' kometa Shoemaker-Levy mnogo prije udara, na udaljenosti od 3,7 milijuna km od Jupitera. Za teoretičare električnog svemira ovaj bljesak predstavlja očekivani električni izboj (pražnjenje) jer je komet prošao kroz Jupiterov plazmatski sloj, ili granicu magnetosfere.11
Einschlag Jupiter Shoemaker-Levy
© Siding Spring telescopeSlika 56.: 'Udar' fragmenta 'G' kometa Shoemaker-Levy na Jupiter.
S druge strane, kozmologija službene znanosti nema objašnjenja za ovakav događaj.

Zadnje dvije kategorije u gore spomenutoj klasifikaciji12 su 'meteori' i 'meteoriti'. Meteori su jednostavno asteroidi ili fragmenti asteroida koji uđu u Zemljinu atmosferu, a meteoriti su krhotine meteora koje padnu na Zemljinu površinu. Dakle, kroz svoj životni put, asteroid može biti komet (kada je u sjajnom modu pražnjenja), meteor (kada uđe u atmosferu) i meteorit (kada dosegne površinu Zemlje).

Krajem mjeseca studenog 2013., komet ISON nam je omogućio promatranje "uživo" koje je, u kontekstu očekivanja službene znanosti o tome kako bi se komet trebao ponašati, otkrilo brojne nedosljednosti:

1. Očekivani sjaj naspram promatranog sjaja

ISON je trebao biti 'komet stoljeća' zbog sjaja kojeg su očekivali. Trebao je biti čak sjajniji i od punog Mjeseca, prema nekim popularnim izvorima.13 Međutim, ISON nije dosegnuo takvu razinu sjaja. Sjaj punog Mjeseca14 je magnitude -13, a ISON je tijekom svog putovanja prema Suncu pokazao15 sjaj u rasponu od 19, kada je postao vidljiv kroz amaterske teleskope, do -2, njegova najsjajnija magnituda16 28. studenog, kada je prošao Delta Scorpii.17

Možda je vjerovanje da su kometi 'prljave ledene kugle' i da je svemir neelektrične prirode doprinijelo precijenjenim prognoziranjima magnituda.

Shvaćanje električne prirode nebeskih tijela i njihovog međudjelovanja nam govori da bi sjaj kometa trebao biti proporcionalan električnom polju kroz koje prolaze. Slaba Sunčeva aktivnost oslabljuje heliosferno električno polje, što zatim smanjuje razliku u električnom potencijalu između kometa i njegovog okolnog prostora. To bi moglo objasniti zašto je ISON bio slabijeg sjaja nego se očekivalo.

2. Očekivani izboj naspram promatranog izboja

Na putanji prema Suncu ISON je doživio nekoliko neočekivanih izboja pri čemu se njegov sjaj odjednom dramatično pojačao. Na primjer, između 12. i 14. studenog, ISON-ov sjaj je skočio s magnitude 8 na magnitudu 4.18 Ovo znači da je unutar samo 72 sata porastao skoro 16-orostruko.19
Komet ISON
© Juanjo GonzalezSlika 57.: 12. studeni naspram 14. studenog - Slike kometa ISON su pokazale naglo jačanje sjaja
NASA i drugi nisu predvidjeli ove izboje i imali su velike teškoće pri objašnjavanju istih, prizivajući čudnovate faktore poput proizvodnje vode,20 mlazove plina i pare,21 i vrtnju.23

Ako uzmemo u obzir električno međudjelovanje nebeskih tijela, ISON-ov izboj ima smisla, jer nekoliko dana prije ovog događaja pojavile su se dvije solarne baklje klase X: baklja jačine X1.1, 8. studenog, te baklja jačine X1.1, 10. studenog.24

Sunčeve baklje su masivni izboji solarnih čestica koji sveukupno imaju pozitivan naboj. Kad su ovi snažni solarni vjetrovi dosegnuli ISON nekoliko dana poslije njihovog izbacivanja, izložili su ovo negativno nabijeno tijelo (jer dolazi iz negativno nabijenih rubnih dijelova Sunčevog sustava) pozitivno nabijenoj okolini. Ova električka razlika je dovela do:
  1. Ogromnog pražnjenja između kometa i okolnog prostora, što je rezultiralo pojačanim sjajem kometa.
  2. Jačanja električnog potencijala kometa, približavajući ga električnom potencijalu okolnog prostora. To je jedan od dva faktora koji objašnjavaju opstanak ISON-a i njegov ponovni prolazak kraj Sunca (vidi nedosljednost broj 3 ispod).
Orbita kometa ISON (vidi sliku 58.) je bila slična onima mnogih kometa i prati izraženo eliptičnu orbitu.25 Obično afel leži iza regije Jupitera, dok perihel može biti na udaljenosti manjoj od jedne astronomske jedinice (to jest, jedne udaljenosti od Sunca do Zemlje) od Sunca.26 Afel ISON-a je nepoznat. Ne može se precizno odrediti jer je ISON doživio svoj prvi identificirani prolazak 2013. godine, prema tome njegova orbitalna periodičnost se ne može izračunati. Međutim, njegova vrlo izdužena putanja ukazuje na prilično udaljeni afel blizu ili iza heliopauze (vanjske granice DL-a, opisano u 7. poglavlju).
Orbit Komet ISON
© UnknownSlika 58.: Ekscentrična orbita kometa ISON
Zbog njihovih vrlo ekscentričnih orbita, putanje po kojima se najčešće kreću kometi su gotovo perpendikularne (pod kutom od 90°) u odnosu na Sunčevo električno polje. To znači da se okolni električni potencijal brzo mijenja tijekom putovanja kometa kroz Sunčev sustav.27 Ovo izlaže komet sve jačem električnom stresu kojeg stvara sve veća razlika u električnom potencijalu između kometa i njegovog okolnog prostora. Ova neuravnoteženost električnog potencijala pokreće ogromna solarna pražnjenja i izboje kometa, kako prikazuje slika 59.
Komet ISON Sonne CME
© SOHO/NASASlika 59.: Sjajni komet ISON prilazi Suncu tijekom ogromnog električnog pražnjenja u obliku 'koronalnog izbacivanja mase' (CME)
U usporedbi, neelektrični kometi koje sada znamo kao 'asteroidi', obično prate cirkularnije orbitalne puteve, koje karakteriziraju niže varijacije u električnom potencijalu (zato što održavaju otprilike jednaku udaljenost od Sunca tijekom svog orbitalnog putovanja). Ovo bi objasnilo zašto obično asteroidi nisu u sjajnom modu, kao što je slučaj s asteroidima u stacionarnim oblacima, odnosno asteroidima koji prate kružnu orbitu oko Sunca, te asteroidi koji se nalaze u pojasu između Marsa i Jupitera.28

3. Očekivani perihelni događaji naspram promatranih perihelnih događaja

Perihel se općenito smatra opasnim područjem za komete. Ovo je posebice bio slučaj za komet ISON jer se očekivalo da će on biti "prljava ledena kugla" širine 1,6 km koja prolazi na manje od 1,6 milijuna km udaljenosti od središta Sunca gdje temperature dosežu oko 2700°C,29 što je najmanje dvostruko više od temperature potrebne za otapanje željeza.30

Vjerojatno se prisjećajući 'nemoguće misije' kometa Lovejoy kada je prošao kroz milijune °C Sunčeve korone bez da je pretrpio veliku štetu, znanstvenici NASA-e su bili oprezniji kako se približavao ISON-ov susret sa Suncem i pitali se hoće li možda preživjeti susret.31

Kada je ISON došao blizu Sunca i nestao pred pogledima na nekoliko minuta, komentatori su najavili njegovu smrt.32 To bi bilo olakšanje za njih, interpretirano kao potvrda njihove dubiozne teorije 'prljave ledene kugle'.

No, Dan zahvalnosti 2013. je pripremio iznenađenje: nakon perioda nepodnošljivog iščekivanja, ISON se ponovno pojavio s druge strane Sunca (vidi sliku 60.).
ISON Komet Sonne Flyby
© SOHO, NASASlika 60.: ISON je preživio svoj let oko Sunca i pojavio se nakon perioda nevidljivosti
ISON-ov susret sa Suncem je otkrio dva zanimljiva podatka:
  1. Postao je slabije vidljiv prilaskom Suncu;33
  2. Nije se raspao
Ova dva opažanja su u suprotnosti s modelom prljave ledene kugle. Kada se 'ledeni komet' približi Suncu, trebao bi postati sjajniji (više isparavanja, više mlazova plina) i trebao bi se naposljetku otopiti. Nijedno se nije dogodilo. Zapravo, suprotno se dogodilo, a što ima smisla promatrajući sa stajališta električnog svemira.

Komet ISON Sonne elektrisches Feld
© Sott.netSlika 61.: ISON-ov let oko Sunca: električna polja i jačina sjaja
Tijekom svog solarnog putovanja, komet je izložen stalnom električnom polju. Na slici 61. možemo vidjeti da je ISON prošao kroz različite linije električnog polja (ilustrirano koncentričnim krugovima +1, +2 ...) tijekom svog prilaska Suncu. Kako je ranije opisano, ova razlika u električnom potencijalu kometa i okolnog prostora pokrenula je solarne baklje, intenzivan sjaj, te podigla ISON-ov električni potencijal.

Do vremena kad je ISON došao blizu Sunca (razgraničeno žutim koncentričnim krugom, regija +4 na slikovnom prikazu), njegov potencijal je već postao prilično pozitivan. K tome, u tom trenutku je ušao u područje prilično stalnog/nepromjenjivog električnog potencijala.

Za razliku od prolaska kroz linije električnog polja34 +1, +2 i +3 koje je prošao pod gotovo perpendikularnim kutom, do trenutka kad je stigao do linije polja +4 njegova putanja je bila gotovo paralelna u odnosu na nju, što znači da je električni potencijal u njegovoj okolini bio skoro nepromjenjiv.

Kao rezultat toga, ISON je 'imao prostora za disanje' gdje je bio izložen smanjenom električnom stresu. Manja električna razlika između kometa i okolnog prostora je stoga proizvela manje izboja, manje sjaja, a također je i smanjila mogućnost da će se komet raspasti.

Karl Battams, astrofizičar Mornaričkog istraživačkog laboratorija SAD-a koji rukovodi NASA-inim, odnosno opservatorija SOHO i STEREO projektom 'Sungrazing Comets', najavio je smrt ISON-a izjavivši sljedeće:
"ISON je jednostavno čudnovat. Povremeno se ponašao nepredvidljivo. Kad je napravio nešto neobično neko vrijeme smo se češkali po glavi, pokušavajući otkriti što se događa i kada smo pomislili kako ipak razumijemo što radi ... on opet napravi nešto drukčije."35
Kada promatranja učestalo pruže podatke koji su u suprotnosti s onim što konvencionalni model predviđa, logičan zaključak bi trebao biti da model nije valjan. Naravno, može biti da cilj znanosti u ovom području nije pronaći istinu, nego održati dominantnu dogmu, a u tom slučaju sasvim je prirodno da će netko kriviti promatrani fenomen (umjesto službenog objašnjenja) nazivajući ga 'čudnovatim', 'neobičnim' i 'nepredvidljivim'.

Na kraju se ISON nije "otopio" kako se očekivalo. Njegov let oko Sunca ga je samo fragmentirao (što je razumljivo da će se dogoditi kada je stjenoviti materijal izložen vrlo visokim temperaturama), a u siječnju 2014. je omogućio finalnu predstavu za planet Zemlju u obliku nekoliko vatrenih kugli o kojima je izvijestilo nekoliko promatrača.

Reference:

1Ako otvorite sljedeću poveznicu na službenu web-stranicu NASA-e vidjet ćete snimke kometa Lovejoy u svom poniranju u Sunčevu atmosferu i, sat vremena kasnije, izranjanje s druge strane: www.nasa.gov/mission_pages/sunearth/news/comet- lovejoy.html (na engleskom jeziku)
2'Comet Lovejoy Plunges into the Sun and Survives', NASA (16 December 2011). See: science.nasa.gov/science- news/science-at-nasa/2011/16dec_cometlovejoy/
3Korona je plazmatska atmosfera koja okružuje Sunce. Njena temperatura se procjenjuje na između 1 i 5 milijuna stupnjeva Celzijevih. Vidi: North, G., Astronomy in Depth, str. 125
4'Comet Lovejoy Plunges into the Sun and Survives', NASA (16 December 2011). See: science.nasa.gov/science- news/science-at-nasa/2011/16dec_cometlovejoy/
5'Comet 81P/Wild2 and the Stardust Mission', Dept. of Physics and Astronomy, University of Leicester. See: le.ac.uk/departments/physics/research/src/res/planetary-science/comet-wild2-and-the-stradust-mission
6'NASA Spacecraft Reveals Surprising Anatomy of a Comet', JPL News, NASA. See: www.jpl.nasa.gov/news/news.php?release=2004-154
7'NASA's Hubble Sees Asteroid Spouting Six Comet-Like Tails', NASA (7 November 2013).
See: nasa.gov/press/2013/november/nasas-hubble-sees-asteroid-spouting-six-comet-like-tails/#.Uq9i4bTDviF
8Pogledajte 5. poglavlje: 'Načini izboja'
9Između asteroida i okolnog prostora događa se intenzivna cirkulacija iona i elektrona. Energija koju daje ovaj intenzivni prijenos 'pobudi' elektrone koji stvaraju fotone, otuda i sjaj asteroida. Pogledajte:: Meichsner, J., Nonthermal Plasma Chemistry and Physics, p. 117
10Thornhill, W. & Talbott, D., The Electric Universe, pp. 95 - 99
11'Deep Impact and Shoemaker-Levy 9', Thunderbolts.info (18 July 2005). See: www.thunderbolts.info/tpod/2005/arch05/050 718deepimpact.htm
12Pogledajte sliku 52 na samom početku ovog poglavlja.
13Grego, P., 'New comet might blaze brighter than the full Moon', Astronomy Now (25 September 2012). See: astronomynow.com/news/n1209/25comet/
14Što je veći broj magnitude, manja je svjetlina. Tipično, sunčeva svjetlina je oko -27; pun mjesec je oko -13; najsjajnija moderna kometa, Ikeya-Seki (1965.), bila je -10; svjetlina Venere je -5. Tijela s magnitudom do 6,5 vidljivi su golim okom.
15Bakich, M., 'Comet ISON will light up the sky', Astronomy Magazine (25 September 2012). See: www.astronomy.com/news/2012/09/new-comet-will-light-up-the-sky
16Battams, K., 'Very quick update', NASA Comet ISON Observing Campaign (27 November 2013). See: www.isoncampaign.org/karl/quick-update
17Star located in the constellation Scorpius.
18'Comet ISON Visible To Naked Eye After Outburst Of Activity, Observers Say', Huffington Post (15 November2013). See: www.huffingtonpost.com/2013/11/15/comet-ISON-visible-naked-eye_n_4280 731.html
19Ljestvica magnitude je logaritamska. Na primjer, povećavanje magnitude s -9 na -6 (+3) označava udvostručenje jačine sjaja.
20Ferrin, I., 'Comet ISON is in Outburst', The Comets Page of Ignacio Ferrin.See: astronomia.udea.edu.co/cometspage/OUTBURST.html
21Gary, B. L., 'Comet ISON Observations by Three Non-Professional Observers', Bruce Gary personal website. See:brucegary.net/ISON/
22'Will Comet ISON Survive Its Brush with the Sun?', Space Ref. (9 October 2013).See: spaceref.com/news/viewpr.html?pid=41 750
23'My Solar Alerts'. See: mysolaralerts.blogspot.fr/p/solar-flare-list.html
24'Eccentricity of an Orbit', Windows to the Universe. See: windows2universe.org/physical_science/physics/mechanics/orbit/eccentricity.html
25U slučaju ISON-a, perihel je bio udaljen oko jedan milion milja od središta Sunca, tj. 0,012 AJ. 'MPEC 2013-W16: COMET C/2012 S1 (ISON)', International Astronomical Union - Minor Planet Center (26 November 2013). See: www.minorplanetcenter.net/mpec/K13/K13W16.html
26Thornhill & Talbott, op. cit., pp. 90 - 95
27Poznat i kao 'glavni asteroidni pojas'. Njegova ukupna masa trebala bi biti 4% našeg Mjeseca. See: Krasinsky, G. A., Pitjeva, E. V., Vasilyev, M. V., Yagudina, E. I., 'Hidden Mass in the Asteroid Belt', Icarus (July 2002) 158(1): 98 - 105
28'Can You Spot Comet ISON at Perihelion?' Sky and Telescope (22 November 2013).
See: www.skyandtelescope.com/observing/highlights/Spot-Comet-ISON-at-Perihelion-233011 581.html
29To je 4.900 ° Fahrenheita. Za referencu, talište željeza je 1.200 ° C, tj. 2.100 ° Farenheita. See: www.engineeringtoolbox.com/melting-temperature-metals-d_860.html
30'Comet Ison's sun flyby survival odds weighed by NASA', CBC News (27 November 2013).
See: www.cbc.ca/news/technology/comet-ISON-s-sun-flyby-survival-odds-weighed-by-nasa-1.2442 205
31'Is Comet ISON Dead? Astronomers Say It's Likely After Icarus Sun-Grazing Stunt', Universe Today (28 November 2013). See: universetoday.com/106813/is-comet-ISON-dead-astronomers-say-its-likely-after-icarus-sun-grazing- stunt/
32Pesnell, D., 'Očekivali biste da će postati blistaviji i svjetliji, ali nažalost postao je prigušeniji dok se bližio suncu', The Globe And Mail. See: theglobeandmail.com/news/world/comet-ISON-pulls-a-disappearing- act-after-close-approach-to-the-sun/article15654 037/
33Linija električnog polja definira lokacije na kojima je električni potencijal isti. Slično je visinskim linijama na zemljopisnoj karti gdje je svaka točka crte na istoj visini.
34'Is Comet ISON Dead? Astronomers Say It's Likely After Icarus Sun-Grazing Stunt', Universe Today, 28 November 2013. See: universetoday.com/106 813/is-comet-ISON-dead-astronomers-say-its-likely-after-icarus-sun-grazing-stunt/#ixzz2m2YUyNIU
35Lunsford, R., 'Meteor activity from Comet ISON', American Meteor Society. See: www.amsmeteors.org/2014/01/meteor-activity-from-comet-ison/