Za dobro psihičko i fizičko zdravlje ljudima je potrebna sunčeva svetlost tokom dana, a tama tokom noći. Na ovaj način najbolje funkcioniše naš cirkadijalni ritam

ulicne lampe
© rebeccaeileringUrbano svjetlo može smanjiti količinu i kvalitetu sna, te ima utjecaj na funkcionisanje cijelog organizma
Veštačka svetlost ulične rasvete ili noćne lampe mogla bi da ima negativan uticaj na kvalitet sna. Jedna mala studija pokazuje da svetlo u spavaćoj sobi tokom noći drži naš nervi sistem u stanju budnosti.

Veštačka svetlost povećava broj otkucaja srca i lučenje insulina

Studija u kojoj je učestvovalo 20 zdravih odraslih osoba, pokazala je da jedna noć uz upaljeno svetlo ima uticaja na funkcionisanje organizma. Osobe koje su spavale uz izvor svetlosti imale su veći broj otkucaja srca i jače lučenje insulina u jutarnjim satima, u odnosu na ove koji su noć proveli u mraku.

"Uočene promene nisu bile ozbiljne, ali moguće je da kontinuirano spavanje uz svetlost može na kraju negativno uticati na zdravlje" rekla je viši istraživača dr Phyllis Zee sa Northwestern University Feinberg School of Medicine u Čikagu. Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences i nije prva koja upozorava na loše posledice spavanja u osvetljenoj sobi.

Da li je potrebno da spustimo roletne kada spavamo?

Dr Phyllis Zee objašnjava da nema potrebe da spavamo u potpunom mraku, ali naglašava i da nije loše pred spavanje isključiti nepotrebne izvore svetlosti. U slučaju da se osećate bezbednije uz svetlost, samo je malo prigušite. Stručnjaci savetuju da izbegavamo bele ili plave izvore svetlosti koji mogu izazvati nelagodu.

Za dobro psihičko i fizičko zdravlje ljudima je potrebna sunčeva svetlost tokom dana, a tama tokom noći. Na ovaj način najbolje funkcioniše naš cirkadijalni ritam, to jest 24 časovni unutrašnji sat koji pomaže u regulisanju procesa kao što su san, metabolizam i lučenje hormona.

Savremeni čovek je izloženi svim vrstama veštačkog svetla tokom noći.

Plavu svetlost emituju mobilni telefoni, laptopovi, štedljive sijalice i LED osvetljenje. Smatra se da ovaj oblik svetlosti zbog treperenja i odsjaja koje emituje može negativno da utiče na oči i da spreči oslobađanje hormona melatonina, usled čega smo duže budni i teže nam je da utonemo u san.

Šta da udaljimo od kreveta?

krevet
© ShutterstockBilo bi dobro pred spavanje isključiti nepotrebne izvore svetlosti
Od 20 ispitanika njih 10 je tokom dve noći spavalo sa prigušenim noćnim svetlom. Ostalih 10 je imalo prigušeno osvetljenje tokom jedne noći, dok su tokom druge noći spavali uz upaljena svetla.

Kod osoba koje su provele noć uz upaljeno svetlo registrovan je mali porast broja otkucaja srca i jače lučenje insulina u jutarnjim satima.

"Ovi podaci ukazuju na mogućnost da noćno izlaganje svetlosti može potencijalno povećati rizik od dijabetesa i kardiovaskularnih smetnji" smatra dr Kannan Ramar bivši predsednik upravnog odbora Američke akademije za medicinu spavanja.

Iako studija ne potvrđuje ove zdravstvene rizike, stručnjaci savetuju da televizore i mobilne telefone udaljimo od kreveta.

Potvrđeno je, ipak, da su svi učesnici studije izjavili da su dobro spavali i da nije došlo do bitnijeg poremećaja melatonina.

"Kada su u pitanju efekti na otkucaje srca i insulin, moguće je da veštačka svetlost aktivira simpatički nervni sistem, koji nas drži budnim" smatra Zee.

Iskoristimo dnevnu svetlost

Američka studija iz 2019. godine pokazala je da su osobe koje su spavale uz upaljen televizor sklonije gojenju, u odnosu na one koji spavaju u mraku.

Ipak nije do kraja poznat tačan mehanizam ovog delovanja. Neki naučnici sugerišu da bi u sledećim istraživanjima trebalo da budu uključene osobe koje pate od insulinske rezistencije i povišenog nivoa šećera u krvi, kako bi se ustanovilo kako spavanje uz veštačko osvetljenje utiče na ovu grupu pacijenata.

Lekari savetuju da iskoristimo maksimalno dnevno svetlo tokom dana, a da tokom noći pokušamo da umanjimo izvore veštačkog osvetljenja.