figurica
© Bavarski državni ured za očuvanje spomenika
Glinena figura je otkrivena u blizini praistorijskog naselja koje datira iz perioda između 8. i 6. veka p.n.e., i pripada Halštatskoj kulturi. Njegovi stanovnici su naseljavali obale reke, a pošto kontekst nalaza ukazuje da je ostavljena u prirodnom udubljenju na steni, arheolozi veruju da je imala religijsku ulogu.

Prilikom građevinskih radova je došlo do otkrića praistorijske jaruge, kada su u pomoć pozvani i arheolozi koji su obavili zaštitno iskopavanje a pored glinene figure, otkrili su i keramiku ali i alate napravljene od životinjskih kostiju.

Prema saopštenju Bavarske državne kancelarije za očuvanje spomenika, tim arheologa je iskopao figuru u jaruzi koju su stanovnici obližnjeg naselja koristili između 8. i 6. veka p.n.e., u današnjem okrugu Švajnfurt. Iako nema očiglednih vizuelnih naznaka o polu, postoje teorije o tome da je u pitanju bila figura koja predstavlja ženu.

Glineni artefakt se trenutno nalazi i proučava u Bavarskoj državnoj kancelariji za očuvanje spomenika. Dr Stefani Berg iz kanceleije je objasnila da je glinena figura detaljno proučavana, ali kako istraživači nisu uspeli da pronađu bilo kakve dokaze o šteti uzrokovanoj delovanjem vode, ovo ih je navelo da tvrde kako je figura tu ostavljena s posebnom namerom.
figurica
© Bavarski državni ured za očuvanje spomenika
Ona je dodala da je lice figurine fino modelovano, a da su očne duplje, nos, usne i brada istaknute. Takođe, uočeno je da joj nedostaju noge i prednja površina gornjeg dela tela, dok oblik ne daje nikakve informacije o polu. Vidljive rupe na glavi najverovatnije su služile da se kroz njih provuku metalni prstenovi, koji se pripisuju ukrasima za glavu koje su nekada koristile žene.

Istraživači sugerišu da su lokalni narodi verovatno obožavali figuru kao boginju vode, dok je jaruga u halštatskom periodu predstavljala sveto mesto za ritualne prakse. Koju god da je namenu imala, očigledno je da je bila kultni objekat koji je imao određenu vezu sa vodom.