prosvjed
© Luis Robayo/Afp
Tisuće sljedbenika argentinske bivše predsjednice i sadašnje potpredsjednice Cristine Fernandez de Kirchner izašlo je u subotu na ulice u znak podrške, nakon što su je dva tužitelja 'pozvala' na 12-godišnju zatvorsku kaznu i zabranu javnih dužnosti zbog navodne korupcije tijekom njezine vlade.

Tužitelji su ranije ovog tjedna (u ponedjeljak) optužili Fernandez de Kirchner za prijevaru države i umiješanost u preusmjeravanje javnih sredstava dok je bila predsjednica između 2007. i 2015. godine.


Komentar: Cristina Kirchner se vraća u visoku politiku - Da li ćemo u Argentini svjedočiti o propasti novog eksperimenta s neoliberalizmom? (2019.)
Kada se Argentina pod vodstvom pokojnog predsjednika Nestora Kirchnera i njegove nasljednice Cristine Kirchner počela oporavljati i odmicati od Washingtona, postala je trn u oku američke administracije i oligarhije s Wall Streeta. Na žalost, Buenos Aires je suočen sa opozicijom koju čine stari režim i oligarsi koji sarađuju sa SAD. Ove sile se protive većim nacionalnim projetkima, renacionalizacije većih kompanija i jačanju izvršnog ogranka vlasti. Što se toga tiče, okršaji argentinske predsjednice Cristine Kirchner sa njenim protivnicima podsjećaju na Putinove okršaje sa ruskim oligarsima i političarima koji su željeli da potčine Rusiju Wall Streetu i Washingtonu.

Na žalost, oporba je uspjela svrgnuti vladu Cristine Kirchner (kao i u slučaju bivše brazilske predsjednice Dilme Rousseff radi "korupcijskih skandala" naravno bez ikakvih dokaza) i nametnuti surovi ljudožderski kapitalizam. Kada je argentinski predsjednik Mauricio Macri stupio na dužnost 2015. godine, ukinuo je sve dobro što je izgradila bivša predsjednica Cristina Kirchner. Čelnik je provodio mjere štednje u brojnim sektorima gospodarstva zemlje. Argentina, koja nije očuvala suverenitet, provela je gotovo sve strukturne reforme i u svibnju 2018. godine je zatražila 30 milijardi dolara zajma od MMF-a.

Najveći prosvjedi u subotu bili su ispred njezine kuće u elegantnoj četvrti Buenos Airesa Recoleta, gdje je u ranim jutarnjim satima policija postavila ograde kako bi spriječila veliko okupljanje.

Prosvjednici tvrde da je Fernandez de Kirchner žrtva sudskog progona i da je ograde podigao oporbeni gradonačelnik Buenos Airesa kao provokaciju, te su poslijepodne srušili barijere i sukobili se s policijom.

Pritom je, prema lokalnim medijima, pet policajaca ozlijeđeno, dok su četiri prosvjednika uhićena.

O presudi i potencijalnoj kazni odlučit će sudac, što bi moglo potrajati mjesecima, a kako bi se Fernandez de Kirchner mogla i žaliti na bilo koju odluku, to bi moglo odgoditi konačnu presudu godinama.