© The CradleDok napori za pomirenje uzimaju zamah zapadnom Azijom kako bi se popravili odnosi između starih neprijatelja, novi dogovori (uz posredovanje Kine i Rusije) neće dovesti do stvarnog mira sve dok SAD ne prestane produžavati sukob
Dok su sudionici strogo šutjeli da ne bi bilo curenja podataka, informirani izvori iz Moskve i Damaska otkrili su za The Cradle da su sirijski i ruski predsjednici razgovarali o sljedećim temama:
Ekonomske veze: S fokusom na energetski sektor Sirije, Putin je izrazio spremnost Rusije da ulaže u proizvodnju električne energije u levantinskoj državi, koja nakon sukoba pati od 75-postotnog deficita u proizvodnji. Putin je također izrazio spremnost Moskve da pomogne Siriji u podmirivanju vitalnih potreba za žitom.
Odnosi s Turskom: Dok je bio u Moskvi, Assad je navodno odbio održati četverostrani sastanak između zamjenika ministara vanjskih poslova Sirije, Turske, Rusije i Irana. Sirijski predsjednik je ponovio da Turska okupira sirijske zemlje, a pregovori između dviju zemalja ne mogu napredovati sa sigurnosne na političku razinu bez jasnog i javnog obećanja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da će povući svoje vojne snage s okupiranih područja i otvoriti glavne ceste koje povezuju sirijske pokrajine - posebice cesta Latakia-Aleppo, poznata kao autocesta M4.
Međutim, Moskva je insistirala na svom argumentu i navodno je postigla sporazum između Damaska i Ankare koji predviđa nastavak njihovih pregovora i prelazak na političku razinu, a glavna stavka na stolu je tursko povlačenje iz sirijskih zemalja. Osnova za dugo očekivani summit između Assada i Erdogana bit će raspravljena kasnije.
Izvori kažu da se, u unutarnje političke svrhe, Erdogan treba sastati s Assadom prije predsjedničkih izbora u Turskoj u svibnju, kako bi poručio glasačima da nastoji zaustaviti rat na južnim granicama svoje zemlje, da namjerava vratiti približno tri milijuna sirijskih izbjeglica kući - vruća tema za birače - i uvjeriti biračko tijelo turskih Alevija da nije neprijateljski raspoložen prema njihovoj sekti, kojoj pripada njegov suparnik Kemal Kilicdaroglu.
Odnosi sa Saudijskom Arabijom: Putin, koji predvodi posredničke napore za normalizaciju saudijsko-sirijskih odnosa, izvijestio je Assada o rezultatima njegovih razgovora sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom (MbS). Prema službenim izvorima u Damasku i Moskvi, Putinova inicijativa napredovala je u ponovnom aktiviranju kritične komunikacije između Damaska i Rijada.
Strateški pomaci Saudijske Arabije
Dana 23. ožujka 2023., saudijsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo je početak pregovora sa Sirijom o ponovnom aktiviranju konzularnog rada, što je uvod u povratak normalnih diplomatskih odnosa između dviju zemalja, kako je izvijestio saudijski dnevnik Al-Sharq Al-Awsat .
Izvori koji su razgovarali s The Cradle potvrdili su da je svaki potencijalni napredak u sirijsko-saudijskim odnosima rezultat napora ruskog posredovanja i nisu povezani sa odlučujućim sporazumom Saudijske Arabije i Irana postignutim u Pekingu 10. ožujka. Izvori vjeruju da bi do susreta Rijada i Damaska moglo doći nakon kraja mjeseca Ramazana.
Dok uspjeh saudijsko-iranskih pregovora pod kineskim pokroviteljstvom i potencijalni napredak u saudijsko-sirijskim odnosima pod ruskim pokroviteljstvom sugeriraju strateški zaokret kraljevstva prema istoku, izvori bliski Rijadu naglašavaju da nema promjena u saudijsko-američkim odnosima.
Dok su odnosi Rijada s Washingtonom doživjeli padove u prošlosti, nedavne promjene u globalnom političkom, gospodarskom i vojnom krajoliku potaknule su MbS da diversificira partnerstva svoje zemlje, istovremeno čuvajući strateško usklađivanje s Washingtonom.
Jemen: Rijadov regionalni albatros
Saudijski princ danas vodi politiku "nula problema" sa susjednim zemljama. Nakon što nije uspio "prenijeti [regionalnu] bitku u Iran," i nakon što je njegov rat protiv Jemena transformirao jemenski pokret otpora Ansarallah iz male organizacije u regionalnu silu, MbS je shvatio da su njegovi domaći gospodarski, financijski i zabavni mega-projekti osuđeni na propast bez osiguravanja mira na granicama kraljevstva.
Stoga je od kraja 2022. započeo ozbiljne pregovore s Iranom, odlučno odgovorio na ruske napore da posreduje u Siriji i započeo izravne pregovore s Ansarallahom u njihovom uporištu u Sani. Rasprave su navodno ostvarile značajan napredak, a zatim su zastale u siječnju oko nekoliko ključnih točaka, uključujući "nesposobnost" (ili nespremnost) Rijada da ukine opsadu Jemena, povlačenje stranih snaga iz zemlje i dogovor oko unutarnjeg političkog rješenja Jemenske krize.
Kako stvari stoje, Rijad tvrdi da "ne može natjerati svoje partnere" u agresiji - posebice UAE i SAD - da povuku svoje snage s teritorija Jemena.
Nekoliko saveznika Ansarallaha ocijenilo je da Saudijci žele okončati rat, ali su ih u tome spriječile SAD, UK, UAE i Francuska. Međutim, ova se procjena promijenila nakon što je Saudijska Arabija povukla niz obećanja koja je dala u pregovorima.
Nakon što su prvobitno ukinuli ograničenja u luci Hodeidah, UN se vratio opstruiranju dolaska nekih brodova u luku. Obnavljanje opsade poklopilo se s posjetom američkog veleposlanika u Jemenu Stephena Fagina osoblju UN-ovog mehanizma za verifikaciju i inspekciju (UNVIM) u Djiboutiju koji ima zadatak pregledavati brodove na putu za Hodeidu.
U ponovnoj eskalaciji napetosti, Ansarallah je zaprijetio da će protjerati misiju UN-a u Sani u roku od 72 sata ako kontejnerski brod koji su zaplijenili inspektori u Džibutiju ne bude pušten. I doista, prije isteka roka, UN je oslobodio brod.
Iako je ta prijetnja koincidirala s provokativnim posjetom američkog veleposlanika, i dok se čini da su Amerikanci pokušavali potkopati dogovore između Saudijaca i Ansarallaha, jemenski izvori kažu za The Cradle da ometanje brodova nije bila isključivo odluka SAD-a, već i Saudijska odluka.
Nadalje, UN je izričito obavijestio vladu u Sani da je zadržavanje brodova (za koje je dokazano da nisu naoružani) izvršeno odlukom "koalicijskog vodstva" - odnosno Saudijaca.
Dakle, što namjerava Rijad i tko zapravo opstruira konačno rješenje rata u Jemenu? Jesu li to Saudijci ili Amerikanci?
Izvori bliski vladi u Sani kažu da još uvijek postoji "sveobuhvatni američko-saudijski konsenzus" oko Jemena. Dva saveznika ponekad mogu da se ne slažu, ali do sada oni kažu:
"Washington i Rijad se i dalje slažu oko smirivanja stvari u Jemenu, a da blokada ostane na snazi. Također se slažu da Jemen ne bi trebao biti neovisna i jaka država, sposobna kontrolirati svoje resurse ili iskorištavati svoj geografski položaj, jer to povlači za sobom strateške rizike za regionalnu ulogu Saudijske Arabije i za američke i izraelske interese u zapadnoj Aziji, na Rogu Afrike i na Crvenom moru."Izvori dodaju: "Saudijska Arabija i Amerika ne mogu priuštiti Ansarallahu uvjete koji bi mu omogućili akumuliranje dodatne snage i većeg i učinkovitijeg arsenala." Jednostavno rečeno, dvojac ne traži stvarni kraj rata, već umjesto toga traže dugotrajno primirje.
MbS želi malo primirja kako bi osigurao da projektili i bespilotne letjelice ne padaju na njegove ambiciozne zabavne i razvojne projekte, dok SAD i UAE žele zadržati Jemen rascjepkanim, ustrajati u krađi njegovih vitalnih naftnih resursa, a u isto vrijeme, smatraju Ansarallah (u sjevernom Jemenu) odgovornim za upravljanje zemljom koja i dalje leži pod opsadom.
Primirja, a ne mir - za sada
Ukratko, od Jemena na jugu, do Irana na istoku i Sirije, Iraka i Turske na sjeveru, Zapadna Azija je ušla u fazu nakon Arapskog proljeća, gdje se nekoć sukobljeni susjedi nastoje ponovno povezati.
Ovo je faza kojom upravljaju "sporazumi o primirju" između zemalja koje su se međusobno borile više od desetljeća, izravno ili preko posrednika. Sporazumi o primirju, treba napomenuti, nisu mirovni ugovori, a ono što ovo sugerira jest nastavak američkog naslijeđa "upravljanja sukobom", a da se on zapravo nikad ne okonča.
Dok multipolarizam mami cijeli svijet, tek treba vidjeti hoće li kineski i ruski napori da stabiliziraju regiju, kako bi se unaprijedili sveobuhvatni projekti povezanosti, gospodarstva i razvoja, uspjeti prevladati staru paradigmu "upravljanja sukobima" i "vječnih ratova" unipolarnog poretka u opadanju.
Autor Hasan Illaik @hasanillaik
Komentar: Pogledajte također: Pepe Escobar: Niz bisera: Jemen bi mogao biti arapsko središte Pomorskog puta svile