Slika
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je potrošnju crvenog mesa kao "vjerojatno kancerogenu za ljude, na temelju ograničenih dokaza da konzumacija crvenog mesa uzrokuje rak kod ljudi" te proglasila procesirano meso kao "kancerogeno za ljude, na temelju dovoljno dokaza da konzumacija procesiranog mesa uzrokuje rak debelog crijeva."

Stručnjaci su zaključili da svakih 50 grama mesnih prerađevina dnevno povećava rizik od raka debelog crijeva za 18%.
Prvo treba znati da kad se kaže da je nešto znanstveno dokazano, to uopće ne mora biti tako. Nažalost.

Pitanja koja treba postaviti su: tko stoji iza studije, tko plaća njezino provođenje, koji rezultati se očekuju i zašto, koje metode i analize su korištene, kako su rezultati protumačeni itd.

Recimo da imate dvije grupe ispitanika, jedna jede više mesa i ima visoku stopu nekog oboljenja, a druga jede manje mesa i ima manju stopu istog oboljenja. Treba znati da ovo dvoje nije u uzročno posljedničnoj vezi, kako se to često prikazuje. Skoro je nemoguće ispitati utjecaj jedne namirnice na zdravlje (u ovom slučaju 50 g mesnih prerađevina dnevno) jer postoje i mnogi drugi faktori koji će utjecati na rezultat, kao što su sve druge prehrambene i životne navike ispitanika.

Ako u skupini gdje se jede više mesa ljudi također više puše, jedu više nezdrave procesirane hrane, više ih je pretilih i manje ih se bavi tjelesnom aktivnošću, dok u drugoj skupini gdje se jede manje mesa ljudi također jedu više svježih namirnica, ne puše, ne jedu prerađevine, bave se tjelesnom aktivnošću i nisu pretili - što mislite u kojoj skupini će biti više oboljenja? Zašto, zbog jedenja ili nejedenja mesa, ili zbog drugih faktora koje u studiji nisu uzeti u obzir? Razumijete?


Komentar: Studije o štetnosti pušenja također su predmet manipulacija. Bez sumnje, pušenje industrijskih cigareta koje su pune raznih kemikalija je svakako štetno za zdravlje. No, je li to slučaj i s pušenjem organskog duhana bez aditiva?

Drugi nedostatak ovakvih istraživanja je taj što se ljude pita što su jeli u nekom proteklom periodu. To nije nikakva pouzdana znanstvena metoda jer ljudi se često ne sjećaju što su jeli, koliko, kada, a često i namjerno iskrivljuju rezultat.

Nadalje, veliki nedostatak ovakvog ispitivanja je što se trpa u isti koš visoko procesirane mesne prerađevine i svježe meso (u ovom slučaju crveno). Ne trebaju nam novi znanstveni dokazi da bismo znali da su prerađevine štetne upravo zato što su visoko procesirane i prepune aditiva. Kao što nam ne trebaju neki posebni dokazi da je bolji i zdraviji izbor meso pašnih životinja iz slobodnog uzgoja, nego meso životinja iz masovnog uzgoja koje su tretirane antibioticima i hormonima i tovljene koncentratima i sojom.

Također obratite pažnju na riječi ”vjerojatno” (kancerogeno) i ”ograničeni” (dokazi), kojih u naslovima vijesti nema. Naravno, naslov treba biti bombastičan jer to jedan od načina kako se preuveličavaju nepostojeći rezultati loše znanosti.
Ne bih više dužila... Za mene ovo nije nikakva nova vijest, i dalje sam protivnik prerađevina svih vrsta i pobornik prave hrane u svom izvornom obliku. Dolje hrenovke i salama, živio biftek! I ne brinite, nema ništa loše u domaćem špeku, osim ako nije domaći pa je prepun kancerogenih aditiva.

Ovdje je jedan smisleni izvještaj Zoe Harcombe, engleske nutricionistice koja je vrlo ozbiljna i detaljna u svom istraživanju i desetljećima se bori protiv ”loše znanosti”.