ukrajina
© ljubaznošću Vyacheslava BaranovaKostur žene koja je bila pokopana s raskošnim prstenjem oko vrata, kao i prstenjem oko ruku
Ukrajinski arheolozi iskopavali su nekropolu koja se datuje u 11. vek i otkrili jako čudne sahrane. Pojedine žene su bile sahranjene sa masivnim prstenovima oko vrata. U drugim grobovima pronađene su drvene kante oko noge pokojnika.

Groblje iz 11. stoljeća nalazi se oko 80 kilometara od Kijeva. Iskopavanja su provedena od 2017. do 2022. godine, odnosno do početka rata sa Rusijom.

Većina sahranjenih pokojnika bila je položena u drvene kovčege, a pronađeno je 107 sahrana piše Live Science.

Rezultati istraživanja predstavljeni su na godišnjem skupu Arheološkog instituta Amerike, koji je održan od 4. do 7. siječnja u Čikagu. Predavanje su održali Vsevolod Ivakin i Vjačeslav Baranov, arheolozi Nacionalne akademije nauka Ukrajine.

Paganske sahrane iz 11. stoljeća

U grobovima pokojnika bilo je sekira, mačeva, kopalja, nakita, kosti pilića, ljuske od jajeta, kameni oltar i slično. Smatra se da je reč o paganskim grobnicama.

Arheolozi su rekli da je "pronađeno oružje u Ostrivu tipično za Kijevsku Rusiju i sjeveroistočnu Europu".

Najčudnije sahrane jesu sahrane nekoliko žena koje su imale masivne prstenove oko vrata i zglobova ruku. Arheolozi to objašnjavaju kao neku vrstu društvenog markera u tom periodu i u toj oblasti.

Ostale dvije sahrane koje su djelovale nesvakidašnje pripadaju muškarcima koji su imali drvenu kantu na nogama. Ovakav vid sahrane bio je dio pogrebnog rituala i arheolozi su već pronalazili takve sahrane u regionu iz 11. stoljeća.

Groblje je bilo u upotrebi kada su ljudi u Ukrajini prešli na kršćanstvo. Tada je Vladimir Veliki ostavio svoje paganske korijene i biva kršten oko 987/988. godine prije venčanja sa Anom, sestrom vizantijskog cara Vasilija II.

Na temelju brojnih analiza kostura, arheološkog materijala i pogrebne prakse, utvrđeno je da je reč o migrantima iz istočnog Baltika, kako je navedeno u radu objavljenom u Medieval Archaeology 2022. godine.

Preliminarna antropološka analiza pokazala je da je riječ o mladoj populaciji, čija je prosječna starost iznosila oko 35 godina. Moguće je da su se novopridošle populacije teže prilagodile klimi i bolestima.