arheologija
© Arheološka jedinica Cambridgea
Arheološko nalazište koje se često naziva i "Britanskom Pompejom" prava je vremenska kapsula i dragocjen izvor informacija praistorijskih ljudi iz bronzanog doba.

U priopćenju za javnost Sveučilišta u Kembridžu objavili su detalje istraživanja i rezultate koje su arheolozi objavili u monografiji o lokalitetu Must Farm.

Praistorijski ljudi živjeli su tijekom bronzanog doba u sojeničarskom naselju iznad močvare.

Ovo bronzandodopsko naselje potiče iz 850. godine prije nove ere. Arheolozi sa Sveučilišta u Kembridžu su iskopali četiri velike drvene, okrugle kuće koje su bile dio ograđenog naselja.

Čitavo naselje je bilo 2 metra iznad korita reke sa palisadom od dva metra visine.

"Britanska Pompeja" zove se sa razlogom

Naselje je bilo staro manje od godinu dana kada ga je uništio katastrofalni požar, a objekti i njihov sadržaj su se urušili u muljevitu reku ispod. Zahvaljujući kombinaciji gorenja i vode došlo je do izuzetnog očuvanja, pa se zbog toga ovaj lokalitet zove "Britanska Pompeja" .

Godine istraživanja provedenih na tisuću artefakata sa ovog lokaliteta pokazale su da su ljudi imali iznenađujuće udoban način života. Raspored unutar kuće bio je sličan modernim domovima.

"Prilikom iskopavanja lokaliteta postojao je osjećaj da su njegovi stanovnici iz bronzanog doba tek otišli. Gotovo da ste mogli vidjeti i osjetiti njihov svijet, od sjaja metalnih alatki okačenih na pletenim zidovima do kuhane kaše koja se u potpunosti sačuvala", rekao je Mark Najt, direktor iskopavanja.

Otkriveni su ostaci pet objekata, zajedno sa ogradama. Ali prvobitno naselje vjerojatno je bilo duplo veće. Polovina lokaliteta uništena je vađenjem kamena u 20. veku, a istraživači kažu da je u njemu moglo biti do šezdeset stanovnika.

Unutrašnjost kuća

Činilo se da jedna od glavnih okruglih kuća, sa skoro pedeset kvadratnih metara površine, ima različite zone aktivnosti koje se mogu uporediti sa sobama u modernom domu.

Keramičke i drvene posude, uključujući male šolje, činije i velike posude za skladištenje, pronađene su u sjeveroistočnom kvadrantu, gdje se nalazila kuhinja. Metalni alat je bio smješten duž istočne strane zgrade, dok je prazan sjeverozapadni dio vjerojatno bio rezervisan za spavanje. Jugoistočni prostor imao je mnogo fragmenata platna, zajedno sa bobinama i tegovima za razboj. Ovo je bilo blizu vjerojatnog ulaza, gdje bi dodatno svjetlo pomoglo u radu sa tkanjem.
kuća
© Cambridge Archaeological UnitRekonstrukcija unutrašnjosti velike okrugle kuće
Jugozapadni kvadrant okrugle kuće bio je rezerviran za držanje jagnjadi u zatvorenom prostoru. Nije bilo dokaza da su ljudi umrli u požaru, ali je nekoliko jagnjadi bilo zarobljeno i živo spaljeno.

Skeletni ostaci pokazuju da su jagnjad bila stara tri do šest mjeseci, što ukazuje da je naselje uništeno negdje u kasno ljeto ili ranu jesen. Dokazi da je drvena arhitektura još uvijek bila "zelena" potvrđuju da se gradnja odvijala oko devet mjeseci do godinu dana ranije.


Komentar: Prethodna istraživanja nagađala su da, budući da nisu željeli čekati da drvo očvrsne, možda su iz nekog razloga bili u stisci s vremenom.


Život je stao

Svaka kuća je sadržala komplet alate za poljoprivredu, šumarstvo ili stočarstvo. Također, u tri okruga kuće izrađivao se tekstil.

Njihove kuće su bile odlično izolirane. Svaki krov kružne kućice imao je tri sloja: izolacijska slama prekrivena travnjakom i upotpunjena glinom - što ih je činilo toplim i vodootpornim, ali još uvijek dobro prozračenim.

Oko svake kuće nalazilo se smetilište. Tu su bačeni razbijeni lonci, iskasapljene životinje. Također, pronađeni su koproliti ili fosilizirani izmeti. Neki ljudski koproliti imali su jaja parazita, što znači da su se stanovnici borili sa crevnim parazitima.


Komentar: Što je možda u suprotnosti s njihovim inače sofisticiranim mogućnostima.


Namotana tkanina za razboj i ostaci drvene drške i bronzane sekire (foto: Cambridge Archaeological Unit)

Unatoč milenijumima u blatu, mnogi artefakti još uvijek nose tragove svakodnevnog života, zajedno s njegovim iznenadnim prekidom kada su stanovnici napustili svoje imanje da bi izbjegao požar.

Na primjer, pronađena je grnčarska zdela sa tragovima prstiju proizvođača zarobljenih u glini u kojoj se još uvijek nalazi posljednji obrok: kaša od pšeničnog zrna pomiješana sa životinjskim mastima (vjerovatno kozjim ili jelenskim). Drvena kašika koja se koristila za miješanje bila je naslonjena na unutrašnjost posude.
obrok
© Cambridge Archaeological UnitOstaci posljednjeg obroka
Nekoliko malih lobanja pasa navodi da su životinje držane u domaćinstvu, možda kao kućni ljubimci, ali i da bi pomoglo da se izbaci plen u lovu. Koproliti pasa pokazuju da su se hranili ostacima obroka svojih vlasnika.


Komentar: psi su možda držali pod kontrolom i glodavce.


Stanovnici "Britanske Pompeje" koristili su lokalne šume. Dokazi se nalaze u krugu od 3 km za lov na svinje i jelene, ispašu ovaca i žetvu useva kao što su pšenica i lan, i građevinsko drvo. Vodeni putevi su bili vitalni za transport svih ovih materijala.

Uzvodno su pronađeni ostaci devet čamaca, odnosno kanua izdubljenih iz starih stabala, koji datiraju iz bronzanog i gvozdenog doba, uključujući i neke koji su bili suvremeni s s Must Farmom.

Život je nestao u plamenu

Istraživači kažu da je bronzano doba bilo nasilno. Možemo primijetiti da je i struktura naselja bila odbrambena. U naselju su pronađena koplja na licu mesta, dužine 3-4 metra, kao i mačevi. Oni su mogli biti korišteni u lovu i borbi.


Komentar: Zaista; zašto živjeti u močvari kad je u blizini šuma? Mokri povijesni nazivi mjesta u Engleskoj mogli bi predvidjeti klimatsku budućnost


Pronađeno je nekoliko ljudskih ostataka, ali bez nekih tragova koji ukazuju na nasilje.

"Uzrok požara koji je zahvatio naselje vjerojatno nikada neće biti poznat", rekao je Dejvid Gibson iz Kembridžove arheološke jedinice. "Neki tvrde da je možda došlo do napada, jer se stanovnici nikada nisu vratili po svoje stvari, koje bi bilo prilično lako izvući iz plitkih voda."


Komentar: Zanimljivo je da je sljedeće otkriće datirano 300 godina nakon Must Farma: Škotska: Misterij kamenja datiranog u 500. pr. Kr. otopljen toplinom koja bi trebala biti jaka poput lasera


Međutim, drugi misli da je požar izbio nesretnim putem. Ako bi unutarnja vatra zavladala u jednoj od okruglih zgrada, proširila bi se između čvrsto povezanih struktura za nekoliko minuta


Komentar: Živjeti na kaši znači da bi se i slučajni požar lakše ugasio. A ti ljudi su bili dosta sposobni, i organizirani kao zajednica. Međutim, također je vidljivo da su izgleda bili u žurbi s izgradnjom mjesta, koje su izgradili imajući na umu obranu.


Arheolozi vjeruju da ovakvih naselja ima još, samo čekaju da budu pronađena.