Neandertalci su, prema dostupnim arheološkim i antropološkim dokazima, imali veliki mozak, sposobnost izrade oruđa, jezik, izrađivali su umjetnine i nakit, što ukazuje na razvijenu kulturu i inteligenciju. Međutim, prije oko 40.000 godina neandertalci su nestali iz Europe i Azije, a zamijenio ih je Homo sapiens, naši preci.
Mnoga arheološka otkrića upućuju na to da su neandertalci bili vješti lovci, sakupljači i da su imali smisla za estetiku. Ipak, čak i s tim vještinama, neandertalci su izgubili bitku za opstanak.
Jedan od ključnih čimbenika koji je mogao pridonijeti izumiranju neandertalaca bila je veličina njihovih društvenih skupina. Studije su pokazale da su neandertalske populacije bile manje genetski raznolike, što ukazuje na manje grupe s manje veza i manje prilika za razmjenu informacija i ideja. S druge strane, Homo sapiens je formirao veće društvene grupe, što je omogućilo intenzivniju razmjenu znanja i vještina.
Osim toga, velike društvene skupine pružaju i druge prednosti, poput veće sposobnosti rješavanja problema, raznolikosti ideja i učinkovitijeg upravljanja resursima. Kombinacija razvijenog mozga i velikih društvenih grupa možda je bila ključna prednost Homo sapiensa u odnosu na neandertalce.
Studije iz 2022. godine pokazale su da su populacije neandertalaca imale manju genetsku raznolikost u usporedbi s Homo sapiensom. To sugerira da su neandertalci vjerojatno živjeli u manjim skupinama, što je ograničavalo njihovu sposobnost prilagodbe promjenjivim uvjetima okoliša i natjecanja s Homo sapiensom.
Kombinacija genetske raznolikosti i društvenih interakcija bila je ključna za opstanak Homo sapiensa tijekom različitih geoloških epoha. Velike društvene grupe omogućile su ljudima učinkovitije korištenje resursa, razmjenu ideja i tehnologije te izgradnju složenih društvenih struktura.
Iako su neandertalci pokazivali znakove inteligencije i sposobnosti, čini se da su nedostatak genetske raznolikosti i manje društvene skupine bili ključni čimbenici za njihovo izumiranje. Ovo istraživanje ukazuje na složenu prirodu ljudske evolucije i važnost društvenih interakcija u našem opstanku kao vrste.
Komentar: Neki su istraživači sugerirali da je barem jedna značajna razlika između neandertalaca bila nedostatak domišljatosti u usporedbi s ljudima, što je dodatno istaknuto u nedavnoj studiji: Prapovijesni nakit otkriva 9 različitih kultura diljem Europe kamenog doba.
Posebno je ova ideja u suprotnosti s popularnom znanstvenom mišlju koja je, osobito posljednjih godina, nastojala progurati ideju da između njih postoji mala razlika; naizgled kao dio ideologije 'svi su jednaki'.
Daljnji uvid u ovu temu može se pronaći u sljedećem članku: Zlatno doba, psihopatija i šesto izumiranje