© J. Baker, et alIzbor perli koje datiraju iz Gravettiana u Europi. Prapovijesni ljudi ukrašavali su se različitim vrstama perli ovisno o svojoj kulturi i položaju u Europi.
Istraživači su se usredotočili na razdoblje Gravettian, koje se protezalo prije između 34.000 i 24.000 godina, a definirali su ga lovci-sakupljači koji su također bili vješti zanatlije, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Human Behaviour.
Vještine Gravettiana mogu se vidjeti u raznim materijalima koje su koristili za izradu perli, kao što su slonovača, kosti, zubi (uključujući one od medvjeda, konja i zečeva), rogovi, drago kamenje, školjke i jantara. Ove perle su vjerojatno služile kao lični ukrasi, kao i kulturni markeri.
Za potrebe studije naučnici su analizirali 134 "diskretne vrste" ukrasa koje su arheolozi prikupili tokom prošlog stoljeća sa 112 lokacija diljem Evrope, navodi se u saopćenju, prenosi Live Science.
Tim je zatim unio informacije koje je prikupio iz prethodnih naučnih studija i druge literature u bazu podataka, što im je omogućilo da počnu identificirati razlike između kuglica različitih grupa.
"Počeli smo primjećivati razlike dok smo pravili bazu podataka. Zapravo postoji velika razlika, posebno između zapada i istoka.", rekao je za Live Science glavni autor studije Jack Baker, doktorand prahistorije na Univerzitetu Bordeaux u Francuskoj.
© Sylvaine JacquinotUmjetnikova interpretacija načina na koji su ljudi iz Gravettian razdoblja u Europi mogli nositi svoje ukrase
"U to su vrijeme lisice i jeleni bili posvuda. Međutim, vidimo samo ljude koji nose lisičje očnjake na istoku, iako ih možete nabaviti posvuda. A stvarno nalazimo ljude koji nose jelenje očnjake samo na zapadu. Dakle, iako su dostupni posvuda, postoji jasna razlika u onome što oni biraju", rekao je Baker.
Također je bilo kretanja materijala između različitih skupina, što se može vidjeti na primjer na grobnom mjestu u Italiji, gdje su ostaci adolescentnog dječaka bili ukrašeni materijalima koji potječu stotinama milja daleko.
Istraživači su utvrdili da iako geografska odvojenost može djelomično objasniti ove razlike u odabiru kuglica između devet skupina, "kulturno uvjetovane granice" bile su mnogo veći faktor, navodi se u izjavi.
Na primjer, ukopi su bili "uobičajena kulturološka karakteristika u ranom i srednjem gravetskom narodu u istočnoj Evropi", no kasnije je došlo do pomaka od pokapanja pokojnika, prema studiji.
Istraživači su uspjeli potvrditi postojanje većine kulturnih skupina na temelju postojećih genetskih podataka u arheološkom zapisu, ali nisu mogli identificirati jednu istočnoeuropsku skupinu jer nisu bili dostupni poznati genetski podaci. Dodatne dvije kulturne skupine u Iberiji imale su genetske podatke samo od iste jedinke, navodi se u izjavi.
"Genetika je stvarno moćan alat, ali genetika zapravo nije jednako kultura. Dakle, iako znamo za te genetske skupine, to ne mora nužno odražavati njihovu kulturu, što mislim da je doista važna poruka", rekao je Baker.
Komentar: Pogledajte također: