Inostrani investitori su iz Turske ove godine povukli sredstva vredna 7,6 milijardi dolara, uključujući 1,4 milijarde u novembru, mjesecu u kom je partija predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana AKP uspijela da osvoji većinu glasova na parlamentarnim izborima.
Prvobitna tržišna reakcija na rezultate izbora bila je pozitivna ali je, nakon eskalacije tenzija između Ankare i Moskve zbog ruskog vojnog aviona kog je Turska oborila u Siriji, povjerenje investitora uzdrmano.
Rusija je na obaranje njenog aviona odgovorila mjerama koje udaraju tursku privredu tamo gdje je najviše boli, u turističku industriju i izvoz u Rusiju, navodi "Blumberg".
Veliki spoljni dug čini Tursku osjetljivom na promjenu raspoloženja investitora, pogotovo u svijetlu očekivanja da će SAD podići kamatne stope, što utiče na kurs lire i na turske državne obveznice, navodi ekonomista londonske kompanije Kepital ekonomiks, Vilijam Džekson.
Strateg kompanije SEB iz Stokholma, Per Hamarlund, predviđa da će lira nastaviti da pada, a da će samo u decembru oslabiti 3,7 odsto u odnosu na dolar, na tri lire za dolar.
Džekson vjeruje da će lira do kraja 2016. pasti čak 11 odsto, pa će se za dolar dobijati 3,25 lira. Turska lira je u septembru oslabila na rekordni minimum od 3,0752 lire za dolar, a potom je do 20. novembra ojačala osam odsto. Zbog prošlonedjeljnog naglog slabljenja, međutim, njen pad od početka godine iznosi blizu 20 odsto.
Blokada Bosfora i Dardanela bi se probijala 'nediplomatskim sredstvima'
Turski rizični vojni upad u Irak, u prvo vrijeme prouzrokovat će vjerovatno samo diplomatske posljedice ali, znajući da je vlada u Bagdadu (iako još uvijek pod dovoljno snažnim američkim uticajem) ipak proiranski orijentisana i da uživa i rusku podršku, ne bi bilo iznenađenje da turski čin i zvanično proglasi agresijom na svoju državu, a time Ankari objavi i rat.
Upravo takav razvoj stanja, u kojoj bi se Turska formalno-pravno našla pod opasnošću vojnog napada neke, u ovom slučaju njoj susjedne države (a realno o tome ne može biti riječi s obzirom na međusobni odnos snaga), Turska bi imala pravo da zatvori tjesnace Bosfor i Dardanele za prolaz ruskih vojnih brodova prema sirijskim obalama.
Konvencija iz Montreja od 1936. godine, potpisana u istoimenom švajcarskom gradu, kaže, da u slučaju učestvovanja Turske u ratu, a takođe, ako ona osjeti da joj neposredno prijeti ratna opasnost, Turska ima pravo da odobri ili zabrani prolaz kroz moreuze bilo čijih vojnih brodova.
Za takav turski potez prema Rusiji još uvijek nema pravnog utemeljenja, ali u slučaju opisanog razvoja stanja s Irakom - kao članom ruske vojne koalicije na Bliskom istoku (zajedno sa Iranom i Sirijom) stvari se mijenjaju.
Slučajno ili ne, znajući za nastojanja Ankare za razbuktavanjem sukoba na Južnom Kavkazu, prije svega u regiji Nagorno Karabah, Rusija je u svoju bazu Erebuni u Jermeniji iz svog Južnog vojnog okruga dislocirala sedam savremenih udarnih helikoptera Mi-24P i transportne helikoptere Mi-8MT te ih razmjestila uz eskadrile lovaca MiG-29.
Iako je predsjednik Putin u svom nedavnom obraćanju izjavio da Rusija neće „zveckati oružjem“ po pitanju Turske, naglasio je da će njegova zemlja istrajati u borbi protiv svih organizacija i država koje pomažu terorizam, i to bilo kojim sredstvima. A kada vidimo koliko ruske državne institucije (prije svih Ministarstvo odbrane) i mediji svakodnevno rasprostranjuju dokaze o turskom sponzorstvu „DAIŠ-a“, jasno je da se bliskoistočni sukob sve više pretvara u obračun Rusije i Turske, u kojem je pobjednika lahko razaznati. Ali s kojim posljedicama po ukupni svjetski mir, to još niko ne može reći.
Antiruski slogani na sastanku AKP-a
Prilikom govora Ahmeta Davutoglua, premijera Turske, u turskom parlamentu, poslanici partije Redžepa Tajipa Erdogana su skandirali antiruske poruke, a njegov govor propratili aplauzom i tekbirima.
Oni su tražili da se rušenje ruskih aviona nastavi i pokazali otvorenu mržnju prema Rusiji, što je odjeknulo u turskoj, ali i svjetskoj javnosti.
Davutoglu je još jednom istakao da je ruski avion oboren u turskom vazdušnom prostoru, što je naišlo na pozitivne reakcije poslanika koji su propratili tu njegovu rečenicu sa tekbirom, navodi ruska televizija Life News.
Sudeći po trenutnom razvoju događaja Erdogan je na dobrom putu da Tursku istovremeno uvuče u nekoliko ratnih sukoba sa ruskim saveznicima, a na kraju i sa samom Rusijom. Naravno, cilj svih tih sukoba jeste iscrpljivanje Rusije i ometanje njenog uspona, a to je prvorazredni cilj NATO-a, odnosno SAD-a. Turci će po kozna koji put u historiji biti iskorišteni kao udarna pesnica za slabljenje Rusije, a za račun stranaca.
Komentar: Ovakav tip samosvjesnog psihopata je možda najopasniji za ljudsku vrstu. Kad se njegov instinktivni poriv za dominacijom drugih poveže sa sredstvima da dosegne položaj moći, on ne samo da je slobodan od obuzdavajuće uloge savjesti, nego se nalazi potpuno iznad (ili je arhitekt) zakona koji su namijenjeni zaštiti normalnih ljudskih bića od devijantskih impulsa koje tako jasno definira psihopatski um. Kao predsjedniku, političaru, vojnom ili korporativnom vođi, velika većina ljudi mu je doslovno prepuštena na milost i nemilost.
Pogledajte također: