Dobrodošli na Sott.net
Uto, 22 Lis 2019
Svijet za ljude koji misle

Gospodari lutaka
Karta

Sheriff

Potpuni intervju arapskih medija s Putinom: Rusija 'ne gradi saveze ni protiv koga'


Komentar: Između ostalih dragulja u ovom intervjuu, Putin je rekao:
" I najgori mir je uvijek bolji od najboljih ratova. ..."

putin intervju arapski mediji
Ruski predsjednik Vladimir Putin je dao intervju za tri medija na arapskom jeziku, uključujući arapsko izdanje kanala RT, kako bi razgovarao o ruskoj politici i vezama na Bliskom istoku i šire, kao i o predstojećoj utrci u naoružanju sa širenjem Sjedinjenih Država i NATO pakta.

Uoči posjete Kraljevini Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Vladimir Putin odgovarao je na pitanja voditelja Al-Arabiye Mohammeda Tomaihija, voditelja Sky Newsa Arabiye Mohannada Khatiba i direktora odjela za javne i političke programe kanala RT Arabic Salama Musafira.

Cijeli transkript intervjua Vladimira Putina za RT Arabic, Al-Arabiya i Sky News Arabiya

Mohammed Tomaihi, Al-Arabiya: Poštovani gledatelji, dobrodošli u ovaj jedinstveni intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojeg snimamo u Sočiju.

Danas su sa mnom gospodin Mohannad Khatib, novinar Sky News Arabiye i Salam Musafir, novinar kanala RT Arabic.

Hvala vam puno na ovoj jedinstvenoj prilici s obzirom na vaš nadolazeći posjet Saudijskoj Arabiji.

"Mnogo toga treba učiniti, ali postavili smo dobar tempo"

Predsjednik Rusije Vladimir Putin: Zadovoljstvo mi je. Mislim da je dobra tradicija upoznati se s medijima neke zemlje prije nego što je posjetite. Što se tiče posjete Saudijskoj Arabiji, tome pridajemo veliku važnost. To je, u izvjesnom smislu, uzvratni posjet nakon posjeta kralja Saudijske Arabije, skrbnika dviju svetih džamija, Rusiji. Bio je to prvi, povijesni posjet. Smatramo ga povijesnim, jer zaista jest.

Postoji još jedna stvar za koju vjerujem da je važno napomenuti. U sovjetsko vrijeme odnosi između Saudijske Arabije i Sovjetskog Saveza bili su na prilično niskoj razini. U posljednjih nekoliko godina kvaliteta naših odnosa drastično se promijenila. Smatramo da je Saudijska Arabija prijateljska nacija.

U vrlo dobrim odnosima sam i s kraljem i s prestolonasljednikom. Ostvarili smo dobar napredak praktički na svim poljima.

Komentar: Sjajna i diplomatska ideja je razgovarati s medijima zemalja koje će lider uskoro posjetiti. Putin još jednom postavlja izvrsne standarde upravljanja kojem bi se svi ostali trebali pridružiti.

Putinova strategija, ako se tako može nazvati, do sada je vrlo jasna:

Rusija se trudi ne biti nikome "prijatelji" i "neprijatelji".

U pogledu 'velikih saveza' protiv instrumenata zapadne hegemonije, poput sustava petro-dolara i 'zauzimanja strane' u sukobima poput onih u Siriji, Rusija bi, teoretski, trebala biti 'neprijatelji' saudijskim i zaljevskim kraljevstvima.

Ali to nije ono što vidimo. Umjesto toga, Putin nastoji pokazati svima drugima korist od toga da ne padnu u napast da zauzmu strane u savezima, vojnim i na neki drugi način. To je jedini put naprijed, i prilično ga svi sada vide.


Attention

Iran obećava odgovar na "kukavički" napad na tanker u Crvenom moru

iranski tanker
© Bloomberg
Iranski naftni tanker
Glasnogovornik vlade Irana danas je poručio kako Iran smatra da je njihov tanker jučer napadnut projektilima.

Dodao je kako se radi o kukavičkom napadu te poručio kako će Iran uzvratiti onima koji su napad izveli. Ipak, kaže i kako ne žele brzati sa zaključcima te će stoga odgovor uslijediti nakon što se sve činjenice rasvijetle.

"Iran izbjegava ishitrenost. Oprezno proučavamo što se dogodilo i ispitujemo činjenice. Prikladan odgovor će biti dan onima koji su osmislili ovaj kukavički napad. Ali pričekat ćemo dok se svi aspekti ove priče ne razjasne", rekao je glasnogovornik Ali Raei, javlja državna novinska agencija IRNA, što prenosi Reuters.

Network

Iran je spreman održati razgovore sa Saudijskom Arabijom sa ili bez posrednika

iran

Iz videa iranskog ministra vanjskih poslova Mohamada Javada Zarifa s turskim TRT Worldom objavljenog 10. listopada 2019.
Iran je spreman održati razgovore sa Saudijskom Arabijom sa ili bez posrednika, poručilo je u subotu iransko ministarstvo vanjskih poslova uoči posjeta pakistanskog premijera Imrana Khana Teheranu.

Na upit o izvješćima da bi Khan, koji u Iran treba doći u nedjelju, pokušao posredovati između Teherana i Rijada, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Abbas Mousavi je rekao da "nije upoznat s bilo kakvim posredovanjem", prenijela je iranska državna televizija IRIB.

"Iran je objavio da je, sa ili bez posrednika, uvijek spreman razgovarati sa svojim susjedima, uključujući i Saudijsku Arabiju, kako bi riješio sve nesporazume".

Dva viša dužnosnika pakistanske vlade potvrdili su agenciji Reuters da Khan, nakon što ga je predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio da pomogne, ide u Teheran kako bi pokušao riješiti napetosti između dvije konkurentske regionalne sile, Irana i Saudijske Arabije.

"Premijer će idućeg tjedna posjetiti i Saudijsku Arabiju", rekao je jedan dužnosnik pod uvjetom da ostane neimenovan jer nije ovlašten govoriti o povjerljivim pitanjima. "Njegova je misija pokušati otvoriti pregovore, ili neku vrstu izgradnje povjerenja kako bi dvije zemlje počele neke razgovore", rekao je dužnosnik.

Iranski ministra vanjskih poslova ovoga je tjedna naznačio da bi njegova zemlja bila spremna raspraviti otvorena regionalna pitanja sa Saudijskom Arabijom no da Rijad mora prestati "ubijati ljude".

Saudijska Arabije je neizravno uključena u nekoliko ratova u regiji u kojima je Iran na suprotnoj strani. Također optužuje Teheran za napade na saudijska naftna postrojenja 14. rujna što Iran odbacuje. Saudijska Arabija je rekla da je sklonija političkom nego vojnom rješenju.

U priopćenju od subote pakistansko ministarstvo vanjskih poslova je Khanov posjet Teheranu opisalo kao "dio njegove inicijative za promicanje mira i sigurnosti u regiji".

Khan će se u Teheranu sastati s iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Hamneijem i predsjednikom Hasanom Rohanijem, najavilo je ministarstvo.

Komentar: U razgovoru za TRT Zarif je naglasio da Saudijska Arabija treba započeti dobre odnose sa susjedima ako želi biti sigurna.
"Kupovina oružja neće vam kupiti sigurnost. Ako Saudijska Arabija želi biti sigurna, najbolji način je okončati rat u Jemenu, započeti dobre odnose sa susjedima i susjedstvom, a ne vjerovati SAD-u", rekao je.



Chess

Prosvjedi u Iraku imaju malo veze s korupcijom - čini se da se Irak "pretjerano oteo kontroli"

irak prosvjedi
© Reuters / Thaier Al-Sudan
Irački premijer Adil Abdul Mahdi proglasio je trodnevnu žalošću, nakon što su smrtonosni prosvjedi od 1. listopada zapalili nekoliko provincija, uključujući glavni grad Bagdad. Period žalosti za ubijenima u prosvjedima, bilo demonstrantima ili sigurnosnim snagama, započeo je u četvrtak, rekao je premijer u televizijskom govoru u srijedu.

Ranije u nedjelju je iračko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je broj poginulih u antivladinim prosvjedima u zemlji porastao na 104, uključujući osam pripadnika sigurnosti, dok je najmanje 6000 ranjeno.

U Bagdadu i drugim gradovima su od utorka, 1. listopada, izbili nasilni antivladini prosvjedi zbog čega su snage sigurnosti pucale i suzavcem napale prosvjedne mase.

Znakovito je da su demonstracije bile odgovor na internetsku kampanju za izražavanje bijesa zbog pogoršanja usluga u zemlji, žestoke korupcije i visoke stope nezaposlenosti. Međutim, Irak se s ovim i gorim problemima bori od okupacije 2003. godine, a poticanje na prosvjede putem društvenih mreža smo vidjeli tijekom Arapskog proljeća, kada su iskru prosvjednog vala zapalili takozvani "cyber kolaboracionisti", skupine mladih ljudi posebne obučene od inozemnih tajnih službi za mobilizaciju masa na internetu. Iračke službe su otkrile da je samo 7% objava na društvenim mrežama kojima se poziva na prosvjede bilo iz Iraka, preko 70% iz Saudijske Arabije, a ostatak iz drugih zemalja regije.

PROSVJEDI U IRAKU NISU "IRAČKI"

Prosvjedi u Iraku su usko povezani s onim što se događa na ostatku Bliskog istoka; okupacijom Palestine, agresijom na Jemen od strane koalicije koju vodi Saudijska Arabija, pritiscima na Libanon, invazijom i terorističkim ratom protiv Sirije i pritiscima na Iran.

U kontekstu sve većih pritisaka i agresija koje je Iran trpi od Sjedinjenih Država i njegovih cionističkih i vehabijskih saveznika na Bliskom istoku i uspješnog otpora Teherana u obrani svog suvereniteta, neprijateljske snage su tražile nove putove pritiska protiv savezničkih vlada i teritorija smještenih u blizini Irana. Ovog puta je na red došao Irak s već dobro poznatom strategijom provedbe Obojene revolucije, koja ipak nespretno propada zahvaljujući pragmatičnoj i čvrstoj odluci vlasti u Bagdadu da se suoče s bilo kojim pokušajem destabilizacije Iraka koristeći probleme koji očito devastiraju ionako uništenu zemlju, najviše ratovima koji bjesne Irakom od 2003.

Komentar: Pogledajte i:


Take 2

Ukrajinski ministar želi da Europa "pritisne“ Rusiju zbog Donbasa - Iz Rusije kažu "ne uvlačite nas u unutarnji sukob i počnite realizaciju Minskog sporazuma"

donbas
© Sputnik / Sergeй Averin
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Vadim Pristajko namerava da na sastanku Saveta ministara spoljnih poslova Evropske unije pozove partnere da "pritisnu" Rusiju po pitanju rešavanja sukoba u Donbasu.

Prema njegovim rečima, sada Kijev "preduzima određene prilično bolne korake, na koje deo društva reaguje protestima". Pristajko je rekao da ove odluke ukrajinskih vlasti ne bi trebalo "samo da vise u vazduhu". Ministar spoljnih poslova naglasio je da se Evropska unija mora založiti i podržati ove mere.

"Jer ako sada ne pritisnete Rusiju, situacija će se vratiti u stanje vojnog sukoba, to jest, mi ćemo ponovo početi da se štitimo", rekao je Pristajko u intervjuu za "Ukrinform".

On je napomenuo da Kijev takođe očekuje korake od Moskve "ka obnovi uspostavljanja suvereniteta nad okupiranim Donbasom".

Početkom oktobra kontakt-grupa za Ukrajinu usaglasila je "Štajnmajerovu formulu", koja podrazumeva održavanje izbora na teritorijama koje ne kontroliše Kijev u Donjeckoj i Luganskoj oblasti, prema ukrajinskom zakonu. Posle toga, ako posmatrači OEBS-a priznaju da su izbori u skladu sa standardima organizacije, na snagu stupa zakon o specijalnom statusu Donbasa.

Zbog potpisivanja "formule" u nekoliko ukrajinskih gradova održavaju se protesti.

Komentar: Više iz Sputnika: Ruski političari kritikovali su planove Kijeva da zatraži od Evropske unije da "pritisne Rusiju" u vezi sa Donbasom i pozvali ukrajinske vlasti počnu da realizuju Minske sporazume.

Senator Igor Morozov uporedio je retoriku Pristajka sa stavom njegovog prethodnika Pavla Klimkina i naglasio da se sukob može rešiti samo ispunjavanjem Minskih sporazuma.
"Pozivanje na neki mitski uticaj na Rusiju preko evropskih partnera je samoobmana. Mislim da Pristajko to zna. To je politička retorika koja mu je potrebna za unutrašnju političku upotrebu".
On je napomenuo da predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski shvata raspoloženje društva koje želi da reši situaciju u Donbasu. Morozov smatra da sada ukrajinske vlasti pokušavaju da učine sve kako bi okončale sukob.

Sa svoje strane, senator Aleksej Puškov izjavio je da ukrajinske vlasti idu pogrešnim putem.
"Prvo Zelenski treba da pritisne svoje desničare. Oni su jaki jer im se niko ne suprotstavlja".
On pretpostavlja da po tom pitanju evropske zemlje neće moći da pomognu Zelenskom i on će morati sam da rešava ovaj problem.

​Poslanik Državne dume Viktor Vodolacki takođe je napomenuo da bi za normalan pregovarački proces ukrajinske vlasti trebalo da se pozovu na odgovornost nacionaliste.

On je dodao da je uvlačenje Rusije u unutrašnje sukobe drskost ukrajinskog ministra. Vodolacki je podsetio da se Rusija oduvek zalagala za mirovne sporazume i dogovore.
"Pristajko ponavlja Klimkinov put, to je veoma žalosno".
Pogledajte također:


Bomb

Turska "slučajno" granatira američke specijalne snage u Siriji

turski vojnici
© Reuters / Murad Sezer
Turski vojnici u pograničnom gradu Akcakale
Američke specijalne snage u blizini sirijskog pograničnog grada Kobanea u regionu Alep, večeras su se našle pod artiljerijskom vatrom s turskih položaja, javio je Pentagon. Među američkim vojnicima nema povređenih.

Pozivajući se na visokog zvaničnika Pentagona i iračkog kurdskog obaveštajnog službenika, "Njuzvik" je javio da se napad na pripadnike američke službe desio dok su izvodili operacije na brdu Maštenur, u gradu Kobaniju, većinski naseljenom Kurdima.


Bizarro Earth

Soros: Glavni osnivač grupa "Globalni klimatski štrajk" - samo do 2017. uložio više od 24 milijuna dolara

soros
© Getty Images
George Soros
Posljednjih godina je financiranje Sorosa usmjereno na najmanje 22 skupine, uključujući 350.org, Amnesty International, Avaaz, Color of Change i People Action.

Od trenutka kada je Greta Thunberg govorila u Ujedinjenim narodima i kad je postala lice pokreta protiv klimatskih promjena, njezina uloga je prestala biti samo dječja igra. Nakon toga su razne skupine "progresivnih" aktivista, od kojih mnoge sponzorira milijarder George Soros, izašle na prosvjede, poznate kao "Global Climate Strike".

Međutim, pozlati "filantrop" Soros financira najmanje 22 takve grupe. Godišnje troši gotovo milijardu na njihovo održavanje. Ukupno 22 organizacije su uključene na popis međunarodnih ili američkih partnera pokreta za borbu protiv globalne klimatske krize. Od 2000. do 2017. su te organizacije dobile najmanje 24 854 592 dolara od Sorosove mreže "Otvoreno društvo".

20. rujna je Greta Thunberg stigla u New York, a istog dana su u mnogim zemljama počeli globalni prosvjedi. 27. rujna su u mnogim zemljama zakazani protesti. Stotine liberalnih skupina su dočekale svojih "pet minuta slave" i propagirale "svoju" ideju, uključujući 350.org, koja je domaćin internetske stranice "Global Climate Strike", te Earth Justice i Friends of the Earth.

Vox piše da su demonstracije 20. rujna privukle oko 4 milijuna aktivista. Podržali su ih NextGen America, demokratski kandidat Tom Steyer i Sierra Club.

U posljednjih nekoliko godina je najmanje 22 od ovih partnerskih skupina financirao Soros, uključujući 350.org, Amnesty International, Avaaz, Color of Change i People Action. Te su skupine imale različite programe povezane s klimom, od smanjenja globalnih emisija CO2, kampanje za 100 posto čistu energiju, zabrane novih projekata fosilnih goriva i organizacije pokreta za "zelena građanska prava".

Prorok propasti okoliša Bill McKibben osnovao je 2008. godine organizaciju "350". Naziv organizacije dolazi od željenog cilja ugljika manjeg od 350 ppm, a trenutna razina emisija je 415 ppm. Jedan ppm predstavlja jedan dio ili jednu česticu od ukupno 1 000 000.

Komentar: Pogledajte također: F. William Engdahl: Prevara s klimom - Slijedite trag novca


Jet2

Rezultati nakon dva dana turske kampanje protiv Kurda u sjevernoj Siriji; Rusija i SAD ulažu veto u UN-u na rezoluciju protiv Turske

turska kurdi sirija

Područje prodora turskih snaga u zapadni i istočno od gradova Tal Abyad i Ras Al-Ain
Usprkos svemu, Turci i njihove islamističke milicije ranije obučene i naoružane na sjeveru provincije Aleppo i Raqqa, nezaustavljivo napreduju u teritoriju pod kontrolom Kurda na sjeveru Sirije. U prvom danu kampanje su uspjeli upasti na sirijski teritorij i zauzeti sela zapadno i istočno od Tal Abyada i Ras Al-Aina, te izbiti na cestu koja povezuje istočno sa zapadnim dijelom takozvanog "Sirijskog Kurdistana".

Civili u desetinama tisuća napuštaju ta područja, a zračni artiljerijski udari turskih snaga razaraju utvrde i zapovjedne centre kurdskih boraca. Scenarij po svemu podsjeća na kampanju u Afrinu, kada su YPG milicije odbile sporazum s Damaskom i vjerovale da će odbiti tursku ofenzivu, ali su nakon 2 mjeseca i 4 dana napustili posljednje selo u kantonu Afrin i predali ga turskim snagama i islamističkim proturskim milicijama.

Turska vojska je za sada fokusirana na ova dva grada i odbijanje napada kurskih boraca u Qamishliju, gdje Turci paze da ne uđu u sukob sa sirijskom vojskom koja kontrolira središte grada i izlaz prema jugu sa zračnom lukom, kao i granični prijelaz s Turskom. Iako sirijski Kurdi nemaju snage za napad na Tursku, borbe u ovom području se mogu tumačiti kao taktički sukob s ciljem da se u bitku uvuku Assadove trupe.

Glavne snage proturskih islamističkih milicija, kojih je ukupno oko 14 000, koncentrirane su na zapadu kurdskog područja, južno od Jarabulusa i na granici sa Sirijom.

Turska se snažno oslanja na zračne udare i artiljerijsku vatru. U masovni zračnim napadima sudjeluju deseci zrakoplova i bespilotnih letjelica. Glavni ciljevi bila su kurdska uporišta, terenski kampovi, skladišta streljiva, utvrde u blizini Qamishlija i drugi manji ciljevi.

Neki su objekti potpuno uništeni, a broj žrtava je nepoznat. Također, turska teška artiljerija granatira kurdske položaje na granici i okolnim selima. Kurdi izvještavaju o nekoliko ubijenih civila i desecima tisuća izbjeglica. Tursko zrakoplovstvo koje polijeće iz zračnih baza Incirlik i Konya poduprt je velikom aktivnošću izviđačkih i napadačkih dronova.

Kao odgovor na napad, Kurdi su u prvom danu kampanje granatirali turske gradove Karkamysh, Nusaybin, ali i sirijske gradove Jarabulus i Genderis koje su okupirali Turci. Granatirani su i položaji Turaka na samoj granici s turske strane.

U takozvanoj "Rojavi" je najavljena dobrovoljna mobilizacija, a stanovnike se poziva da uzmu oružje i odbiju tursku agresiju. U gradovima pod kurdskom upravom se održavaju skupovi protiv agresije, a Kurdi pozivaju "međunarodnu zajednicu" i Sjedinjene Države da uvedu "zonu zabrane leta" na sjeveru Sirije kako bi ih zaštitili od turskog zrakoplovstva.

Komentar: Zaista iznenađuje, da u datim okolnostima, sirijsko kurdsko vodstvo nije realno smanjilo svoja očekivanja u pregovorima sa sirijskom vladom ​​u vezi s njihovim zahtjevom za formiranjem federacije u zemlji. Kurdi su zatražili od Damaska da im omoguće zadržavanje kontrole nad vrlo bogatim naftnim i plinskim poljima sirijskog teritorija. Nadalje, Kurdi su zatražili da im se pruži potpuna kontrola enklave na granicama s Turskom bez ikakvog prisustva ili aktivnosti sirijske vojske! Sirijska vlada ne želi djelovati kao granična kontrola i želi povratiti kontrolu nad cijelom sirijskom teritorijom, takođe želi okončati nagodbu koju Kurdi nude SAD-u i Izraelu, slično onome što se dogodilo s iračkim Kurdima.

Kurdi ostaju najveći gubitnici. Ono što se dogodilo u Afrinu je sjajan primjer koji je pokazao nesposobnost Kurda da sami obrane svoj teritoriij. Pobjegli su napuštajući svoj grad, ali odbili su dopustiti sirijskoj vladi da ga kontrolira.

Ako okupacijske kurdske snage ne postignu dogovor sa sirijskom vladom - i to vrlo brzo - malo će se biti mjesta gdje će se moći skloniti. Predsjednik Assad spreman je primiti Kurde širom raširenih ruku - pod uvjetom da okončaju svoje oslanjanje na američku zaštitu.


Arrow Up

Želim da zaustavim rat, kaže ukrajinski predsjednik: "To je moj glavni cilj, to je moja misija"

zelenski
© president.gov.ua
Pripadnici ukrajinske 35-te brigade pomorske pešadije odbili su da se povinuju naredbi iz Kijeva da se - radi razdvajanja snaga - povuku sa položaja koje drže kod Donjecka.

Tu brigadu mnogi u Ukrajini nazivaju "Porošenkovim marincima", a Zelenski je poslao komandose iz 3-eg puka da ih prisile da se premeste na nove pozicije.

I, među njima je došlo do "razmene vatre". Ispaljena je čak i jedna dirigovana protivtenkovska raketa.


Komentar: Uporedite izjavu predsjednika Ukrajine s ovom viješću: Zbog navodnih "topničkih napada pobunjenika" ukrajinski mirovni pregovori naišli na prvu prepreku


Ovo je udar po Zelenskom koji je u Kijevu pred 300 novinara - na pres-konferenciji koja je trajala preko osam sati (raniji rekord je držao predsednik Belorusije sa 7 sati i 20 minuta) - ipak odlučno saopštio:

"Želim da zaustavim rat. To je moj glavni cilj, to je moja misija".

X

Nezgodna istina: Zelenskiy kaže da Trump nije učinio ništa loše - 'Nije bilo ucjene!'

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskiy
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da ga američki predsjednik Donald Trump nije pokušao ucijeniti tijekom telefonskog poziva u srpnju, a ni na susretu u rujnu.

Zelenskij tvrdi da nije znao da je američka vojna pomoć Ukrajini blokirana, u trenutku telefonskog poziva s Trumpom.

Nakon što ga je o tome obavijestio ministar obrane, otvorio je raspravu o tom pitanju na susretu s američkim potpredsjednikom Mikeom Penceom u rujnu u Poljskoj.

Zastupnički dom Kongresa pokrenuo je istragu za opoziv Trumpa kojom se nastoji otkriti je li Trump uvjetovao odobrenu pomoć Ukrajini kako bi pritisnuo Zelenskija da istraži bivšeg potpredsjednika Joea Bidena, jednog od favorita za demokratsku dominaciju za predsjedničke izbore 2020. i njegovog sina Huntera.

"Nije bilo ucjene"

Trump je optužio Bidena da je sudjelovao u neprimjerenim dogovorima s Ukrajinom. Hunter, Bidenov sin, bio je u upravnom odboru ukrajinske energetske kompanije Burisma.

Zelenskij je novinarima rekao da je svrha poziva s Trumpom bio dogovor susreta dvojice predsjednika te da je pozvao Bijelu kuću da promijeni retoriku prema Ukrajini.

"Nije bilo ucjene. To nije bila tema našeg razgovora", rekao je Zelenskij.

Zelenskij kaže da mu nisu postavljeni nikakvi uvjeti pa ni onaj da istraži aktivnosti Huntera u Burismi.

Bijela kuća objavila je sažetak telefonskog razgovora između ukrajinskog predsjednika i Trumpa u rujnu.

"Nisam čak ni provjerio, ali mislim da se u potpunosti poklapa", odgovorio je Zelenskij na upit novinara poklapaju li se američke i ukrajinske verzije poziva.

Komentar: Pogledajte također: Novi "lov na vještice": Nakon neuspjelog "ruskog dosluha", demokrati pokušavaju "Ukrainagateom" opozvati Trumpa