Gospodari lutakaS


Bad Guys

Austrijsku vladu formiraju gubitnici: Pobjednička FPO mora u opoziciju?

Pobjeda na izborima i osvajanje najvećeg broja glasova danas više ne znači automatsko osvajanje vlasti. Nakon Francuske, pokazalo se to i u Austriji, gdje će vladu formirati poražena stranka desnog centra Narodna stranka (OPV).
austrija
© Christian Bruna/Getty ImagesIako je dobio najviše glasova, Herbert Kickle neće biti kancelar
Slobodarska stranka Austrije (FPO), koja je trijumfirala na općim izborima i dobila najveću potporu građana, morat će u oporbu zbog političkih igara.

Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen zadužio je aktualnog kancelara Karla Nehmmera da sastavi vladu, budući da FPO nije uspio pronaći koalicijskog partnera uz čiju bi pomoć mogao sastaviti vladu. Nehamer iz OVP-a trebao bi krenuti u pregovore sa socijaldemokratima lijevog centra.

"Austrija treba stabilnu vladu s integritetom koja je u stanju djelovati", rekao je Van der Bellen, a prenosi Guardian.

Chess

Moldavija na rubu velike društvene krize

moldavija
Napisao Lucas Leiroz, član Udruge novinara BRICS-a, istraživač u Centru za geostrateške studije, geopolitički konzultant

Politička kriza u Moldaviji postaje sve ozbiljnija. Izborna situacija u zemlji pokazala je koliko je nacija podijeljena jer je pod intenzivnim uznemiravanjem zapadnih sila. Cilj uplitanja Zapada je pretvoriti Moldaviju u novu frontu za akciju protiv Rusije, pretvarajući zemlju u neku vrstu "Ukrajine 2.0".

Predsjednički izbori u Moldaviji pokazuju koliko je zemlja razjedinjena, polarizirana i bez ikakve društvene kohezije. Glavni kandidati, sadašnja predsjednica Maia Sandu i bivši glavni tužitelj Alexandr Stoianoglo, suočit će se s drugim krugom jer oboje nisu uspjeli dobiti potrebnu većinu za pobjedu u izbornom procesu. Prema moldavskom zakonu, kandidat mora pobijediti s najmanje 50% glasova kako bi se izbjegao drugi krug, što se nije dogodilo, što jasno pokazuje kako niti jedan od čelnika ne zastupa u potpunosti interese lokalnog stanovništva.

Green Light

U susret multipolarnom svijetu: BRICS summit u ruskom Kazanu

slika
Dok se 16. BRICS summit odvija u ruskom Kazanu, globalni pomak u geopolitičkoj i ekonomskoj dinamici postaje sve očitiji. Unatoč sankcijama i izolaciji Zapada, ruski predsjednik Vladimir Putin domaćin je ovog trodnevnog događaja koji privlači desetke svjetskih čelnika, potvrđujući sve veći utjecaj BRICS-a u međunarodnim poslovima. Summit služi kao platforma za predstavljanje nove vizije multilateralizma koja se suprotstavlja dominaciji zapadnih financijskih i političkih institucija.

Među prisutnima su ključni globalni lideri poput kineskog predsjednika Xi Jinpinga, indijskog premijera Narendre Modija, iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana te turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. Njihovo sudjelovanje naglašava stratešku važnost BRICS-a kao foruma za jačanje gospodarskih i političkih saveza izvan zapadne sfere utjecaja. Također, prisutnost glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Antonia Guterresa daje dodatnu legitimitet ovom skupu, koji ima potencijal oblikovati buduće globalne odnose.

Komentar: Zapadni mediji općenito ignoriraju da se ovaj veliki summit održava i na kojemu nije prisutan nitko iz zapadnog globalističkog poretka - G7 koji se temelji na pravilima. Ipak, sastanak potkopava zapadnu propagandu da je Rusija izolirana. Čak je i glavni tajnik UN-a prisutan jer je spomenuo važnost prisutnosti budući da su tamo zemlje koje predstavljaju skoro polovicu svjetskog stanovništva.
slika



Bad Guys

Šta će biti s organizacijom Fetullaha Gülena odlučit će CIA i Mossad

turska
Predsjednik Recep Tayyip Erdogan i Fethullah Gulen
Udarna vijest da je vođa terorističke organizacije fettulahdžija (FETÖ) Fetullah Gülen umro je, prirodno, okupirala cjelokupni turski medijski prostor i sasvim sigurno će dominirati danima, ako ne i sedmicama. Takođe je sigurno da nijedna suza javno neće kanuti za njim. Naprotiv, njegova smrt, koja je ovog puta, nakon brojnih lažnih vijesti, zvanično potvrđena, bit će podsjetnik o izdaji i potrebi da se borba protiv tog zla nastavi kako unutar zemlje, tako u inostranstvu (izdaja je slaba riječ za zlo koje je Gülenova organizacija tokom pedeset godina nanijela zemlji).

Na tom fonu su i prve izjave turskih zvaničnika. Yılmaz Tunç, ministar pravde, u dužoj izjavi na X platformi napisao je, između ostalog:
"Smrt lidera FETÖ-a ni na koji način neće poremetiti našu odlučnost u borbi protiv terorističke organizacije, naprotiv, naša borba će se nastaviti s istom odlučnošću i istrajnošću. Borba protiv ove organizacije, koja se nastavlja kao temeljni nacionalni sigurnosni problem naše zemlje, nije ograničena samo na lidera FETÖ-a, već će se nastaviti sa svim njenim elementima i ekstenzijama."

Komentar:


Bad Guys

I 13 godina nakon ubistva Gaddafija odjekuje naslov Atlantica: ‘S njim je ubijen i ludi san o panafrikanizmu’

Moamer Gaddafi
© ReutersMoamer Gaddafi
Dana 20. listopada je bila 13. obljetnica smrti libijskog lidera Moamera Gaddafija. Četiri dana nakon što je ubijen od strane pobunjenika poduprtih od strane NATO-a, The Atlantic je objavio članak s naslovom "Kao što je Gaddafi umro, umro je i njegov najluđi san i pogreška: Panafrikanizam". Autor teksta navodi: "Gaddafijeva smrt — i izljev potpore pokojnom libijskom vođi u subsaharskoj Africi nakon njegove smrti - podsjetnik je da je panafrikanizam bio povijesna pogreška golemih razmjera - prostodušna politička ideologija koja je u posljednjih 50-ak godina napravila više štete nego koristi za položaj Afrike u svijetu."

I dok ljudi diljem političkog spektra i dan danas raspravljaju o tome je li Gaddafi doista bio brutalni diktator kakvim su ga neki predstavljali ili je upravo njegova antiimperijalistička politika i odbijanje priklanjanja Zapadu odigralo presudnu ulogu u njegovom ubojstvu. U svakom slučaju, postoji značajan broj dokaza da je su liberalne demokracije imale veliki interes u uklanjanju Gadafija, koji je aktivno - baš kao što je Atlanticov članak nagovijestio - radio na oslobađanju i ujedinjenju Afrike.

People 2

"Demokracija" u Moldaviji

moldavija
Građani Moldavije izašli su na glasanje kako bi glasovali o tome hoće li se put ka EU unijeti u Ustav zemlje
Jučerašnji izbori i referendum u Moldaviji ponovno pokazuju koliko malo poštovanja službeni 'Zapad' ima prema svetom gralu zvanom 'demokracija'.

Moldavija podupire ulazak u EU s malom razlikom dok predsjednica osuđuje 'napad' na demokraciju - CNN
Moldavci su s najmanjom razlikom glasali za pridruživanje Europskoj uniji, pokazali su skoro potpuni rezultati u ponedjeljak, dok je predsjednica Maia Sandu osudila "napad bez presedana" stranih aktera na demokraciju u zemlji.

S više od 99% prebrojanih glasova, 50,4% glasalo je "za" na ključnom referendumu o tome hoće li se u Ustav države unijeti put prema EU, prema Središnjem izbornom povjerenstvu.
Godine 1990. Moldavija je imala 4,5 milijuna stanovnika. Ovo je smanjeno na 2,5. do 3 milijuna danas, od kojih gotovo milijun živi u inozemstvu.

Komentar: Netko bi rekao da je manipulacija izborima bila očekivana.
Europska unija optužila je Rusiju za "miješanje bez presedana" u predsjedničke izbore u Moldaviji i referendum o europskim integracijama

Ovu je izjavu dao službeni predstavnik Ministarstva vanjskih poslova EU Peter Stano na brifingu u Bruxellesu.

Većina regija Moldavije glasala je protiv perspektive ulaska u EU na referendumu, piše Point.
Unutar zemlje značajan dio stanovništva izjasnio se protiv integracije u Europsku uniju. No, situaciju su promijenili glasovi Moldavaca koji žive u inozemstvu.

Sada, zbog rezultata referenduma, Vlada bi mogla promijeniti Ustav kako bi osigurala svoj put prema pridruživanju EU. Vlasti planiraju završiti pregovore i pridružiti se Europskoj uniji do 2030. godine.
izbori moldavija



Bad Guys

Pariz označio izvjestiteljicu UN-a za Palestinu antisemitkinjom

slika
Misija Francuske pri UN-u u Ženevi nazvala je X objavu Francesce Albanese, posebne izvjestiteljice Ujedinjenih naroda za okupirane palestinske teritorije, "govorom mržnje i antisemitizmom" i zatražila njezinu smjenu.

Star of David

Izraelski novinarski doajen: ‘Moja zemlja nije baš dobro, strah me za našu budućnost’

Gideon
Gideon Levy je dugogodišnji novinar i član uredništva Haaretza, najstarije izraelske novine. Za svoj rad je 2021. dobio najveću izraelsku novinarsku nagradu "Sokolow", pri čemu je povjerenstvo ovu čast objasnilo navodom da Levy "predstavlja originalne i neovisne pozicije koje se ne predaju konvencijama ili društvenim kodovima te na taj način neustrašivo obogaćuje javni diskurs". Ujedno je i autor dviju knjiga, naziva "Zona sumraka - Život i smrt pod izraelskom okupacijom" te "Kazna za Gazu".

Levy je proveo više od tri desetljeća prkoseći dominantnom narativu u izraelskom društvu, pozivajući čitatelje da preispitaju stvarnu ljudsku cijenu apartheida i, u najnovijem kontekstu, kako je napisao još u siječanjskoj kolumni, "genocida". Za tu hrabrost je platio visoku cijenu. Izopćen je iz velikog dijela izraelskog društva, a njegove kritike nacionalnih politika često nailaze na žestoke reakcije. No, on odbija pokleknuti pred pritiscima i nastavlja otkrivati neugodnu istinu o sustavu koji, prema njegovim riječima, poriče izraelske zločine i koristi dehumanizaciju Palestinaca kako bi opravdao svoju politiku.

Attention

Ugašena svjetla za grad na brdu

Dr. Reiner Fuellmich
© Public DomainDr. Reiner Fuellmich
Tijekom desetljeća Hladnog rata, dok su se blokovi natjecali, dvije su glavne privlačnosti snažno djelovale u korist Zapada. Prvo, udobnost i prosperitet koje je mogao pružiti svojim građanima, kojima su njegovi istočni suparnici teško mogli parirati. Druga značajka koja je u očima svijeta Zapadu dala ogromnu konkurentsku prednost bila je razmjerno bolja izvedba njegovih institucija u pogledu individualnih sloboda.

Dvostruka prednost blagostanja i dojam da Zapad cijeni slobodu uspješno su neutralizirali veliki dio teorijske kritike kapitalističkog društvenog i ekonomskog modela. Konkretno, prividna privrženost Zapada osobnim slobodama djelovala je kao snažan magnet. Kao političko oružje, učinkovito je služio svojoj svrsi. Nedvojbeno je da sve dok se skrupulozno pridržavanje vladavine prava i poštivanje prava pojedinca smatralo razlikovnom karakteristikom zapadnih društava, oni su bili široko shvaćani kao poželjna alternativa konkurentskim sustavima, koje su često zanemarivale strogu zakonitost i malo činile da umanje samovolju.

War Whore

Je li puč u Bangladešu bio američka osveta za odbijanje vojne baze?

bangladeš
Dana 5. kolovoza, višemjesečni nasilni ulični prosvjedi rezultirali su svrgavanjem premijerke Bangladeša, Sheikhe Hasine, koju je potom zamijenio Muhammad Yunus, dobitnik Nobelove nagrade i suradnik Clinton Global Initiative. Prosvjedi su dosegnuli vrhunac kada je vojska intervenirala, preuzela vlast i uvela takozvanu "privremenu upravu". Hasina, kako pokazuju snimke, pobjegla je u Indiju helikopterom dok je masa prosvjednika prodirala u predsjedničku palaču.

Zapadni mediji, kao i progresivna javnost, opisali su ovu pobunu kao poraz fašizma i povratak demokratske vladavine. No, sama Hasina tvrdila je da je svrgnuta zbog njenog navodnog odbijanja američkog zahtjeva da se na teritoriju Bangladeša izgradi vojna baza, što je optužba koju je Washington odbacio kao "smiješnu".

Unatoč negiranju State Departmenta, procurjeli dokumenti otkrivaju da je Međunarodni republikanski institut (IRI) - povezan s Republikanskom strankom i Nacionalnom zakladom za demokraciju (NED) - unaprijed planirao destabilizaciju bangladeške politike.

Komentar: Gornji scenarij vidjeli smo kako se odigrava mnogo puta prije.