© Alan Dyer/Amazing SkyKomet Lovejoy u blizini zviježđa Plejade na dan 14. siječnja 2015. Smjer gibanja kometa (iz dana u dan) je prema gornjem lijevom uglu.
Komet Lovejoy je još uvijek magnitude 4.4, visoko na noćnom nebu, tako da ga možete vidjeti dalekozorom ili teleskopom. Nažalost, vidljivost će ometati mjesečina do negdje 3. veljače.
Komet Lovejoy, C/2014 Q2 ( još i popularno "Zeleni komet" ili "Novogodišnji komet"), je izgubio nešto od svog sjaja u odnosu na prošlotjedni
maksimum, tako da je trenutno oko magnitude 4½. Pogledajte
procjene njegovog trenutnog sjaja.
Iskoristite kartu na dnu ovog članka kako bi utvrdili poziju "Zelenog kometa" među zvijezdama. Mjesečina će ovaj tjedan otežati njegovo pronalaženje. Međutim, gledajući kroz dalekozor još uvijek će biti siva pahuljica s mogućih natruhama zelene, sa svijetlijom jezgrom koje je sada vidljivo pomaknuta od centra. Ne očekujte vidjeti nejasan rep, iako ga se lijepo može uočiti na fotografijama.
Komentar: Na jednoj drugoj stranici se može vidjeti zanimljiva računalna animacija putanje "Zelenog kometa" Lovejoy C2014/Q2:
© Dominic Ford 2015, http://in-the-sky.orgPredviđeni položaj kometa Lovejoy prilikom prolaska kroz perihel 30. siječnja.
Gornja slika je snimak te animacije: pogled u ravnini ekliptike u pravcu spojnice Zemlja-Sunce. Kao što se može vidjeti, komet Lovejoy je već prošao ravninu ekliptike "odozdo prema gore". Na istoj liniji Zemlja-Sunce se može uočiti Merkur (malo iznad spojnice), a lijevo od linije stoje Venera (bliže Suncu) i Mars (lijevo uz rub slike, s druge strane putanje "Zelenog kometa").
Kad se ista animacija snimi iz drugog kuta gledanja, okomito na ravninu ekliptike (slika dolje) može se primijetiti još jedna "zanimljiva sitnica": u vrijeme kada komet Lovejoy bude prolazio kroz svoj perihel, 30. siječnja, unutarnji planeti Sunčevog sustava će se naizgled naći u svojevrsnoj trokutnoj konfiguraciji Zemlja - Merkur - Sunce - Venera - Mars, sa Suncem u vrhu kuta.
30. siječnja 2015., "poravnanje" planeta unutarnjeg Sunčevog sustava.
Kažemo naizgled, jer ona gornja slika otkriva da se ne nalaze svi planeti u potpunosti u istoj ravnini (ekliptike), a ni položaji ne leže baš točno na liniji. Koristeći
predviđanja računalnog modela (s preciznošću do na 2'-3') dobiva se da je odstupanje relativnog položaja planeta od pravocrtne linije manje od 2º, a kut kojeg zatvaraju iznosi otprilike 120º.
© http://www.fourmilab.ch/cgi-bin/Solar30. siječanj 2015., ilustracija položaja planeta Sunčevog sustava. Planeti su predstavljeni simbolima, a njihove orbite kružnicama.
Za više informacija što bi nam takva "konfiguracija" mogla donijeti, pogledajte:
Također, nije zgorega prisjetiti se situacije otprije četiri godine s
kometom Elenin, u kojem se može uočiti da se u to vrijeme dogodila velika oluja na Saturnu, koju se moglo vidjeti kako putuje cijelom njegovom površinom.
Kad pogledamo zbivanja na Saturnu ovih dana ne nalazimo podatke o nekim "zanimljivim događajima". No, u našem Sunčevom sustavu postoji i drugi plinoviti div. I zaista, nedavno se dogodio
rijetki prolazak triju Jupiterovih mjeseca preko pravca doglednice sa Zemlje, što simbolički podsjeća, iz našeg kuta gledanja sa Zemlje, na situaciju na Saturnu prije četiri godine.
Štoviše, kad pogledamo gdje će se Jupiter nalaziti za vrijeme prolaska kometa Lovejoy kroz svoj perihel i gore spomenutog "poravnanja", vidimo da će biti otprilike na uočenoj liniji Sunce - Merkur - Zemlja (s odstupanjem manjim od 10º).U "priču" možemo dodati i Uran koji će se skrivati iza Venere i Marsa (ponovno u krugu od 10º od linije Mars - Venera - Sunce).
Sa svim tim stvarima, cijela situacija, odnosno konfiguracija, počinje izgledati jako "zanimljivo"."Srećom", ovaj put Saturn i Neptun nisu baš naročito zainteresirani za "igru".
Komentar: Stručnjak baš i ne prati događaje, ovo se dogodilo prije malo više od dva tjedna: