Plesna kuga 1518. godine u Strazburu: Bez očitog razloga ljudi su plesali do smrti
© WikipediaPlesna kuga
Bio je uobičajen letnji dan u Strazburu 1518. godine kada je Frau Trofea počela da đuska na ulici. Oraspoloženi njenom pojavom, prolaznici su počeli da se zaustavljaju, tapšu misleći da je u pitanju nekakav umetnički performans. Trofea je međutim nastavila da igra, bez prestanka i odmora, narednih šest dana.

Do kraja sedmice pridružilo joj se 34 ljudi, a do kraja meseca 400. Na vrhuncu manije, oko 15 ljudi dnevno je umiralo od moždanih i srčanih udara ili iscrpljenosti.

U nedostatku racionalnog objašnjenja, vlasti su pokušale da reše problem po principu "klin se klinom izbija" - na gradskom trgu je postavljena velika bina i unajmljeni su muzičari u nadi da će euforija splasnuti. Nažalost, postignut je kontraefekat i ludilu se pridružilo još ljudi.

Istorijski dokumenti, uključujući lekarske beleške, mise u katedralama, lokalne i regionalne hronike kao i dokumente strazburškog gradskog veća, saglasni su oko toga da su žrtve plesale, ali do danas nije poznato zašto su ti ljudi plesali, neki čak i do smrti.

Kako se plesna epidemija širila, plemići su tražili savete lekara, koji su isključili astrološke ili natprirodne uzroke, zaključivši da je bolest "prirodnog porekla" i kako je izazvana "uzavrelom krvlju".

Istoričar Džon Valer utvrdio je da današnji maratonci ne bi mogli da podnesu količinu fizičkog napora uloženog u ovaj ples.