Crevna flora utiče na imunitet, na razvoj mnogih bolesti, i stoga je opravdano postaviti pitanje koja hrana i kakav način života podstiču razvoj kvalitetne crevne flore? Oko 70% imunoloških ćelija u telu, prisutno je u crevima. Želudačno-crevni sistem sisara je utočište enormnom broju složenih zajednica dobrih bakterija. Ova crevna mikroflora je evoluirala zajedno sa svojim domaćinom tokom hiljade godina, donoseći dobrobit domaćinu na mnoge načine (probava, proizvodnja nutrijenata, detoksifikacija, zaštita od patogena i regulacija imunog sistema).
Poznato je da crevna flora utiče, pomaže i podstiče naš urođeni imunološki sistem tako što poboljšava funkciju mukoze i pruža fizičku barijeru mikroorganizmima. Imuni sistem zahteva stalno održavanje ravnoteže između izbacivanja patogena i održavanja tolerancije na sopstvena zdrava tkiva. Na primer, kod ljudi sa autoimunim bolestima, mehanizam tolerancije na sopstvena tkiva ne radi i zbog te greške napada svoj imuni sistem i uništava zdrava tkiva. Kako smo rođeni sterilni, bakterije počinju naseljavati naša creva za vreme i ubrzo nakon rođenja, što igra važnu ulogu u stvaranju zajednica crevne mikroflore.
Dobre bakterijeDobre bakterije žive u crevima i čuvaju ih od loših bakterija - za ceo život. Osim kod preterane upotrebe antibiotika i loše dijete. Premda govorimo o sitnim, nevidljivim organizmima, oni su tu i žive u našim crevima i njihov broj je ograničen. Oslabljena zajednica dobre crevne mikroflore može dozvoliti štetnim gljivicama i bakterijama da rastu. Postoje podaci da su 90% ćelija u ljudskom telu mikrobne ćelije, a samo 10% su Ijudske. Mi ne možemo funkcionisati bez strane crevne flore, bez nje smo slabi i bespomoćni.
Zdrava dijeta, zdrava crevna flora i sposobne imunološke ćelije su čvrsto povezane. Tipični simptomi starenja velikim delom ukazuju na nezdravu dijetu i stil života koji vodi u oštećeni imunološki sistem, hroničnu upalu i bolest. Proces starenja se može usporiti ako obratimo pažnju na to šta jedemo. Najbolji put za dobar imunitet je rano uspostavljanje zdrave crevne flore, idealno stečena neposredno nakon rođenja.
Kao odrasli, trebalo bi izbegavati šećer, biljno ulje, žitarice i mahunarke bogate lektinima, a uključiti u ishranu životinjsku mast, proteine, rezistentni skrob, zeleno lisnato povrće, fermentisanu hranu i probiotike, jer je to hrana koja promoviše zdravu crevnu floru i dobar imunitet.Osim crevne flore, i crevni zid je čuvar našeg tela. Oštećenje crevnog zida i Ioša crevna flora su vrlo česti zbog modernog načina života. Ako imate oštećen (propustljiv) crevni zid, verovatno imate i lošu crevnu floru, i obratno. A kada su crevna flora i crevni zid oštećeni, rezultat je upala - to je sigurno. A upale vode ka razvoju autoimunih bolesti. Crevne bakterije nisu pasivni putnici na i u našem telu, one imaju važne uloge: varenje hrane, zaštita od patogena, daju esencijalne materije - vitamine, »treniraju« imunološki sistem.
Uloga crevne floreAko uporedimo odnos broja ćelija našeg tela i broja bakterija koježive u nama, taj odnos je 1:10, u korist bakterija. Ljudska creva, kada bi ih ispravili, prekrila bi tenisko igralište, a to je ogromna površina, samim tim postoji velika šansa za patogene organizme da udu u naše telo. Priroda je našla savršeno rešenje da pokrije svaki kvadratni milimetar tog teniskog igrališta sa debelim slojem bakterija, protozoa, virusa i ostalih mikroorganizama koji čine crevnu floru. Ovaj debeli sloj crevne flore ima važne uloge.
Crevna flora ima zaštitnu ulogu tako što proizvodi antibiotske, antiviralne i antifugalne materije koje kontrolišu parazite.Izbacivanje toksina - Procesom varenja stvaraju se toksini, koje crevna flora ne može neutralizovati,već ih izbacuje iz tela. Većina naše stolice su bakterije, one se stalno razmnožavaju i umiru. Teški metali su vrlo opasni i mogu uzrokovati mnoge bolesti (disleksiju, dispraksiju, ADHD, autizam, shizofreniju, sindrom hroničnog umora). Crevna flora je prva i najvažnija barijera za eliminaciju žive (zagađena riba), olova, aluminijuma, arsena i ostalih štetnih materija - karcinogena i drugih toksina. Bakterije keliraju toksične materije iz našeg tela (metale, karcinogene) i izbacuju ih, tako što zgrabe metal i ne puštaju ga dok ne izađu iz tela zajedno sa metalom.
Ukupno zdravlje i integritet creva se oslanja gotovo potpuno na crevnu floru. Naša creva sadrže ćelije koje se zovu enterociti, čiji ježivotni ciklus samo nekoliko dana. Taj mehanizam zamene starih enterocita postoji jer bi ćelije zida creva trebalo da budu mlade i zdrave kako bi efikasno vršile svoju ulogu. Ako crevna flora nije dobra, enterociti mutiraju, proces nastanka mladih enterocita se narušava i ćelije mogu postati kancerogene.
Efikasno varenje i apsorpcija hrane - Crevna flora proizvodi enzime za varenje, materije koje aktivno transportuju minerale (cink, magnezijum, kalcijum, itd.), jer da bi se apsorbovali, neophodne su posebne kiseline, koje ih transportuju u krvotok.
Ako nemate funkcionalnu crevnu floru ne pomažu vam suplementi tj. dodaci hrani.Crevne bakterije poboljšavaju čvrstoću kostiju - Kad jedemo fermentisano povrće i vlakna iz njih, ne dobijamo samo kratkolančane masne kiseline, već se poboljšava i zdravlje kostiju.
Vrlo važna uloga crevne flore je proizvodnja vitamina - Crevna flora ne samo da učestvuje u varenju i apsorpciji hrane, već aktivno sintetiše puno vitamina i ostalih aktivnih materija koje ne možemo lako dobiti iz hrane. Celu grupu vitamina B proizvodi crevna flora. B1, B2, B6, B12, biotin i ostale, ali i vitamin K2, za šta ima malo direktnih dokaza, ali korišćenjem antibiotika širokog spektra snižava se nivo vitamina K2 u ljudskoj jetri. Materije koje se proizvode u crevima možemo apsorbovati i koristiti.
Podešavanje imunološkog sistema - Veliki broj, 84-85% naših imunoloških ćelija je u crevnoj flori. Milijarde neutrofila prolazi kroz crevni zid svaki dan. To je veliki imunološki organ. Postoji stalni kontakt između crevne flore i tih 84% imunološkog sistema. Crevna flora balansira imunološki sistem, i kada je ona oštećena, i imunološki sistem je oštećen. Umesto da adekvatno reaguje na polen u vazduhu, šampon, hranu i ostalo, imunološki sistem reaguje kako ne treba. Tada nastaju alergije.
Crevne bakterije čine »drugi mozak«Nervni sistem u crevima ima više neurona u poredenju sa kičmom. Premda se dugo smatralo da creva samo vrše kontrakcije pri varenju, danas je poznato da
enterični nervni sistem ima direktnu vezu sa mozgom i to preko n. vagusa. 90 % njegovih viakana šalje poruke od creva prema mozgu, a ne obratno! Ako ste ikada imali leptiriće u želucu kad ste bili zaljubljeni ili od straha (ili oboje), ili ste imali osećaj da nešto znate, a ne možete objasniti zašto, osećaj »iz želuca«, možda je to zato jer je vaš crevni mozak davao poruke vašem pravom mozgu.
Bakterije uče jedna od drugeBakterije su vrlo jednostavni organizmi. U bakterijama nema toliko posrednika i složenih mehanizama kao kod Ijudi. Bakterije mogu direktno menjati genetički materijal. Naime, mnogi Japanci lakše vare morske alge, jer su bakterije sa algi prebacile genetički materijal na postojeće bakterije u crevu. Same bakterije sa algi nisu kolonizirale creva Japanaca, već su samo prebacile genetički materijal. Druge grupe Ijudi čije crevne bakterije nisu izložene vrstama bakterija koje vare alge imaju više problema kod varenja polisaharida iz algi.
Da li bakterije utiču na naše misli?Oko 95% našeg serotonina i pola našeg dopamina proizvodi crevna flora. Drugim rečima,
najveći deo serotonina u našem telu i pola dopamina u našem telu proizvode bakterije! Zamislite da misli koje dopiru u vašu glavu potiču od bakterija, koje šalju hemijske signale putem neurotransmitera u mozak.Ludo, zar ne? Po mom mišljenju ne i nemoguće. Na kraju krajeva, misli koje imamo, želje i reči koje izgovaramo dolaze od hemijskog razgovora između neurona.
Moguće je da mozak ne zna da li smo izvor razgovora mi ili crevna flora.Crevna flora nas može učiniti depresivnim, teskobnima, opsesivno-kompulzivnima, pa čak i autističnima. Naučnici su otkrili da ljudi sa poremećajima uma, kao sto su depresija, opsesivno-kompulzivni poremećaj i autizam, imaju sklonost ka želudačno crevnim problemima. Postaje sve jasnije da to nije slučajno. Postoji hipoteza da je opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP) uzrokovan smetnjama u crevnoj flori. Kod životinja sa OKP, probiotik Lactobacillus rhamnosus GG ublažava simptome. Davanjem bakterije Bacterioides fragilis miševima sa autizmom, obnavlja se čvrstoća crevnog zida i smanjuju simptomi autizma. Izmenom mikrobiota (svih crevnih bakterija kod jedne osobe) od autističnih miševa na zdrave miševe, može podstaknuti pojavu simptoma autizma. Crevne bakterije imaju interakciju sa nervnim putevima povezanim sa osećajem teskobe. Zamenom crevnih bakterija anksioznog miša sa crevnim bakterijama hrabrog miša, čini miševe manje anksioznima, dok davanjem bakterija anksioznog miša hrabrom, on postaje anksiozan. Kod Ijudi probiotski suplement koji sadrži L. helveticus R0052 i Bifidobacterium longum R0175 smanjuje anksioznost i depresiju.
Šta može oštetiti crevnu floru?Antibiotici su spasili milione života, ali upravo su probiotske bakterije (dobre bakterije) najosetIjivije na antibiotike. Njima treba nekoliko nedelja ili meseci da se oporave od antibiotika, i to je vreme kada patogene bakterije moguzauzeti svoje mesto u crevima, a posle ih je teško ukloniti.
Steroidi i kontracepcijske pilule imaju loš uticaj na crevnu floru. Prema dr Natashi Campbell-Mc Bride, korišćenje kontraceptivnih pilula uzrokuje ozbiljno narušavanje crevne flore.
Stres, odnosno izloženost stresu dovodi do promena u sastavu i broju crevnih bakterija. Bakterijske zajednice postaju manje raznolike i povećava se broj potencijalno štetnih bakterija, kao što je Clostridium. Takođe, stres negativno utiče i na imunitet.
Starija populacija je podložnija lošem stanju crevne flore zbog smanjenja broja bakterija koje donose dobrobit i povećanja broja »loših« bakterija, poput Clostridium. Zbog toga bi stariji ljudi trebalo da koriste probiotike.
Toksini iz hrane (pšenica i drugo). Zdrav crevni zid je zaštićen mukusnim slojem koji je dizajniran da podržava »zdrave« bakterije, koje sa mukusnim slojem čine barijeru, fizičku prepreku za patogene bakterije. Toksini iz, naročito biljne hrane, poput pšenice, uništavaju crevni zid i mukusni sloj (naročito kod preteranog unosa hrane bogate vlaknima), čime otvaraju put patogenim bakterijama.
Izvori bakterija za popravak oštećene crevne floreCrevna flora brine za nas i to je toliko fundamentalno za naše zdravlje, da ako želimo biti zdravi, trebali bi krenuti sa brigom o crevnoj flori. Ukoliko želimo u telu nove bakterije, kako bi zamenili bakterijske vrste izgubljene zbog antibiotika ili nezdrave dijete, trebamo ih uneti u telo. Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se unose u dovoljnim količinama, donose zdravstvenu dobrobit za domaćina.
Biljni začini su bogati bakterijama koje vare biijke. Sveže povrće i bakterije na površini biljaka, osim ako su očišćene ili kuvane, su dobar izvor bakterija za oporavak oštećene crevne flore. Fermentisana hrana - bakterijski rast uzrokuje proizvodnju alkohola ili kiselina, što se koristi za pripremu mnoge hrane. Takva hrana daje bogati izvor bakterija i vlakna koja se lakše vare. Prebiotici su delovi hrane, koji, kada se jedu u dovoljnim količinama, selektivno stimulišu rast i aktivnost (ili oboje) kod jedne ili ograničenog broja vrsta ili rodova koji donose zdravstvenedobrobiti domaćinu.
Rezistentni skrob je vrsta prebiotika i on je dobar za ljude koji imaju dovoljno bakterija (Bifidobacteria i Lactobacillus) koje ovaj skrob mogu variti. Prisutan je u nekim biljkama (sirovi, kuvani i ohlađeni krompir/pirinač i dr.) koje naš sistem za varenje ne može razgraditi, sve dok ne dođe do debelog creva, gde ga crevne bakterije (Bifidobacteria i Lactobacillus) razgrade u kratkolančane masne kiseline, npr. butirat. Butirat je hrana za ćelije debelog creva, poboljšava insulinsku osetljivost, snižava glukozu u krvi nakon jela. Za ljude sa duboko oštećenom crevnom florom (npr. ljudi koji imaju autoimune bolesti), rezistentni skrob je samo inertno vlakno, a ne hrana za crevnu floru. Njima bi odgovarala prirodno fermentisana hrana, koja može popraviti crevnu floru.
Crevne bakterije određuju sastav nutrijenata naših obroka. One učestvuju u našim subjektivnim interpretacijama svakodnevnog života i u našem odnosu sa drugim ljudima. One stalno uče nove stvari i brane nas od napadača, komuniciraju sa nama i verovatno nam govore u određenoj meri šta da mislimo i kako da se ponašamo.
Komentar: