gut bacteria
Sledeći put kada ne možete da shvatite zašto imate iznenadnu želju da slistite čokoladnu tortu - uzmite u obzir mogućnost da to nije samo vaša želja. Novo istraživanje ukazuje da armije bakterija koje žive u vašim crevima mogu da pozovu vaš mozak kako bi dobile šta žele.

Svi smo čuli za univerzum bakterija u našim telima, ali je veoma malo poznato koliko je ogroman univerzum u odnosu na ostali deo nas: bakterije nadmašuju broj svih ćelija našeg tela u razmeri 100 prema 1. Baš kao i mi, određene bakterije imaju ukus za određene hranljive materije i razvile su načine na koji utiču na svog domaćina da im dostavi više onoga što žele od ponuđenog na stolu za večeru.

"Bakterije u našim crevima su izuzetno manipulativne.", rekao je doktor nauka Karlo Malej, direktor Centra za evoluciju i rak Univerziteta Kalifornija u San Francisku i ko-autor istraživanja. "Postoji velika razlika interesa predstavljenih mikroorganizama, od kojih su neki u skladu sa našim ciljevima ishrane, a drugi nisu."

Još uvek nije potpuno poznato kako dolazi do toga, ali naučnici veruju da bakterija ispušta hemijske signale koji se prenose duž pneumogastričnog živca - auto-puta nervnog sistema koji ide od organa za varenje do mozga. Ovi signali možda utiču na raspoloženje i apetit, što utiče na nas tako da želimo više onoga što bakterije žele u našim ustima.

"Naša ishrana ima ogroman uticaj na populacije mikroorganizama u našim crevima.", rekao je Malej i dodao: "To je čitav ekosistem, koji evoluira u vremenskoj razmeri od samo nekoliko minuta."

Deformisana bakterija pronađena samo u crevima Japanaca, na primer, evoluirala je kako bi posebno varila morsku travu, što je deo uobičajene japanske ishrane. Na isti način, određene bakterije opstaju na masti i šećeru koje se nalaze u ishrani bogatoj tim sastojcima.

Postoji teorija da ukoliko bakterije žele šećer, one koriste sistem štapa i šargarepe; određene hemikalije nas čine da se osećamo loše dok ne unesemo šećer, a onda druge poprave naše raspoloženje kao nagradu za unošenje dobara.

"Mikrobi imaju kapacitet da manipulišu ponašanjem i raspoloženjem menjanjem signala u pneumogastričnom živcu, menjajući receptore ukusa, proizvodeći toksine kako bi činili da se osećamo loše i oslobađanjem hemijskih nagrada koji čine da se osećamo dobro.", navodi ko-autorka studije Atina Aktipis, doktor nauka.

Dobre vesti su, navode naučnici, što možemo da utičemo na menjanje stanovnika naših creva kroz izbor hrane.

"Zbog toga što se mikrobima veoma lako manipuliše pomoću prebiotika, probiotika, antibiotika... i promenom ishrane, menjanje naših mikroba nudi prilagodljiv pristup inače neprilagođenom problemu gojaznosti i nezdravoj ishrani.", navode naučnici.