Ruske željeznice su počele s ubrzanim preusmjeravanjem tranzita tereta, koji više ne teče preko zemalja Baltika i kroz njihove luke, čime Rusija praktično guši baltičke ekonomije.

Panika u Latviji, Rusija prestaje hraniti ekonomiju baltičkih zemalja
Latvija tvrdi kako je to “osveta Moskve” zbog njenog odbijanja da podrži plinovod “Sjeverni tok 2“. To je verzija vlasti Latvije, koje javnosti nekako moraju objasniti oštar pad ruskog teretnog prometa kroz njihove luke. No, pravi razlog svega što se događa, ako pogledate situaciju u cjelini, sasvim je drugačiji.

Čak i da Latvija hipotetski odobri “Sjeverni tok 2”, ništa se ne bi promijenilo.

Ruske Državne Željeznice su većinu tereta i željezničke teretne operatere uputile da se ne koriste latvijskim lukama, prenosi Reuters, pozivajući se na devet ljudi koji su upoznati sa situacijom. Zbog toga ruski prijevoznici za naftne derivate, gnojiva, ugljen i metale više ne koriste latvijske luke.

Ruske željeznice su počele odbijati korištenje latvijskih luka u ožujku i travnju, ali najveći broj odbijenih tereta je zabilježen u svibnju. Prihvaćeno je za prijevoz samo 10% od traženog volumena.

Direktor marketinga tvrtke “Freeport Riga” Edgars Suna, rekao je kako je protok tereta iz Rusije sredinom travnja pao za oko 50%.

Latvija vodi statistiku i u ožujku 2017. godine je u like u Rigi poslao 1,2 milijuna tona tereta, u travnju 750 tisuća tona, a u za razdoblje od 1. do 15. svibnja samo 45 700 tona. Osim toga, za brojne vrste tereta je u prvoj polovici svibnja promet kroz baltičke luke potpuno zaustavljen.

Izvor za Reuters tvrdi kako smanjenje prometa kazna za plinske cijevi i navodno je to ruska reakcija na odluku vlade Latvije koja nije podržala projekt “Sjeverni tok 2”.

U travnju je ministar vanjskih poslova Latvije, Edgars Rinkēvičs, samo rekao da je podrška “Sjevernom toku 2” prijetnja sigurnosti države i ne odgovara ekonomskim interesima zemlje.

“To je vrlo ozbiljna stvar, a to govori već duže vrijeme. Nitko ne zna koliko će ova situacija će trajati i što nam je činiti”, za Reuters je izjavio jedan trgovac pogođen gubicima.

Neki ističu da Rusija želi preusmjeriti protok tereta iz luka u Latviji u one ruske, a jedan od sugovornika povezuje situaciju s otvaranjem riječne plovidbe i poboljšanim uvjetima opterećenja u ruskom Arktiku.

Željeznice odbacuju takve optužbe i tvrde kako nema ograničenja prijevoza bilo kakvog tereta. No, statistika potvrđuje da u ovom slučaju latvijske luke gube ruski teret, dok ruske luke povećavaju tranzit.

No, samo prije nekoliko godina je sve bilo drugačije. Nakon raspada Sovjetskog Saveza su gotovo svi napustili lučke infrastrukture u baltičkim državama, dok je Rusija jedina ostala izvor prometa. Dugi niz godina je Rusija nastavila hraniti baltičke ekonomije i sada se ova situacija konačno počinje mijenjati.

Naime, rusko vodstvo je sebi postavilo veliki politički cilj i od 2020. sva ruska roba, bez izuzetka, ne smije prolaziti kroz baltičke luke.

Bivši šef ruske predsjedničke administracije, posebni predstavnik Vladimira Putina za okoliš i promet, Sergej Ivanov, govoreći na sastanku s najvećim ruskim prijevoznicima prošle godine je iznio zapovijed na razini države: Sva domaća roba koja se pretovara u baltičkim lukama od 2020. godine će biti usmjerena isključivo na ruske luke i o tom pitanju nema diskusije.

Ruske željeznice već imaju rezervni kapacitet, a luka Ust-Luga je u stanju da odradi pretovar bjeloruskog benzina, dizela i loživog ulja i drugog tereta.

Dakle, nijedan ruski teret za manje od tri godine ne bi trebao proći kroz Litvu, Letoniju i Estoniju.

Sada umjesto kroz luku u Rigi tranzit može teći kroz ruske luke Murmansk, Arhangelsk i Novorosijsk. Međutim, glavni dobitnici ove odluke Moskve su luke u Lenjingradskoj regiji i posebno Ust-Luga, koja u komercijalnom smislu najviše odgovara ruskom tranzitu.

To potvrđuju i statistike. U samo četiri mjeseca 2017. se teretni promet luke Ust-Luga u odnosu na isto razdoblje 2016. godine povećao za 10%. Tako se tranzit ugljena i koksa povećao za 40%, te iznosi 8,7 milijuna tona. Pretovar sirove nafte u luci Ust-Luga je u četiri mjeseca ove godine porastao za 11%, na 11 milijuna tona.

Povećanje volumena tereta za Europu se šalje željeznicom preko Bjelorusije.

Naravno, Latvija izgovor još uvijek traži u situaciji oko plinovoda “Sjeverni tok 2”. No, estonski stručnjak Raivo Vare kaže “kako, čak i kada bi latvijska vlada naglo promijenila svoj stav o plinovodu, to neće vratiti ruski teret”.

“Oni svoje robe šalju na terminale u svojim lukama. To masovni ruski teret ne bi trebao teći preko luka u baltičkim zemljama su u Moskvi govorili još početkom ’90-ih. Međutim, sada Rusija ima svoje lučke kapacitete i nove terminale koji su izgrađen u ranim 2000-im. Sada su baltičke luke postale rezervno mjesto za pretovar ruskih roba”, objašnjava Vare za estonsku javnu RTV.

I dok baltičke luke bilježe oštar pad tranzita ruskih roba, istovremeno se bilježi sve veći promet od ruskih baltičkih luka Ust-Luga, Primorsk, Vjisotsk, St. Petersburg, Viborg i Kalinjingrad.

Na primjer, Ruske Državne Željeznice su uložile 100 milijardi rubalja u razvoju infrastrukture na prilazima luci Ust-Luga, iako su mnogi u to vrijeme kritizirali projekt. Međutim, investicija se isplatila. U posljednjih nekoliko godina sve više ruskih prijevoznika koristi ovu luku, a tu su i veliki igrači kao Novatek, Nevska naftovodna kompanija, Sibur i drugi.

“Dakle, možemo reći da svrha odustajanja od latvijskih i baltičkih luka općenito nije kazniti Latviju, nego jednostavno teret preusmjeriti u ruske luke. Svi ostali načini tranzita bi bili skuplji i uskoro se uopće neće koristiti. Prosječni godišnji rast prometa u ruskim lukama u razdoblju 2012. do 2016. je kontinuirano bio 6%. Dakle, agresivna suradnja s europskim partnerima u situaciji snažnog rasta je sasvim normalna, rekao je generalni direktor ruske agencije IK Forum, Roman Paršin.

Latvija se, naravno, takav scenarij nimalo ne sviđa. Tranzitni tokovi generiraju 10% BDP-a zemlje i ovaj sektor zapošljava oko 100 tisuća ljudi. Prebacivanje tranzita 50% ruskog tereta iz Latvije u ruske luke zemlju može koštati 20 do 30 tisuća radnih mjesta i gubitak 200 do 250 milijuna eura godišnje.

Osim toga, zašto bi Moskva plaćala baltičkim zemljama ogroman novac, kojim se kasnije financiraju aktivnosti protiv Rusije. Naime, novac kojeg Rusi plaćaju baltičkim državama i oligarsima za prijevoz njihove robe željeznicom ili za usluge financijskih transakcija u bankama Litve se financira tamošnja radikalna desnica, koja čak traži deportaciju Rusa koji nisu državljani u Litvi, i to “natrag u domovinu u zatvorenim vagonima”, piše portal Rubaltic.

Iako u Rusiji neki tvrde da sve ovo nema veze s geopolitkom, prošle godine je čelnik državne korporacije izvijestio predsjednika Rusije o tome kako je proces logističke preorijentacije iz baltičkih luka prema ruskima u tijeku. Naravno, nije teško pogoditi da je ovaj posao mogao odraditi samo netko poput najbližeg Putinovog saveznika i njegovog posebnog izaslanika za transport, Sergeja Ivanova. Upravo on je na sastanku s glavnim transportnim kompanijama zemlje jasno svima dao do znanja da do 2020. godine ruski teretni tranzit mora u potpunosti napustiti baltičke države. Jesu li Rusi zbog ovoga “zli” i prema nedužnoj Latviji se ponašaju “osvetnički” samo zato što nije podržala “Sjeverni tok 2”, prosudite sami.