Zbog uklanjanja spomenika u Charlottesvilleu se nedavno u gradu okupilo nekoliko stotina pripadnika američkih rasističkih udruga, neonacista, rasista i bijelih supermacionista, ali i mnoštvo običnih ljudi kojima je spomenik dio povijesne memorije, obiteljske i kolektivne koju baštine bijelci uglavnom s juga. Međutim, ne smo da se stalo s ovim ludilom koje dijeli američko društvo, nego se odlučilo ukloniti, zakonski ili samoinicijativno, sve što podsjeća na poraženu stranu u Američkom građanskom ratu i vojsku Konfederacije.
Međutim, ovdje nešto nije u redu. Naime, ti su spomenici bili priznati i nikome nisu smetali stotinu i više godina, koliko su tamo stajali, a izgovor s Dylannom Roofom, američkim Andersom Brevikom, također nije uvjerljiv.
Sukobi između bijelih supremacionista, ali ne samo, koji su sudjelovali u nemirima protiv takozvanih američkih ljevičara su američkom gradu Charlottesvilleu za sobom ostavili jednu poginulu osobu i 34 ranjene. Uzrok sukoba dvije skupine je, kao što smo rekli, bio uništavanje spomenika generala Konfederacije.
No, pokušajmo sagledati cijeli događaj iz drugog ugla. Identifikacija povijesnih ličnosti iz vremena Američkog građanskog rata s modernim neonacistima očito ima za cilj brisanja memorije američkih južnjaka. No, hoće li uspjeti oni koji su iz njima znanih razloga to odlučili učiniti?
Točan podatak je da se prije nekoliko dana u Charlottesvilleu okupilo, po različitim procjenama, od dvije do šest tisuća ljudi. Među njima su
bili i predstavnici radikalne desnice, članovi neonacističkih skupina i Ku Klux Klana.
Okupili su se na nedozvoljenom prosvjedu protiv planova vlasti za uklanjanje spomenika iz gradskog parka generalu Konfederacije, Robert Leeju. Usput, sve do 5. lipnja se park također zvao po njemu, a onda dobiva ime "Emancipation Park".
Kada je gradu u petak 11. kolovoza održan marš stotina pripadnika krajnje desnice, u Charlottesvilleu su počeli prvi sukobi između njih i njihovih protivnika, koji su se također okupili u gradu. Odmah dolazi i do prvih uhićenja.
Ključni događaj se zbio u subotu, 12. kolovoza, kada su u gradu počeli neredi i sukobi suprotnih strana. Na kraju se jedan od pripadnika desničarskih demonstranata namjerno zaletio automobilom u grupu ljudi iz suprotnog tabora. Jednu je osobu usmrtio, a 34 su ozlijeđene u incidentu i sukobima.
Osim toga, tog dana se blizini Charlottesvillea srušio policijski helikopter i u nesreći su poginule dvije osobe.
U državi Virginiji je uvedeno izvanredno stanje i policijska Charlottesvillea je dobila ovlasti da nametne policijski sat.
Guverner Virginije je rekao "kako krajnjoj desnici nema mjesta u Americi", a senatori su nerede nazvali činom "domaćeg terorizma"
Posljedica događaja u Charlottesvilleu je odluka da se ubrza uklanjanje dva spomenika Konfederaciji u drugom gradu, u Lexingtonu u Kentuckyju.
Ono što se dogodilo u Virginiji nije zanimljivo zbog nereda samih po sebi, jer SAD po ovom pitanju imaju vrlo bogatu povijest, od lokalnih sukoba do vrlo ozbiljnih nereda i kriza. Najpoznatiji su neredi u Detroitu 1967. godine, Los Angelesu 1992. godine i Fergusonu 2014. godine.
U ovom slučaju je još zanimljivija činjenica da američki politički sustav u sebi nosi tempiranu bombu, koja i ne otkucava baš tako sporo, i uz to djeluje sama.
© Samuel Corum / Anadolu Agency / Getty Images
Međutim, što je lako provjeriti na snimkama, veliki dio sudionika su bili ljudi koji su jednostavno prosvjedovali protiv uništavanja povijesne memorije i ne može iz se nazivati rasistima, neonacistima ili bijelim supremacionistima.
Osim toga, opisati Američki građanski rat u dva retka i kao borbu onih koji su se borili za i protiv robovlasničkog sustava na jugu je apsolutno besmisleno.
Povjesničarima je to dobro poznato, ali političare i skupine koje stoje iza podjela u američkom društvu, koje može dovesti do uvođenja izvanrednog stanja u cijeloj zemlji, istina o ratu iz sredine 19. stoljeća ne zanima.
Za Amerikance s juga je povijesna memorija važan dio regionalnog identiteta, dio njihovog kulturnog koda
U posljednjih nekoliko godina je pokrenut proces namjernog iskorjenjivanja ove komponente američke povijesti, a događaji iz vremena Američkog građanskog rata se ocjenjuju sa stanovišta modernih ideologija.
Naravno da je robovlasništvo neprihvatljivo u XXI stoljeću i civiliziranom svijetu. Ali je jednako tako glup i apsurdan pristup s današnjim stavovima ocjenjivati ljude i događaje od prije sto i pedeset godina.
Po tom obrascu bi se mogli srušiti spomenici koji imaju veze sa slavnim ljudima antike, jer su u to vrijeme svi imali robove, koje nisu smatrali ljudskim bićima. Misleći tako, trebalo bi uzeti malj i razlupati Tutankamonov zlatni sarkofag, a mumiju baciti na smetlište, jer je on sigurno imao na tisuće robova i malo je vjerojatno da su imali ikakva prava. Usporedbe ovog tipa bi se mogle nabrajati unedogled.
Vraćajući se na generala Roberta Leeja, on i njegovi vojnici i časnici su odavno mrtvi, ali među njihovim potomcima i nasljednicima novi kurs unutarnje američke politike može uzrokovati jako loše osjećaje.
Kao što smo rekli na početku, prije dvije godine je u Sjedinjenim Američkim Državama počela borba protiv zastave Konfederacije, a sada se proces proširio na spomenike koji tamo stoje desetljećima.
Možda političari i stratezi koji stoje iza svega ovoga vjeruju da će, uz pomoć intenzivne medijske propagande, stavljajući znak jednakosti između vojske Konfederacije i modernih neonacista uspjeti da većina stanovništva južnih država odbaci svoju povijesnu memoriju i da će pogaziti postojeće regionalne mentalitete u kojima je memorija na građanski rat značajna komponenta. To se sigurno neće dogoditi, ali će se zato još više podijeliti američko društvo. Oni koji ovo čine to dobro znaju i sve što čine, čine s razlogom.
Lov na Trumpa može izazvati građanski rat u Americi
S nekoliko dana odmaka od događaja u Charlottesvilleu svjedočimo unutarnjoj političkoj krizi i važnoj prekretnici u Americi. Protivnici Donalda Trumpa su jasno dali do znanja da je cilj diskreditiranja svrgnuti predsjednika i možete biti sigurni da će se američko društvo i dalje dijeliti, što može dovesti do otvorenih sukoba, možda i građanskog rata. Izjave Trumpa su pokazale koliko su moćni ljudi koji djeluju protiv američkog predsjednika i Sjedinjene Američke Države se suočavaju s najvećom krizom ove godine.
SAD su na rubu građanskog rata još 8. studenog prošle godine, kada je Trump izabran za predsjednika. Taj je događaj pokazao koliko su duboke podijele u američkom društvu. Nakon siječnja 2017. i kada je Trump preuzeo dužnost, postalo je jasno da elita nije spremna prihvatiti izborne rezultate.
Dio državnog aparata, pravosuđe i gotovo svi mediji su doslovno sabotirati rad novog šefa države. Za paralizirati rad Trumpove uprave je osmišljena i pokrenuta priča o "ruskim vezama" novog predsjednika, iako je sve to laž i nikada nitko o tome nije predočio jasne i konkretne dokaze.
No, sada je pokrenuta druga faza, jer čak su i Amerikanci rekli kako su umorni od svakodnevnog bombardiranjima vijestima o "ruskom uplitanju u izbore" i "vezama Trumpa i Rusije". Sada će Trump biti uništen jer je "fašist" i "rasist", a kampanja je dobila zamah odmah nakon događaja u Charlottesvilleu.
Etikete nisu nove i Trumpa se opisuje jednako kao od samog početka kampanje. Kada je govorio o gradnji zida na granici s Meksikom ili ograničenju imigracija iz muslimanskih zemalja, liberalni mediji su ga opisali kao "šovinistu". No, kada je Trump postao predsjednik, postao je netolerantan, jer navodno ne voli muslimane, Židove, crnce, Latinoamerikance. Njegov upravo otpušteni savjetnik Steve Bannon je "glavni ideolog američke radikalne desnice" i hvali Ku Klux Klan. No, ruska tema je još uvijek bila najprikladnija za klevetu. Mediji već mjesecima raspravljaju o pojedinostima ponašanja jednog ili drugog aktera kojima se okružio Trump, a svi su imali navodne kontakte s Rusima.
Onda se s vremenom uspjela očistiti Bijela Kuća i od početnog tima je Trumpu ostalo nekoliko ljudi. On je sad slab i sada se kreće u borbu protiv "rasista Trumpa".
Osim rušenja spomenika generalu Leeju, krenuo je cijeli val uništavanja spomenika poražene Konfederacije u građanskom ratu, ali to ogromna većina građana smatra za provokaciju i obični civili su spremni uzeti oružje da ih obrane.
Subotnja izjava Trumpa je bila primjerena, ali ne u Americi gdje su mediji i političari odmah organizirali hajku na predsjednika.
"Predsjednik ne može osuditi obje strane, jer jednoj od njih pripadaju fašisti i rasisti", bila je poruka njegovih političkih protivnika
Histerija je trajala nekoliko dana, da bi u ponedjeljak Trump rekao kako je rasizam zlo i da su oni koji pozivaju na rasno nasilje "razbojnici i kriminalci, uključujući Ku Klux Klan, neonaciste, desničare i sve druge slične skupine koje preziru američke vrijednosti". Iako je dodao da će odgovornost za nasilje snositi svi prosvjednici, bilo je jasno da se Bijela kuća odlučila na ustupke i da je pokušala smiriti val kritika.
Ali sutra, u utorak, Trump se pojavio u New Yorku i tamo se vratio prvotnoj verziji.
"Imate skupinu s jedne strane i skupinu s druge strane. Oni su jedni druge napali bejzbol palicama. Bilo je to okrutno i strašno,... zastrašujuće za gledati. Mislim da su za ono što se dogodilo krive obje strane. Nisu svi od tih ljudi bili neonacisti. Vjerujte mi. Nisu svi od njih, na bilo koji način, pristaše teorije bijele supremacije. No, drugu stranu možemo nazvati ljevičarima, iako je agresivno napadala drugu stranu. Recite što hoćete, ali kakav je to način?", rekao je Trump.
"Kada govorimo o radikalnoj desnici, oni snose dio krivnje? Ali kako da opišemo one s druge strane, koji dolaze spremni za borbu, naoružani palicama u rukama?", rekao je Trump u utorak u New Yorku.
Trump je rekao da nisu svi mediji bili objektivni po pitanju povijesti. Zapravo, umjesto okruglih stolova uglednih povjesničara i emisija u kojima će se u udarnom terminu objasniti povijest Američkog građanskog rata, mediji su i dalje nastavili s mantrom o "Trumpu rasistu i neonacistu", što sigurno nije slučajno.
Trump je medije otvoreno optužio da su se svrstali na jednu stranu i pitao ih koliko će spomenika na kraju biti srušeno?
"Danas rušimo spomenik južnjačkom generalu Thomasu "Stonewallu" Jacksonu, a sutra će to biti spomenik Georgeu Washingtonu ili Thomas Jeffersonu? George Washington je imao robove, zar ne? Zar sada George Washington gubi svoj status i treba ukloniti njegov kip? Što je s Thomasom Jeffersonom? Što mislite o njemu? Sviđa li vam se? Dajte, uklonite spomenik, jer je on bio običan robovlasnik? Moramo se zapitati kako će sve ovo završiti. Vi želite promijeniti povijest i kulturu!"
Izjava Trumpa je postala senzacija. U politički korektnoj Americi ga nitko nije mogao osporiti. Međutim, mediji su svejedno napisali "kako je Trump zapalio političku vatru, a zatim je u utorak, na nju bacio kerozin i počeo plesati oko nje".
Ali Trump nije običan političar, čak ni običan predsjednik, nego predsjednik koji se suočava s borbom protiv njegovog izbora, koji je sam po sebi bio znak podijele američkog društva. Trump sigurno nije razlog za tu podjelu. Naprotiv, upravo su rastuće proturječnosti omogućile njegov izbor predsjednika.
Grubo govoreći, to je bila reakcija bijele Amerike na stvaranje, nazovimo je tako, "bezrasne" nacije. Nije ni važno je li ovaj proces dobar za SAD ili loš. Važno je da se velikom dijelu društva ove promjene ne sviđaju.
Ne sviđa im se gubitak nacionalnog identiteta, iako Amerikanci još uvijek čuvaju i onaj irski ili talijanski, na primjer. Velikom dijelu populacije se ne sviđa prisilno ukidanje vjerskog i rodnog identiteta. Naravno, ne sviđa im se ni deindustrijalizacija i ovo je dio prosvjeda društva protiv takvih promjena.
Za razliku od Envera Hodže, koji je nakon Drugog svjetskog rata u Albaniji komesarskim dekretom "ukinuo Boga", a provedbu odluke osigurao represijom, Trumpovi protivnici su, za sada, odabrali metodu da sve koji se protive takvim promjenama nazovu ekstremistima, rasistima i fašistima.
Naravno, rušenje spomenika herojima Konfederacije, generalima i političarima koji su se borili protiv sjevernjaka, jest rušenje spomenika gubitnicima, ali su oni postali dio nacionalnog identiteta. I tako je bilo 150 godina, sve dok netko nije odlučio da je vrijeme za stvaranje nove vjere
i novog identiteta američkog naroda. Tko bi to uopće mogao biti? Tko igra na kartu američke propasti?
Nije li Amerika na rubu novog građanskog rata? Uposlenik State Departmenta Keith Mines smatra da je vjerojatnost izbijanja građanskog rata u Americi u sljedećih 10 do 15 godina čak 60 posto.
Keith Mines je izjavio da situacija podsjeća na 1859. godinu, uoči Američkog građanskog rata, kada su svi divljali i svi su bili naoružani.
Trumpovo nasilje je samo verbalno, ali njegovi se protivnici u borbi protiv njega neće ograničiti samo na verbalne prijetnje, nego guraju u ponor cijelu zemlju. Prvo, sabotiraju rad državnih institucija i kroz Kongres pokušavaju blokirati aktivnosti čelnika države. Od Trumpa su ranije tražili da prizna raznolikost društva, a sada ga pozivaju da osudi samo jednu stranu od dvije, obje krive za fizičke sukobe i nerede.
Zar nije ustavna uloga predsjednika države da ublaži i pokuša spriječiti podijele u društvu? Zar sada neće sve više bijelaca početi misliti kako vlasti rade protiv njih i da samo štite manjine?
Američka liberalna elita igra ovu utakmicu sa šibicama u blizini cisterni s benzinom, misleći samo kako će naštetiti Trumpu. On se sa svoje strane brine o očuvanju Sjedinjenih Američkih Država kao jedinstvene i snažne države, često prijeteći drugim, ali to nije tema. Ne treba biti akademik i shvatiti tko je od njih američki patriot.
Konačno, nikada ne treba zazivati rat i propast Amerike i američkog naroda, jer bi u tom slučaju cijeli svijet potonuo u kaos. Ono što Americi treba je velika i učinkovita čistka, koja će zauvijek pomesti "Deep State". Teško je od Trumpa očekivati da će u tome uspeti, jer je već izgubio nekoliko utakmica, ali ako preživi do kraja mandata, to bi se u budućnosti moglo i dogoditi.
Komentar: Pogledajte također: