© Chip Somodevilla / Getty Images
"Nažalost, rasizam u Americi je još uvijek znatno veći nego u gotovo svim drugim zapadnim zemljama", napisao je u uvodniku španjolski El Mundo.
Prema povjesničarima, rasizam nije samo "subjektivan osjećaj" svojstven pojedinim dijelovima američke populacije, nego je i čimbenik u oblikovanju društveno-ekonomski sustava u ovoj zemlji, što se sada i vidjelo.
Ovo treba pažljivo uzeti u obzir pri analizi nedavnih događaja u Charlottesvilleu. Naime, u nemirima zbog skupa ekstremnih desničara u američkoj saveznoj državi Virginia tri su osobe poginule a 19 ih je ozlijeđeno. Jedna sudionica protuprosvjeda je stradala kada se automobil zaletio u masu, a dva su policajca poginula kada se njihov helikopter srušio tijekom nadgledanja skupa. Vozač automobila je uhićen i optužen za ubojstvo, ozljeđivanje i bijeg.
Vlasti Virginije su prije skupa proglasile izvanredno stanje kako bi prema zakonu mogle rasporediti dodatne snage sigurnosti. Predstavnici skupina bliskih staroj rasističkoj organizaciji Ku-Klux-Klan i neonacisti su se okupili u znak protesta zbog uklanjanja spomenika generalu Leeju iz gradskog parka u Charlottesvilleu.
Robert Edward Lee (1807. - 1870.) bio je zapovjednik snaga Konfederacije u Američkom građanskom ratu. Smatra se jednim od najznačajnijih vojnih zapovjednika u povijesti SAD-a, bez obzira na to što je predvodio poraženu stranu.
Oni koji su se zalagali za uklanjanje spomenika tvrde da takvi spomenici podsjećaju na mračna poglavlja američke povijesti, u kojima je ropstvo bilo legalno, a rasizam norma.
Za poticaj na nerede u američkom gradu su okrivljeni takozvani "bijeli supremacionisti", koji su prosvjedovali protiv odluke lokalnih vlasti da se ukloni spomenik generalu Konfederacije.
U Charlottesvilleu, grad u kojem vladaju demokrati, već dugo godina postoji ranije park, a potom spomenik posvećen generalu Konfederacije.
Lokalne vlasti kao da su ovom odlukom iznova raspirile žar građanskog rata u kojem su SAD krvarile od 1861. do 1865. godine.
"Zapravo, oni su opet zapalili vatru u društvu koje je sve više polarizirano", piše list.
U isto vrijeme, kontroverze oko spomenika sugeriraju da određene interesne skupine namjerno manipuliraju poviješću, što se događa u gotovo svim dijelovima svijeta.
Donoseći ovu odluku se znalo za visoki rizik suočavanja s južnjačkim nacionalizmom, koji ima svoju verziju i tog dijela američke povijesti.
Ovo nije slučaj samo u Americi, nego u svim zemljama koje pokušavaju izbrisati dio vlastite prošlosti, koja je imala i postignuća i pogreške, umjesto da istu nadvladaju i prepuste je struci i službenoj historiografiji.
© SABRINA SCHAEFFER/THE DAILY PROGRESSSpomenik Robertu Edwardu Leeju Charlottesville, Virginija
Iako španjolski list sugerira da su neke "interesne skupine" svjesno odabrale trenutak za uklanjanje spomenika generalu Robertu E. Leeju u Charlottesvilleu, znajući kakvu će reakciju izazvati u dijelu populacije koja pripada radikalnim desničarskim, neonacističkim i rasističkim skupinama, ali i među onima koji još uvijek čuvaju vlastitu povijesnu memoriju na Američki građanski rat, ma u kojoj mjeri ona bila pogrešna.
Ni grad Charlottesville nije odabran slučajno, jer je to uporište Demokratske stranke, iako spomenika zapovjedniku vojske Konfederacije u Americi ima u četiri velika grada, po njemu se zovu ulice, škole, trgovi, zgrade, čak i brodovi mornarice, sveučilišta, koledži i administrativni okruzi.
Tko god da se odlučio na ovakav korak u ovom trenutku, znao je da će doći do sukoba i podijele u društvu.
Na kraju je predsjednik Trump na sve reagirao prilično traljavo
"Najstrože osuđujemo ovaj neviđeni izljev mržnje, nesnošljivosti i nasilja sa svih strana", rekao je Trump na svom golf terenu u New Jerseyu, a na svom Twitter profilu poručio: "Svi se moramo ujediniti i osuditi sve što znači mržnju. U Americi nema mjesta za ovakvo nasilje."
Nesporno je da su radikalni rasistički pokreti u Americi ozbiljan problem, ali Trump nije izravno okrivio bijele supremacioniste, i njegova ambivalentna osuda je jednako razljutila republikance i demokrate.
Moguće je da se nije htio zamjeriti biračkom tijelu od kojeg je dobio podršku, ali bi bilo bolje da je reagirao mudrije i izravno osudio rasiste i neonaciste, ali i da je jasno postavio pitanje zašto se baš sad uprava Charlottesvillea odlučila ukloniti spomenik generalu Robertu Edwardu Leeju, koji je naručen 1917. godine i postavljen u gradskom parku 1924. godine.
Nije slučajno gradsko vijeće Charlottesvillea u travnju ove godine glasalo za uklanjanje spomenika. Nakon toga stiže tužba temeljena na statutu Virginije iz 1902. koji štiti sve ratne spomenike u državi. Tužbu su potpisali brojni tužitelji, uključujući i nevladinu udrugu "Sinovi veterana Konfederacije", čiji su članovi, među ostalima, bili i američki predsjednici Woodrow Wilson i Harry Truman. Ova "udruga za čuvanje povijesne memorije" nema veze s nasilnim rasističkim i neonacističkim skupinama i ranije se nije imala problema s vlastima Charlottesvillea, sve do nedavne odluke iz travnja, koju želi osporiti zakonskim putem.
Gradska uprava je izjavila da kip generala Konfederacije nije podignut kako bi bio spomen Američkom građanskom ratu, stoga se zakon Virginije koji štiti ratne spomenike na njega ne odnosi. Sudac Richard Moore je 2. svibnja ove godine, znajući za probleme koje će uzrokovati provedba odluke Gradskog vijeća, donio privremenu zabranu kojom se blokirao uklanjanje spomenika za šest mjeseci, jer je u interesu javnosti dok sud ne donese konačnu odluku.
Kako će sve završiti, vidjet će se nakon pravomoćne odluke suda, a do tada nisu isključeni i novi nemiri i podijele u američkom društvu. Nekima je stalo da se one dogode baš sada, jer su prošla desetljeća demokratske gradske uprave u kojima im spomenik nikada nije predstavljao poseban problem.
Nakon svega, treba se zapitati tko od ove odluke i rata na ulicama Charlottesvillea ima najviše koristi, i dobit ćemo odgovore na mnoga pitanja.
Komentari čitatelja
na naše novosti