Vulkan Sent Helens potresla su juče čak 17 zemljotresa u kratkom vremenskom razmaku od 12 i 30 prepodne do 18 i 28 popodne po lokalnom vremenu. Najjači zabeležni potres iznosio je 3,9 stepeni Rihtera, a ono što posebno zabrinjava je što su slični potresi u prošlosti izazivali erupcije.
Vulkan Sent Helens
© Mark Graves / File
Ovi potresi nastavak su trenda koji seizmološke službe beleže poslednjih meseci. Samo u decembru zabeležno je 80 blažih potresa na tom području, što daleko iznad proseka koji iznosi 17 mesečno, piše qz.com.

Ovi podaci posebno zabrinjavaju ako se ima u vidu da su se potresi dogodili na području planinskog lanca Kaskadskih planina na kojem se nalazi 13 velikih vulkana. Najktivniji vulkan na Kaskadnim planinama je upravo Sent Helens, stratovulkan smešten u jugozapoadnom delu američke države Vašington, na oko 154 km južno od grada Sijetla, odnosno na oko 80 km severoistočno od Portlanda.

Poslednji put vulkan je bio aktivan u periodu od 2004. do 2008. godine. U septembru 2004. godine, serija manjih zemljotresa poput jučerašnje, izazvala je promeranje lave unutar vulkana, što je prvog oktobra te godine kulminiralo sa nekoliko eksplozija. Od tada, vulkan je izbacio oko 90 miliona kubika lave, što je više nego u periodu 1980-1986.

Prošle godine geološka služba SAD upozorila je da vulkan svakodnevno blago podrhtava usled stotine malih potresa, te da ovo upućuje na to da se magma kreće nagore i da bi Sent Helens svakog trenutka ponovo mogla da eksplodira.

Najsmrtonosnija vulkanska erupcija u istoriji SAD

Najjača i najsmrtonosnija erupcija Sent Helens dogodila se u 18. maja 1980.

Do te erupcije vulkan se smatrao ugašenim. Samoj erupciji prethodio je zemljotres jačine pet stepeni Rihtera što je dovelo do nastanka klizišta u kojem je sa severne strane planine ka reci Tutl skliznulo oko dva kubna kilometara stena.

Vreli vulkanski gasovi i pare eruptirali su horizontalno kroz novonastale pukotine, uništavajući okolni prostor u prečniku od 28 kilomatara. Istovremeno, vreli oblak staklastog pepela i smrvljenih stena izbačen je u atmosferu, nakon čega je došlo do izlivanja lave na površinu. Oko 400 miliona tona pare i prašine završilo je u atmosferi.

Eksplozija je bila tako jaka da je vrh planine praktično odleteo u vazduh, pa je nadmorska visina planine smanjena eksplozijim za 400 metara, odnosno sa 2.950 2.550 metara.

Sa opustošenog područja spasilačke patrole su kasnije pronašle i spasile 198 ljudi, a 57 osoba je smrtno stradalo ili je proglašeno nestalim. Ta erupcija smatra se najsmrtonosnijom i ekonomski najdestruktivnijom vulkanska erupcija u istoriji SAD.