Armenija
© Sputnik
Većinska vladajuća Republikanska stranka Armenije je odlučila da njihov čelnik da ostavku i da priliku Nikolu Pašinjanu, vođi "Obojene revolucije" i oporbene stranke "Izlaz", koja je dobila manje od 8% glasova na izborima, da se kandidira za premijera.

Čitava procedura i glasanje u Narodnoj skupštini je 1. svibnja održana po ustavu i važećim zakonima, ali Pašinjan nije dobio potrebnu većinu. Nakon toga se odlučio vratiti na ulicu, što je bilo očekivano, iako je predsjednik Narodne skupštine rekao da će se za sedam dana ponoviti glasovanje, ali kandidati u drugim krugu trebaju prikupiti trećinu, a ne polovinu potpisa narodnih zastupnika. Što se tiče drugog kruga izbora za premijera, tri oporbene stranke će opet predložiti svog kandidata, dok se većinska vladajuća stranka još nije očitovala o svom izboru.

U međuvremenu se Pašinjan vratio na ulicu, što znači da je obukao odijelo za jedan dan i glumio "velikog prijatelja Rusije i armenskih partnerskih zemalja u Euroaziji" na jedan dan.
Armenija
© AP Photo / Sergei Grits

Međutim, njegove pristaše su nakon neuspjelog izbora u parlamentu odlučile djelovati puno grublje. U srijedu su blokirali autoceste, prekinute su aktivnosti zračne luke, a željezničke komunikacije su prekinute. Stručnjaci ističu kako ono što se događa, iako još uvijek nema sukoba, već možemo nazvati nasiljem glasne manjine protiv običnih građana. Postoje i naznake da se situacija može pogoršati.

Pristaše Nikola Pašinjana, koji u utorak nije izabran za premijera Armenije, poslušale su poziv njihovog vođe i organizirale takozvani "građanski neposluh".

Vijesti iz Armenije u srijedu ujutro su počele sličiti vijestima iz Ukrajine tijekom "EuroMaidana" 2014. Pristaše oporbe su provalile u zgrade i urede gradonačelnika u gradovima Gjumri i Maralik. Tražili su od čelnika gradskih uprava da se pridruže njihovoj "revoluciji".

Drugi dio prosvjednika je blokirao ulaze u zgrade brojnih gradskih državnih agencija u glavnom gradu Erevanu, posebice Ministarstva pravosuđa, Ministarstva kulture i Ministarstva obrazovanja.

Osim toga, pristaše Pašinjana su blokirali ulice, ceste i autoceste diljem zemlje. Blokirali su i cestu do zračne luke u Erevanu, autocestu Sjever-Jug i autocestu Ararat-Erevan.

Svrha nasilja je vršiti pritisak na zastupnike parlamenta iz većinske vladajuće stranke. Većina ih je blokirana u njihovim domovima ili na putu za rad. Sudionici "Obojene revolucije" su ovim akcijama uspjeli odgoditi parlamentarnu sjednicu zakazanu za srijedu i predsjednik Narodne skupštine Ara Bablojan je sjednicu morao proglasiti nevažećom zbog nedostatka potrebnog broja zastupnika.
Armenija
© Reuters/Gleb Garanich
Na armenskim društvenim mrežama je bilo otvorenih poziva za fizičko nasilje protiv zastupnika vladajuće Republikanske stranke. Na brojnim grupama na društvenim mrežama su objavljene adrese i telefonski brojevi republikanskih zastupnika, što je u svom govoru potvrdio i predsjednik parlamenta Ara Bablojan.

"Državne strukture ne mogu dugo tolerirati takvo ponašanje", rekao je Ara Bablojan s govornice u Narodnoj skupštini.

Ali, kako se ispostavilo, mogu. Pašinjan je sa svoje strane zadovoljan što "policija i snage sigurnosti ostaju neutralni".

"Ako vlasti, na primjer, uvedu vojsku u Erevan, onda će svi vojnici doći k nama i pridružiti nam se", uvjeren je Pašinjan.

Međutim, više od političkih protivnika oporbe trpe obični građani. Armenski državni prihodni odbor je izjavio kako bi postupci prosvjednika mogli "ozbiljno narušiti sigurnost hrane u zemlji", jer su blokirane sve mogućnosti isporuke prehrambenih proizvoda.

Mediji ilustriraju ovu tešku situaciju s posebnim slučajevima. Naime, jedna trudnica zbog blokiranih ulica nije mogla doći u bolnicu. Probala je doći do bolnice taksijem, ali se vozilo zaglavilo u gužvi na raskrižju dvije ključne prometnice u Erevanu. Kako bi joj pomogli, došli su spasitelji, koji su mladu ženu uspjeli odvesti u medicinski centar.

Putnici su od centra grada do zračne luke 14 kilometara morali prijeći pješice, na vrućini, noseći kovčege u rukama.

Sam Pašinjan, koji je nedavno pozvao svoje pristaše na "neposluh", iako znamo što to zapravo znači, promijenio je svoj stav u srijedu popodne i pozvao na izbjegavanje nasilja, te da se ne ometa rad zračne luke. Rekao je kako ne želi sukobe i agresiju, ali je dodao izjavu kojom pobija sam sebe.
"Svi smo shvatili da ovaj proces ne može završiti pravnom pobjedom, ali sve naše akcije trebaju biti isključivo mirne", dodao je Pašinjan
Na svojoj Facebook stranici je naglasio kako u 14.00 po lokalnom vremenu trebaju biti otvorene sve ceste koje vode do zračne luke. Akcija blokiranja cesta u srijedu je bila bez presedana, izjavio je čelnik "revolucionara" i obećao da će u srijedu navečer izvući zaključke i "zbrojiti rezultate" prosvjeda.

Međutim, Pašinjanove pristaše nisu žurile s prekidom nasilnih akcija. Rano ujutro su prosvjednici blokirali promet na željeznici Gjumri-Erevan, što je trajalo cijeli dan. Zbog toga je bio paraliziran cijeli željeznički promet u zemlji.

"Zbog blokade prometa je bilo nemoguće jamčiti sigurnost tereta i putnika", istaknula je željeznička tvrtka Južnog Kavkaza i pozvala prosvjednike da prekinu blokadu strateške tranzitne linije.

Pashinjanov glasnogovornik, Alain Simonjan, izjavio je medijima kako će prosvjedi trajati najmanje još jedan tjedan. Očigledno je imao na umu datum sljedećeg glasanja za premijera.

U srijedu je predsjednik Narodne skupštine Ara Bablojan potvrdio kako će se drugi krug izbora održati na posebnoj sjednici parlamenta 8. svibnja.

"Situacija je vrlo rizična, provokativna i opasna. Događaji prijete pretvaranjem u ozbiljno pogoršanje političke krize, budući da poprimaju sve znakove "obojenog državnog udara", smatra ruski politolog Aleksej Martinov.

"Armenija je mala siromašna kavkaska zemlja, okružena vrlo neprijateljskim zemljama. Osim toga, vodi i oružani sukob u Nagorno-Karabahu protiv Azerbejdžana", rekao je Martinov.

Pašinjan naglašava da je protiv nasilnog svrgavanja vlasti i da sve akcije prosvjednika trebaju biti "mirne". Međutim, praksa pokazuje drugo.

Aleksej Martinov je istaknuo kako blokada ceste do zračne luke nije slučajna i to je provođenje nasilja nad ljudima. Armenija je ostala bez svih ključnih logističkih pravaca, a zbog svog geografskog položaja joj je zračna luka jedini izlaz u svijet.

Mnogi vjeruju da nasilje prije ili kasnije mora eksplodirati, jer je to naprosto u scenariju "Obojenih revolucija".

Službeno se Moskva još nije očitovala o najnovijim događajima u Armeniji, no u ruskom parlamentu je bilo izjava da je ovakav dolazak na vlast nezakonit. To je naglasio zamjenik predsjednika Odbora za vanjske poslove Vijeća Ruske Federacije Vladimira Džabarov, koji je također istaknuo da situaciju mogu iskoristiti neprijatelji Armenije.

I dok vlasti Armenije toleriraju ovakvo nasilje samoproglašenih "revolucionara" u cijeloj zemlji, koja je doslovno paralizirana, podsjetimo kako se to radi u "demokratskim zemljama Zapada". Naime, tijekom proslave Praznika rada su u Parizu izbili neredi kada su maskirani prosvjednici razbijali izloge i bacali molotovljeve koktele.

Policija je odmah reagirala i uhitila 109 osoba, od ukupno 1200 maskiranih prosvjednika skupine Black Bloc, koliko ih je bilo prema procjenama gradske policije. Načelnik policije Michel Delpuech je za France Inter rekao da su ukupno bile privedene 283 osobe.

Prosvjednici su pozvani putem društvenih medija da dan pretvore u "Dan revolucije" i da se pridruže radnicima koji su Praznik rada pretvorili u poseban dan bunta protiv neoliberalnih reformi predsjednika Macrona, koji je poručio kako neće odustati od svojih planova. Sindikati procjenjuju da se na njihovu skupu povodom Praznika rada okupilo 55 000 ljudi, a policija tvrdi da ih je bilo oko 20 000.

VIDEO - Pariz 1. svibnja 2018.


No, policija u Parizu ima pravo reagirati na bilo kakvo remećenje javnog reda i mira svim "zakonom dozvoljenim sredstvima", dok armenske vlasti trpe samovolju manjine, marionetske Pašinjanove stranke koja cijeli armenski narod drži kao taoce samo kako bi se nasilno dokopala vlasti.