Vlada u Armeniji ne želi “ukrajinski scenarij”

N.Babić
logicno.com
Pon, 23 Tra 2018 00:00 UTC

© musavat.com

Iako su jučer prosvjedni skupovi u Armeniji rastjerani silom, a vođe takozvane oporbe koje su najavile početak "Obojene revolucije" su privedene, situacija u zemlji se još uvijek nije smirila. Jučer ujutro se premijer i bivši predsjednik Armenije, Serž Sargsjan, sastao s vođom "revolucije" Nikolom Pašinjanom, čelnikom stranke "Izlaz", koja je na prošlim izborima dobila 8% glasova, ali je sastanak trajao manje od tri minute. Naime, Pašinjan je u prvoj rečenici od novoizabranog premijera tražio da podnese neopozivu ostavku ili će se "revolucija" nastaviti. Nakon toga je Ministarstvo pravosuđa priopćilo da svatko ima pravo na mirno okupljanje u skladu sa zakonom, a svi prosvjedi koji ograničava temeljna prava drugih ili javni interes će biti razbijeni silom.

Situacija u Erevanu još uvijek nije pod kontrolom vlasti. Stoga je premijer Sargsjan s liderom prozapadne oporbe Pašinjanom i njegovim suradnicima odlučio postupiti mnogo strože nego Viktor Janukovič tijekom "EuroMaidana" u Kijevu. Međutim, noćas se pokazalo da Pašinjan, čak i ako je lišen slobode, još uvijek "daje snagu" prosvjednicima.

EU traži hitno oslobađanje oporbenih čelnika

Oglasila se i Europska unija, koja je zatražila hitno oslobađanje skupine armenskih oporbenih čelnika koji su zatočeni zbog održavanja ilegalnih skupova koji su prerasli u nemire.

"Oni moraju biti pušteni odmah", izjavila je Maya Kosjanchich, glasnogovornica ureda za vanjske poslove EU.

Prema policiji, na prosvjedima u Erevanu je privedeno više od 100 prosvjednika. Jučer je privedeno još dvjesto ljudi, a sedam ih je hospitalizirano. Oporba govori o "nenasilnoj prirodi" prosvjeda i da im je cilj da prerastu u "Baršunastu revoluciju". Vlasti tvrde kako dan prije spriječena velika teroristička akcija. Na različitim mjestima u Erevanu je postavljeno oko 150 bombi, ali je teroristička akcija osujećena, priopćila je Služba nacionalne sigurnosti Armenije

Podsjetimo da je Armenija vrlo nestabilno područje, dok u zemlji, zbog rata s Azerbejdžanom u Nagorno-Karabahu, postoji priličan broj neprijavljenih komada pješačkog oružja i ručnih bombi, što je u zemlju uneseno u obliku "suvenira" ili "trofeja" pri povratku vojnika s bojišta u Karabahu.

Oštra reakcija Europske unije se može objasniti činjenicom da su među zatočenicima bili istaknuti oporbeni političari, uključujući zastupnika Nikola Pašinjana, koji se smatra vođom prosvjeda.

Od nenasilnih prosvjeda do rušenja vlasti

Međutim, događaju u Erevanu, gdje je prvih tjedan dana oporba imitirala mirni "EuroMaidan", brzo su postala masovna neprijavljena okupljanja koja su poprimila nasilni karakter. Za razliku od prosvjeda iz 2015. godine, kada je opozicija govorila uglavnom o ekonomskim pitanjima, sada je glavni cilj Pašinjana i njegovih suradnika smjena nedavno imenovanog premijera, bivšeg predsjednika Serža Sargsjana.

Bez obzira što je ranije obnašao dužnost predsjednika, Serž Sargsjan može biti premijer jer je njegova stranka na izborima dobila 55% glasova, a zemlja je prošla reformu i postala parlamentarna republika, kada je u travnju ukinut predsjednički sustav.

Sve poluge vlasti su de facto prešle u ruke premijera, uključujući vanjsku politiku i odnose s Rusijom, što i jest najveći problem, ali ne za Armence, nego organizatore nemira.

Trenutno je situacija takva da je vladajuća koalicija, koja ima većinu u Narodnoj skupštini, izabrala za premijera Sargsjana, dok s druge strane oporba ne namjerava položiti oružje. Za sada ipak, na sreću, govorimo o političkom oružju

Baš kao u slučaju Kijeva, čelnik zemlje je otišao na sastanak s vođom prosvjednika. No, postoji značajna razlika u pregovorima između Viktora Janukoviča s liderima "EuroMaidana" i Sargsjana s oporbom na ulicama Erevana.

Prvo, Nikol Pašinjan nije došao razgovarati i odmah je podigao pitanje ostavke premijera Sargsjana. Drugo, Sargsjan je odmah prekinuo pregovore, rekavši "kako razgovara s oporbom koja je dobila 7 do 8 posto na izborima, a kao takva nema pravo govoriti u ime cijelog naroda". Konačno, rezultat pregovora od tri minute nije bila predaja vlasti, već pritvaranje vođa ulične pobune.

To ipak ne znači kraj sukoba, što navodi i vodstvo zemlje. "Netolerancija koja se osjeti u zraku je dosegla svoj vrhunac", rekao je premijer Sargsjan.

Trenutno, policija blokira oporbene aktiviste, nazovimo ih tako, na središnjem Trgu Republike, gdje su namjeravali blokirati zgradu vlade.

Situacija je komplicirana, jer prosvjednici blokiraju bilo koju ulicu i okupljaju se na ključnim prometnicama. Noću se voze gradom i prave zaglušujuću buku. Policija redovito najavljuje da će koristiti silu za normalnu uspostavu prometa, ali to teškom mukom uspijeva učiniti, jer prosvjednici samo promjene mjesto okupljanja. Prema riječima dijela stručnjaka, osoba koja je pokrenula prosvjed, Nikol Pašinjan, ne utječe izravno na tu akciju.

"Štoviše, ne može se reći da će Pašinjan kontrolirati proces i ako bude slobodan", rekao je armenski politolog Hranta Mikaelijan i dodao kako je akcija dobila vlastiti sadržaj.

"Unatoč tome što su mnogi čelnici izolirani, broj demonstranata stalno raste", zaključio je Mikaelijan.

Kao posrednik u pregovorima vlade i oporbe se uključila i Armenska apostolska crkva, koja je pokušala pomiriti dvije strane. Crkva je za armensko društvo tradicionalno bila i ostala važna "karika". Crkveni velikodostojnici pozivaju oporbu da se ponašaju na civilizirani način, ali s druge strane pozivaju vlasti da ne zaboravljaju na vanjske prijetnje.

"Imamo Nagorno-Karabah, vojnike koji brane granice naše domovine, čija je sigurnost vaša briga, gospodine premijeru", Sargsjana je podsjetio patrijarh Karekin II.

Hoće li Armenija postati nova Ukrajina?

Hoće li crkva uspjeti pokrenuti proces pregovora, vidjet ćemo sljedećih nekoliko dana.

"U svakom slučaju, dovoljno brzo će se sve vratiti u normalu", predviđa Konstantin Zatulin, zamjenik predsjednika Odbora za euroazijske integracije i odnose sa sunarodnjacima ruske Državne Dume.

"Neko vrijeme će se pokušavati prosvjedovati na ulicama i to se može nastaviti, ali mi se čini da će to postati prilika da ljudi vide čije interese zastupa gospodin Pašinjan. On čak i ne skriva da želi prekid odnosa s Rusijom, izvući zemlju iz Euroazijske ekonomske unije i zatvoriti ruske baze u zemlji", rekao je visoki ruski dužnosnik.

"Stoga moramo pružiti političku potporu armenskim vlastima, koje sada poduzimaju mjere za zaštitu ustava, cjelokupnog državnog sustava i sprečavanja pokušaja državnog udara", rekao je Zatulin, koji vjeruje da će armensko društvo ipak razumjeti što znači politika za koju se zalažu takozvani revolucionari i da bi u tom slučaju Armenija došla u situaciju dvostruke blokade, od strane Turske i Azerbejdžana.

Oglasila se i vojska: "Nadamo se da neće biti izvanrednog stanja"

Armenski ministar obrane Vigen Sargsjan se nada da zbog nereda u zemlji neće biti potrebno uvesti izvanredno stanje.

"Moja je želja, a siguran sam i želja svih naših sunarodnjaka, da je potrebno izbjeći uvođenje izvanrednog stanja, bilo sada ili u budućnosti. Takvu mjeru zakonodavci mogu donijeti, ali se nadamo da se to neće dogoditi", rekao je ministar obrane Vigen Sargsjan na sastanku s premijerom, što se može protumačiti i kao najava uvođenja ove mjere, ako situacija izmakne kontroli.

Također je napomenuo da zakon regulira postupak angažiranja oružanih snaga u sličnim situacijama.

"To se događa samo pod hitnim državnim režimom za obavljanje određenih zadataka, kao sila za održavanje odgovarajućeg režima", kazao je armenski ministar obrane.

Komentar:

• Armenija: Prozapadna oporba proglasila početak "Obojene revolucije" u zemlji
• Vođe Obojene revolucije službeno "uklonjeni s mjesta mitinga": "Neće biti "Obojene revolucije" i provodit će se zakon", kažu armenske vlasti
  
  U međuvremenu, armenski premijer Serž Sargsjan, kojeg je parlament na ovaj položaj izabrao 17. travnja, podnio je ostavku. Priopćenje o ostavci je Sargsjan objavio osobno.

"Obraćam se onima koji žele moju ostavku. Nikol Pašinjan je bio u pravu i ja sam pogriješio. Postoji nekoliko rješenja, ali u nijednom od njih nema mene. Odlazim s mjesta premijera i čelnika Armenije u ime mira, harmonije i tolerancije za sve nas", izjavio je u priopćenju Sargsjan.

Tijekom više dana neprestanih demonstracija je oporba tražila ostavku Sargsjana. Prosvjedi su počeli 16. travnja. 22. travnja se u Erevanu pokušao održati razgovor između Sargsjana i oporbenog vođe Nikola Pašinjana, a tužiteljstvo zemlje je 22. travnja potvrdio uhićenje oporbenih članova parlamenta zemlje Pashinjana, Ararata Mirzojana i Sasuna Mikaelijana za nezakonito održavanja skupova. Danas su pošteni iz pritvora.

Oporba koja je organizirala prosvjede i proglasila "Obojenu revoluciju" je dobila 8% glasova, a zahtjev je bio odlazak Sargsjana. Kao razlog je naveden da je dva puta bio predsjednik, a sada, kada je Armenije od predsjedničke postala parlamentarna republika, izabran je na mjesto premijera. Ostavkom je Sargasjan udovoljio zahtjevima prosvjednika koji su se protivili "vječnoj vladavini jednog čovjeka", ali su rezultati izbora i dalje nepromijenjeni. Njegova Republikanska stranka je osvojila 55% glasova na prošlim parlamentarnim izborima i dalje ima pravo imenovati kandidata za mjesto premijera.

Alternativa je bila uvođenje izvanrednog stanja u zemlji, što je bila tema razgovora koje je jutros Sargasjan vodio s ministrom obrane zemlje.

Rusija: Ostavka Sargsjana je "hrabra odluka"

Čelnik Odbora za euroazijske integracije i odnose sa sunarodnjacima ruske Državne Dume, Leonid Kalašnjikov, rekao je da je ostavka premijera Armenije Serža Sargsjana "hrabra odluka u ovoj situaciji".

"Ostavka Sargsjana je hrabra i mudra odluka u ovakvim situacijama, a ne da je išao na krvoproliće i tjerao specijalne sigurnosne službe na ljude, što je stvarno moglo završiti loše", rekao je Leonid Kalašnjikov.

Prema ruskom dužnosniku zaduženom za odnose s bivšim sovjetskim republikama i euroazijskim saveznicima, ostavke prije svega rezultat pogrešne ekonomske politike posljednjih nekoliko godina, te značajnog pada životnog standarda u zemlji.

"Gospodarska kriza, koju je pratilo osiromašenje stanovništva, plus aktivnosti udruga koje financira Zapad, sve to zajedno je odigralo svoju ulogu i dovelo do eksplozije", zaključio je Kalašnjikov.

U ovom trenutku još nije poznat novi kandidat za premijera, ali će on bez sumnje biti iz iste vladajuće koalicije koja je predložila Serža Sargsjana.

Budući da je zahtjevima prosvjednika udovoljeno, ako se nemiri u zemlji nastave i Nikol Pašinjan krene u javnost izlaziti s novim zahtjevima, na primjer, ponovnim održavanjem izbora ili sastavljanjem tranzicijske vlade, to će biti jasna potvrda odakle se upravlja prosvjedima i bit će zanimljivo vidjeti reakciju parlamentarne većine u Narodnoj skupštini Armenije.

Jutros je ministar obrane Armenije rekao kako ne bi volio vidjeti scenarij uvođenja izvanrednog stanja, ali da o tome ne odlučuje on, nego narodni zastupnici.