Ajnštaj
© Doreen Spooner / Getty ImagesNepoznato lice ikone ... Albert Einstein 1921.
Jedan od najvećih svjetskih naučnika Albert Ajnštajn imao je rasističke stavove, naročito prema Kinezima, otkrivaju njegovi privatni dnevnici sa putovanja.

Nedavno objavljeni dnevnici otkrivaju Ajnštajnove rasističke i ksenofobne stavove.

Ajnštajn pismo
© Princeton University Press
On je putovao po Aziji i Bliskom istoku od jeseni 1922. do proljeća 1923. godine i u svojim dnevnicima iznio negativne generalizacije o velikim grupama ljudi, kao što su Kinezi, koje je nazvao "ograničenim" i "prljavim".

Rasistički Ajnštajnovi citati objavljeni su u knjizi "Putni dnevnici Alberta Ajnštana - Daleki istok, Palestina i Španija 1922-1923", u izdanju Univerziteta Prinston.

Dolazak u egipatsku luku Port Said Ajnštajn u dnevnicima opisuje kroz susret sa "Levantincima svih boja... kao da su izašli iz pakla", koji su se peli na brod i prodavali robu putnicima.

Fizičar opisuje i ljude koje je vidio u Kolombu na Cejlonu:

"Žive u velikoj prljavštini i znatnom smradu. Malo rade, a malo toga im i treba."

Ali, najgori komentari odnose se na Kineze.

Ajnštajn je kinesku djecu opisao kao "mlitavu i ograničenu", uz opasku da će biti "šteta ako Kinezi zamijene ostale rase".

On opisuje Kineze kao "neobičnu naciju nalik na krdo" koja "više liči na automate nego ljude".

Ajnštajn je tvrdio da su "male razlike" između kineskih muškaraca i žena, te se pitao zbog čega su Kinezi "nesposobni za odbranu" od "fatalne privlačnosti" Kineskinja.

Albert Ajnštajn poznat je kao jedan od najvećih naučnika koji je 1933. godine emigrirao u SAD nakon što je u Njemačkoj počeo uspon Adolfa Hitlera i nacističke stranke.

U govoru koji je održao 1946. godine na Univerzitetu "Linkoln", Ajnštajn je rasizam opisao kao "bolest bijelih ljudi", navodi BBC.