Polinija iz 2017. godine
© NASA
Polinija iz 2017. godine
1973. godine se, naizgled niotkuda, u morskom ledu uz obalu Antarktike pojavila golema rupa, toliko velika da bi mogla progutati cijelu Kaliforniju, odnosno osam površina Hrvatske.

Tajanstveni ponor nije se značajno mijenjao sljedeće tri zime. Nakon toga je izgledalo kao da je nestao, ali se 2017. ponovno pojavio, no u manjem obliku - tada je bio tek nešto veći od Lijepe Naše.

Takva područja otvorene vode okružena morskim ledom nazivaju se polinijama. No tajanstvena polinija Weddell, koja je ime dobila po području na kojem se nalazi - Weddellovom moru, prilično je ekstreman primjer ovog fenomena. Znanstvenici dugo vremena nisu znali zbog čega se ova polinija pojavljuje tako rijetko, a opet na tako dramatičan način, piše Science Alert.

Znanstvenici su 2019. utvrdili kako je potrebna istovremena pojava niza klimatskih anomalija da bi se stvorila toliko golema polinija, a atmosferska znanstvenica Diana Francis je te iste godine provela istraživanje koje je pokazalo da bi polinija Weddell mogla biti neka vrsta ožiljka nastalog nakon ozbiljnih ciklona koje su stvorile atmosferske cirkulacije. Naime, te ciklone bi mogle povlačiti morski led u suprotnim smjerovima i odvlačiti ga od središta oluje, zbog čega bi mogla nastati divovska provalija.

Francis, sa sveučilišta Khalifa, nedavno je provela dodatnu studiju koja je ukazala na još jednu anomaliju koja bi mogla uzrokovati poliniju Weddell - atmosfersku rijeku toplog i vlažnog zraka.

Naime, Francis i njezini kolege analizirali su atmosferske podatke iz 1970-ih i otkrili "zračne rijeke" u danima prije formiranja divovske polinije 1973. i 2017. godine, nakon čega su zaključili da bi ova strujanja mogla imati presudnu ulogu u stvaranju tih ponora.

Znanstvenici smatraju da je atmosferska cirkulacija prenijela pojas toplog vlažnog zraka sve do polarne regije. Ova zračna rijeka pokrenula je kombinaciju fenomena; uključujući oslobađanje topline u zračnoj masi, lokalizirani efekt staklenika stvoren vodenom parom i povećanje dinamike ciklona, nakon čega je došlo do otapanja.

"Atmosferske rijeke čine oluje intenzivnijima jer donose više vodene pare", objasnila je Francis.

Vjerojatno će u budućnosti stručnjaci otkriti i druge momente koji bi mogli utjecati na nastanak monumentalnih polinija, ali i ovi najnoviji uvidi omogućuju znanstvenicima bolje razumijevanje u prirodnu mehaniku iza njihovog nastanka.

S obzirom na to da bi globalno zatopljenje moglo povećati količinu te jačinu atmosferskih rijeka i ciklona, možda ćemo u budućnosti češće svjedočiti pojavama divovskih rupa na obalama Antarktike.

Istraživanje naziva On the crucial role of atmospheric rivers in the two major Weddell Polynya events in 1973 and 2017 in Antarctica objavljeno je u časopisu Science Advances.