Komentar: Ovaj članak se ažurira kako dolaze nove lažne vijesti - pogledajte komentare ispod na dnu članka.

Za to najnovije vijesti pratite u članku Rusija pokreće masivnu vojnu operaciju u Ukrajini - izvješća o višestrukim eksplozijama i napadima na vojne ciljeve od Donbasa do Kijeva


Faked News
© Off-Guardian
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do toga da se mnogi lažni snimci i fotografije koji dovode u zabludu pojavljuju na društvenim mrežama uz tvrdnju da su potekli iz sadašnjeg sukoba.

Neke od njih koje je proverio BBC obuhvataju snimke iz prethodnih sukoba u Ukrajini ili na drugim krajevima sveta, kao i slike vojnika tokom vojne vežbe.

Društvene mreže poput Tvitera čini se da zauzimaju proaktivan stav u sučeljavanju sa ovim lažnim sadržajem, uklonivši nekoliko snimaka za koje su oni koji proveravaju činjenice i istraživači dokazali da su dezinformacije.

zrakoplovi
Stara fotografija aviona koji učestvuju na proslavi Dana pobede nad Moskvom - na Tviteru se sada dele kao da je reč o tekućoj vojnoj akciji
Fantomski mlažnjaci

U prvim satima sukoba, postavljeno je nekoliko snimaka za koje se tvrdi da su na njima ruske vazduhoplovne snage koje operišu iznad Ukrajine i brzo su postale viralne na društvenim mrežama.

Na jednom snimku, koji je u međuvremenu obrisan, vidi se borbeni vojni avion kako nadleće urbanu oblast.

Prati ga potpis koji sugeriše da je snimak napravljen tokom tekućeg sukoba u Ukrajini.
zrakoplov
Ovo nije ni ruski ni ukrajinski borbeni avion
Kad se detaljnije prouči, međutim, ispostavlja se da je letelica američki fajting falkon F-16, koji nikad nije upotrebljen ni u Rusiji ni u Ukrajini.

Na drugom snimku se vide formacije lovaca i bombardera kako nadleću urbanu oblast uz zvuke sirena za vazdušnu opasnost.
zrakoplov
Avioni snimljeni tokom jedne vojne parade 2020. godine
Pošto je proverio snimak, BBC je otkrio da se na snimku vide preletanja tokom pripreme za vojnu paradu iz 2020. godine.

Zvuk sirene za vazdušnu opasnost je nasnimljen na originalni zvučni zapis.

Za treći video snimak tvrdi se da prikazuje ruske padobrance kako sleću blizu ukrajinskog grada Harkova.
padobranci
Ovo nisu ruski padobranci koji se spuštaju na ukrajinsko tlo
Na Tviteru je pregledan stotinama hiljada puta, ali se na ruskom internetu prvi put pojavio 2016. godine.

Četvrti snimak koji se naširoko deli na Tviteru i Jutjubu označen je kao obaranje ruskog lovca iznad Ukrajine.
zrakoplov
Ovo je snimak je iz Libije i star je više od deset godina
Međutim, BBC-jevi novinari su već videli taj snimak pre.

To je avion libijske vlade kojeg su pobunjenici srušili iznad Bengazija 2011. godine.

Glasovi koji se čuju na snimku slave na arapskom.

Na nekim slikama uopšte se ne vide borbene operacije.

Uz snimak eksplozije iza stambenog bloka tvrdi se da je on iz grada Marijupolja u jugoistočnoj Ukrajini.

Među onima koji dele ovaj snimak je i Tviter nalog bivšeg ukrajinskog ambasadora u SAD-u Vladimira Jelčenka.
eksplozija
Reč je o snimku iz januara objavljenom na TikToku, a predstavlja udar groma u trafo-stanicu
Međutim, verzija ovog videa postavljena je na TikTok 29. januara, na nalogu koji redovno objavljuje slike i snimke eksplozija.

Nadalje, kako sugeriše potpis originalnog videa na ruskom, on prikazuje posledice udara groma u trafo stanicu, a ne vojnu akciju.

Korisnici su doveli u pitanje i zelenilo na drveću, budući da dostupni podaci o prosečnoj februarskoj temperaturi u Marijupolju govore da je ona oko nula stepeni Celzijusa.

Neki korisnici društvenih mreža podelili su slike za koje tvrde da prikazuju ruske vojnike kako danas dižu zastavu na opštinskoj zgradi u ukrajinskom gradu Harkovu.
zastava
Fotografija iz 2014. godine
Iako je potpis slike tačan - on zaista prikazuje Ruse kako podižu zastavu na toj zgradi u Harkovu - alatke za obrnutu pretragu po slikama pokazuju da se taj događaj odigrao 2014. godine, tokom ranijeg perioda nemira.

I konačno, video koji je podelio Tviter nalog na kineskom jeziku, uz potpis: "Putin Veliki napao Ukrajinu", lako je prepoznatljiva eksplozija lučke zgrade u Bejrutu iz avgusta 2020. godine, u kojoj je stradalo više od 200 ljudi.
eksplozija
Fotografija eksplozije u skladištu u Bejrutu 2020. godine
Činjenice ili fikcija

Kad dođe do događaja koji se brzo odvijaju, to obično znači da će se slike koje dezinformišu neminovno pojaviti na društvenim mrežama.

One se lako dele, a to često rade oni koji veruju da su te slike verodostojne.

Korisnici društvenih mreža mogu da smanje širenje dezinformacija sačekavši nekoliko sekundi pre nego što pritisnu dugme za "deljenje" i dobro razmisle o tome da li je ono što vide verodostojno i poteklo iz izvora kojemu veruju.

Većina medijskih organizacija ulaže velike napore da verifikuje snimke pre nego što ih upotrebi u izveštajima.

Zato će potvrđivanje iz više pouzdanih izvora pre deljenja pomoći da se spreči masovno deljenje tih slika.